Litije, masovne prosvjedne povorke Srpske pravoslavne crkve (SPC) crnogorskim gradovima protiv crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koje su u ožujku prekinute zbog pandemije Covida 19, sutra će biti opet pokrenute, objavila je SPC.

Nakon što je crnogorski parlament 27. prosinca prošle godine usvojio Zakon o slobodi vjeroispovijesti, izbio je ozbiljan sukob SPC-a i crnogorskih vlasti, koji neki politički analitičari tumače kao obnovljeni pokušaj srpskoga potkopavanja crnogorske državnosti, zaogrnut u plašt nezadovoljstva zakonom o vlasništvu nad vjerskim objektima.

Novi zakon propisuje da vjerske zajednice moraju dokazati vlasništvo nad svojom imovinom sagrađenom do 1918, inače ta imovina postaje državna, i bit će proglašena kulturnim dobrom. SPC je taj zakon ocijenila pokušajem otimanja njezine imovine, te pokrenula masovne procesije, “litije”, koje su na ulice crnogorskih gradova u prva tri mjeseca ove godine svakoga tjedna izvodile stotine tisuća mirnih prosvjednika. Ta okupljanja, međutim, mnoge su podsjetila na masovne mitine srpskog nacionalizma krajem osamdesetih u Jugoslaviji, koji su označili uvod u rat.

SPC je u četvrtak objavila da će litije iz svih crkava opet početi u nedjelju, premda je u Crnoj gori zbog pandemije zabranjeno okupljanje više od dvjesto ljudi. SPC je objavila da će biti organizirane u skladu s odredbom o javnim okupljanjima, ali je direktor Uprave crnogorske policije Veselin Veljović upozorio da policija neće dopustiti javna okupljanja kojima se krše epidemiološke mjere, tvrdeći da se na jednoj od litija “samo u jednom klasteru inficiralo oko 70 osoba”. Veljović je najavio i kažnjavanje organizatora takvih okupljanja.

Već napetu atmosferu u Crnoj gori proteklog je tjedna dodatno zaoštrilo rušenje nelegalno sagrađene crkve SPC u Ulcinju. Štoviše, policija je protiv Mitropolije crnogorsko-primorske SPC i mitropolita Amfilohija podnijela kaznenu prijavu zbog nelegalne gradnje.

Crnogorska je vlast u petak objavila kako je spremna obustaviti primjenu spornog zakona dok Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava ne daju svoj pravorijek.

Predsjednik crnogorske vlade Duško Marković objavio je u petak kako su on i crnogorski predsjednik Milo Đukanović razgovarali s najvišim velikodostojnicima SPC u Crnoj gori, i predložili im da Vlada “obustavi implementaciju Zakona o slobodi vjeroispovijesti sve do trenutka dok o njegovoj ispravnosti odluku ne donesu Ustavni sud Crne Gore i Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu”.

“Nažalost, sa druge strane je kao odgovor uslijedio poziv mitropolita Amfilohija da se organiziraju litije, što se tumači kao nastavak nerazumijevanja i konfrontacija koje u Vladi ne želimo, jer one predstavljaju smetnju našem građanskom skladu i prosperitetu”, dodao je Marković, ocjenjujući kako “SPC nastavlja kršiti zakon u svakoj prilici”.

Crna gora, dakle, od sutra ulazi u još jedan ciklus procesa koji su, još u prosincu prošle godine, najugledniji intelektualci Srbije i regije, poput Latinke Perović i Sonje Biserko, nazvali “pokušajem nasilne destabilizacije” Crne gore. Toj su zemlji, stajalo je u apelu koji je inicirao Helsinški odbor za ljudska prava Srbije a potpisali mnogi antinacionalistički intelektualci i političari iz bivše Jugoslavije, “ugroženi mir, teritorijalni integritet, ustavni poredak, vladavina zakona, jednakost građana i ravnopravnost crkava i vjerskih zajednica”. “Riječ je o još jednom u nizu pokušaja Beograda da se Crna Gora vrati u državni okvir sa Srbijom i da se na taj način spriječi njena konsolidacija kao samostalne i suverene države”, objavljeno je u tom upozorenju.