Od ponoći s petka na subotu u Hrvatskoj počinje dvodnevna izborna šutnja pred nedjeljne lokalne izbore na kojima će 3.720.000 birača birati lokalnu predstavničku i izvršnu vlast u 576 jedinica, šutnja završava u nedjelju u 19 sati, a za njezino kršenje propisane su novčane kazne.

Za izborne šutnje kandidatima i strankama zabranjeno je javno predstavljati se biračima, nagovarati ih da glasuju za određenu listu ili kandidata, te objavljivati procjene izbornih rezultata. Zabranjeno je također objavljivati izjave i intervjue sudionika izborne promidžbe.

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje nema kazni za kršenje šutnje, na lokalnim se izborima kršenje novčano kažnjava od 3000 kuna do čak pola milijuna kuna.

“Smisao je izborne šutnje da se biračima ostavi prostor da mogu razmisliti što su čuli u kampanji i kome će dati svoj glas”, tumači potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Ana Lovrin i podsjeća da su za povredu izborne šutnje zapriječene prekršajne kazne.

Kazne iznose 3000 kuna za fizičku osobu, od 10.000 do 30.000 kuna za kandidata, te od 100.000 do 500.000 kuna za pravne osobe, navodi Lovrin i napominje da se pod pravnim osobama misli i na medije. Kazne su prilično visoke pa treba razmisliti isplati li se povrijediti izbornu šutnju, kaže potpredsjednica DIP-a.

DIP stoga poziva izborne sudionika da poštuju izbornu šutnju, te da u subotu i nedjelju u medijima ne objavljuju promidžbene poruke i fotografije kandidata, ne postavljaju nove promidžbene plakate ili letke. Poziva ih i da biračima ne telefoniraju, ne šalju im sms poruke ili elektroničku poštu, da ne postavljaju nove promidžbene sadržaje poput statusa, video clipova, slika ili komentara na društvenim mrežama…

Nakladnike medija DIP podsjeća da su u izbornoj šutnji dužni iz svojih programskih sadržaja ukloniti sve što predstavlja izbornu promidžbu, primjerice reklame, linkove i slikovne link-oglase (banere) na portalima koji vode na internetske stranice izbornih sudionika.

Hrvatska u nedjelju odlučuje o lokalnoj vlasti u 428 općina, 127 gradova i 21 županiji. Biraju se općinska i gradska vijeća, te županijske skupštine i skupština Grada Zagreba, općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici. U nekim jedinicama biraju se i zamjenici načelnika, gradonačelnika i župana iz redova nacionalnih manjina, odnosno iz reda hrvatskog naroda u jedinicama gdje je neka manjina u većini.

Za oko 9500 mjesta u lokalnoj vlasti natječe se 47.601 kandidat. Pravo glasa ima 3.719.182 birača, oko 40.000 manje nego prije prije četiri godine.