Službeni naziv mu je Etno-agro park Stella Croatica, no kolokvijalno ga već zovu „mala Dalmacija“. Osnovali su ga supružnici Andrija i Melita Polić u Klisu nadomak Splita, na nekadašnjoj ledini točno na spoju krševitog zaleđa i surovih padina koje se spuštaju prema moru, a u deset godina izrastao je od nule do petnaestak tisuća kvadrata svojevrsnog dalmatinskog parka mirisa, boja i okusa. U 2019. godini tu je navratilo oko pedeset tisuća posjetitelja, u prošloj pandemijskoj godini promet je očekivano pao, a ovoga ljeta neočekivano ponovno nabujao. Turisti su opčinjeni, dok Dalmatinci plešu između nostalgije i euforije.

Unutar kompleksa nalaze se i novi pogon i laboratorij ‘Herba Croatica’, gdje se proizvodi prirodna kozmetika na bazi smilja, lavande i sličnih namirnica, i to po jedinstvenom, zaštićenom receptu. FOTO: Stella Croatica

A sada je tom kompleksu dodan cijeli jedan novi muzej posvećen maslini i maslinovu ulju, prvi takav u Hrvatskoj. Polići su se na svoj hrabri poduzetnički pothvat odlučili 2011. godine, nakon što su na otoku Mljetu i u Kaštelima ručno proizvodili različite gastro suvenire, ulja iz svoga maslinika na čarobnoj lokaciji ponad Odisejeve špilje, do tradicionalnog smokvenjaka i sličnih delicija.

Na Klisu su pronašli pogodnu lokaciju i uz poguranac iz pretpristupnih europskih fondova i HBOR-a najprije izgradili maleni pogon za ručnu proizvodnju i pakiranje gastro suvenira. A potom je priča krenula u logičnom smjeru.

Ljudi su željeli vidjeti što i kako ovdje radimo, a mi smo imali svoju viziju koju smo slijedili i nadopunjavali“, objašnjava glavni operativac Stelle Croatice Marin Jerković za Gastro&Wine. Ideja je, kaže, bila na jednom mjestu ponuditi sve poznate i zaboravljene okuse i mirise Dalmacije, izvući gotovo zamrle tradicionalne recepte, spasiti baštinu i udahnuti joj svježe, moderno lice.

U Jerkovićevu društvu zaputili smo se u šetnju parkom, mimoilazeći se s nekoliko turista koji su i u zadnjim danima rujna kucali na vrata želeći „osjetiti Dalmaciju svim osjetilima“, kako stoji na ploči na ulazu. Pozdravljamo gospođe koje brižno ručno obrađuju svaki kolačić i svaku teglicu džema ili meda pa nastavljamo dalje: tu su potpuno novi pogon i laboratorij „Herba Croatica“, gdje se proizvodi prirodna kozmetika na bazi smilja, lavande i sličnih namirnica, ali i po jedinstvenom, zaštićenom receptu.

„Sa stručnjacima s više fakulteta istraživali smo autohtone mediteranske biljke koje imaju izrazit antioksidativni potencijal i zaštitili formulu naziva ‘mediteranski faktor’ koja se sastoji od lista masline, ploda šipka, sjemena i pokožice grožđa“, objašnjava nam Jerković. Slušamo o inovativnim dodacima prehrani, prebiremo po skladno dizajniranim proizvodima svih fela – od arancina, ušećerenih badema, smokvenjaka, suhih smokava, džemova, slastica, maslinovih ulja i začina do prirodne kozmetike, sapuna i krema – pa polako prilazimo „selu“.

Radi se o vjernoj kamenoj replici tradicionalnog dalmatinskog sklopa kuća s malim trgom, koja prikazuje kako se nekada živjelo i radilo u Dalmatinskoj zagori. Gosti iz turističkih tura ondje se danas provrzmaju po dvoru, klasično uređenoj konobi i spavaćoj ‘babinoj sobi’ sa slikom sveca zaštitnika i fotografijom s vjenčanja ponosno istaknutoj iznad bračnog kreveta, popiju jednu rakijicu i onda po želji nešto i pojedu prije nego što se zapute prema botaničkom vrtu. Ondje se nalazi devet „otoka“ koji, ovisno o godišnjem dobu, mijenjaju boju, a podijeljeni su na tematske cjeline: vrt s otrovnim biljem, otok sa začinima, dekorativnim biljem, pa vrt sa svim kliškim biljkama, domaći „vrtal“ s poljoprivrednim vrstama, a tu je i vrt posvećen „Iris croatici“, hrvatskom nacionalnom cvijetu. Petstotinjak biljnih vrsta je na okupu, gospođa Mare baš bere raštiku za neke goste.

Muzej maslina podijeljen je na više segmenata – od upoznavanja s poviješću maslinarstva i izloženih dvije tisuće godina starih artefakata do radionice o prepoznavanju pravog ulja. FOTO: Stella Croatica

Predstavljen je i gotovo izumrli Dalmatinski buhač, autohtona biljka koja se početkom prošloga stoljeća koristila kao prirodni insekticid, a posebno i smilje kao najčešća baza za prirodnu kozmetiku. Jedan veliki otok je posvećen raznim vrstama artičoke koja je veoma ljekovita i također tipična za ovo područje.

„U suradnji s Botaničkim vrtom iz Zagreba uredili smo dio parka endemskim biljkama – od Velebitske degenije i Dubrovačke zečine preko Dalmatinske iglice do Biokovskog zvonca. Da, uspijevaju i ovdje na Klisu“, ponosan je Jerković dok polako prilazimo posljednjoj prinovi Stelle Croatice, skladno dizajniranom Muzeju masline. Podijeljen je na više segmenata – od upoznavanja s poviješću maslinarstva u Hrvatskoj i na Mediteranu, preko prikaza različitih sorti i tradicionalnih alata do izloženih dvije tisuće godina starih artefakata privremeno ustupljenih od Arheološkog muzeja u Splitu, do kamenog toća, kamenice, starih grablji i stuba koje pričaju kako se nekada radilo ulje.

Gosti mogu razgledati i dvor, klasično uređenu konobu, ali i spavaću ‘babinu sobu’ sa slikom sveca zaštitnika i fotografijom s vjenčanja iznad bračnog kreveta

Tu je i priča o milenijskoj Kaštelanskoj mastrinki, stablu koje nakon odslušane priče posjetitelji obično požele vidjeti i uživo. U posljednjim segmentima prikazana je berba maslina na Mljetu, u kojoj sudjeluje cijela obitelj Polić, a onda i ozbiljno podučavanje o berbi, preradi i čuvanju maslinova ulja u današnje doba. Gosti uče o tome što su preša, hidraulika i centrifuga, doznaju sve o fenolima, o enzimima i vegetabilnom soku, saznaju bitne informacije o kemijskoj i senzorskoj analizi maslinova ulja i njegovu utjecaju na zdravlje. Razvijena je radionica o tome kako jednostavno prepoznati pravo ekstradjevičansko maslinovo ulje, dosad ju je pohodilo više stotina posjetitelja. Na koncu, dakako, i novi veliki dućan s više stotina originalnih proizvoda i gastro suvenira.

„Zaokružili smo cijelu priču, sada zbilja imamo ‘malu Dalmaciju’. Uvezali smo se s Kliškom tvrđavom, s kojom razmjenjujemo posjetitelje, a prijavljujemo se i na sve natječaje za europska sredstva, kojima smo financirali otprilike trećinu kompletne investicije. Što dalje? Imamo planova, neka ih malo u tajnosti…“ zaključuju Nacionalovi domaćini.

Etno-agro park vjerna je kamena replika tradicionalnog dalmatinskog sklopa kuća s malim trgom, koja prikazuje kako se nekada živjelo i radilo u Dalmatinskoj zagori, a u parku su i sve vrste smilja. FOTO: Stella Croatica