Za poslove održavanja podmorskih sustava koji su prerizični čak i za najiskusnije ronioce, koriste se robotske ronilice, a Navigare donosi priču o tome kako funkcionira ronilica koja može zaroniti na dubinu od čak 300 metara, a koristi je tvrtka Plovput
Sustavi podvodne robotike posljednjih desetljeća doživljavaju značajan napredak, a navedena tehnologija postaje sve pouzdanija i dostupnija. Posebno se razvija nadzorna klasa daljinski upravljanih ronilica, a upravo jednu takvu koriste u tvrtki Plovput d.o.o.
Daljinski upravljana bespilotna ronilica je podvodno vozilo, kojim upravlja operater preko površinske upravljačke jedinice i izvršava mnogobrojne podvodne zadatke.
Ova vrsta robot-ronilice u svijetu je poznata pod nazivom ROV (eng. Remotely Operated Vehicle). Ovisno o namjeni koju ronilica treba obaviti, dodaju se razni alati poput mehaničke ruke, senzora za toplinu, bioloških senzora, sonara za mapiranje podmorja i raznih drugih alata koji omogućuju izvršavanje raznih zadataka.
Jedna od temeljnih djelatnosti tvrtke Plovput d.o.o. je izgradnja i održavanje svih objekata sigurnosti plovidbe na moru. Većinu hidrograđevinskih i podvodnih radova obavlja sedam stalno zaposlenih profesionalnih komercijalnih ronioca, no postoje poslovi koji su prerizični čak i za najiskusnije. Dugotrajni pregledi i snimanje sidrenih linija plutače, pronalazak potonulih ili izgubljenih sidrenih sustava ronioce izlažu povećanom riziku od takozvane dekompresijske bolesti. Kada tome pridodamo činjenicu da Plovput postavlja i održava sidrene sustave na dubinama preko 200 m, pomoć robotske ronilice u obavljanju podvodnih inspekcijskih poslova postao je standard.
Sukladno vlastitim zahtjevima, Plovput je specificirao i nabavio ronilicu dokazanog europskog proizvođača. Ista ima mogućnost zarona i rada na dubinama od 300 m, opremljena je robotskim manipulatorom (rukom), 4k kamerama, rasvjetom, te raznim senzorima. Također, ima mogućnost proširenja senzorske opreme od kojih se najviše izdvaja sonar, podvodni lokator i sl.
Plovput je za Državni hidrometeorološki zavod, u inženjerski vrlo zahtjevnom postupku, lani postavio 5 meteorološko-oceanografskih plutača i oborio rekord u instalaciji podvodnih sidrenih sustava
Plovput je 2022. za Državni hidrometeorološki zavod, u inženjerski vrlo zahtjevnom postupku, postavio 5 meteorološko-oceanografskih plutača i tom prilikom oborio rekord u instalaciji podvodnih sidrenih sustava, od kojih je najdublji postavljen na čak 211 metara dubine. Iako je ovaj iznimno zahtjevan posao iza njih, u Plovputu pojašnjavaju da održavanje sustava također ima svoje izazove.
“Snažna morska strujanja, lanci, konopi i ostali dijelovi sidrenog sustava uvijek su prijetnja za zapetljanje i gubitak ove vrijedne opreme. Tako je primjerice baš prije nekoliko tjedana, uslijed zarona ronilice na 150 m, pukao konop kojim je brodica bila vezana za plutaču, a ronilica se zapetljala za sidrenu liniju. U jednom trenutku je cijela brodica ostala na kabelu ronilice. Brzom reakcijom operatera ronilice i posade brodice, sve se dobro završilo”, ispričao je Ante Čorić, glavni inženjer za brodo-strojarske poslove u Plovputu.
Većinu hidrograđevinskih i podvodnih radova obavlja sedmero stalno zaposlenih profesionalnih ronioca, ali ROV ide kamo oni ne mogu
Također, korištenjem robotske ronilice, osim obavljanja podvodnih inspekcijskih poslova, otvara se pogled u jedan novi i potpuno strani podvodni svijet. “Učestalim inspekcijama istih lokacija, svakog puta primijetite nešto novo. Podvodna flora i fauna pred vašim očima preuzima ono što je čovjek postavio u te dubine. Tko je primjerice sidreni blok na lokaciji plutače „Blitvenica“, koji se nalazi na 215 m, dobio trajno nastanjenu ribu (vrsta Šarag) koju svakog puta zateknemo na istom mjestu”, kaže Ante Čorić.
Tvrtka Plovput d.o.o. u budućnosti planira nastaviti s ulaganjima u podvodnu tehnologiju koristeći dosadašnja iskustva i stručnost vlastitih djelatnika. Primjena podvodne robotike u temeljnoj djelatnosti ovog društva ostaje standard koji će zasigurno pridonijeti povećanju sigurnosti plovidbe na Jadranu.
Komentari