Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK), koji bi trebao prevenirati gubitke ljudskih života i materijalnu štetu uslijed izvanrednih događaja, kasni s implementacijom, a rezultat je dobro poznat građanima Istre, Zagreba i dobrom dijelu kontinentalne Hrvatske. Četiri izgubljena života vjerojatno su mogla biti sačuvana, a golema materijalna šteta značajno umanjena da je konzorcij tvrtki KING ICT, GDi i Intersec S.A. sustav dovršio na vrijeme, da je on profunkcionirao prema najavama i da su građani područja za koja je procijenjeno da će biti zahvaćena nevremenom na vrijeme bila upozorena. No to se nije dogodilo, sustav već dobrano kasni, u testnoj se fazi pokazao manjkavim i bilo je potrebno dorađivati ga, na što je potrošeno dodatno vrijeme, pa i konzorcij odabranih tvrtki zasigurno snosi dio odgovornosti za posljedice nevremena koje su korištenjem SRUUK-a trebale biti umanjene. O sustavu se posljednjih mjeseci dosta pisalo u medijima, no jedno je pitanje i do danas ostalo neodgovoreno: zbog čega se SRUUK, koji je plaćen gotovo 7,5 milijuna eura, nije upotrijebio sredinom srpnja – dakle punih mjesec i pol dana nakon što se MUP javno pohvalio da je uspješno proveo preliminarno testiranje sustava – za pravovremeno upozoravanje građana o nadolazećim meteorološkim katastrofama. Precizan i jasan odgovor Nacional nije dobio, iako smo MUP-u postavili posve konkretna pitanja o tome zbog čega se uoči nadolazećih oluja sustavom nisu upozorili građani ugroženih dijelova zemlje i tko je odgovoran za taj propust.

Hrvatska vlada još u travnju ove godine najavila je da će sustav biti spreman u lipnju, no to se nije ostvarilo. Doduše, MUP je u sklopu testiranja 3. lipnja poslao testnu poruku na adrese, kako su tada kazali, svih građana Hrvatske koji posjeduju mobilne telefone. Tog je dana putem SRUUK-a poslano 4,6 milijuna poruka. No rezultat nije bio onakav kakav se očekivao. Poruku je dobilo 80 posto građana, njih 20 posto, među kojima i autorica ovog teksta poruku nije dobilo, ali su zato SMS-ovi stizali i na e-call uređaje u automobilima te na uređaje koji služe za razmjenu podataka, za koje nisu bili namijenjeni. U MUP-u tvrde da je naknadnom doradom sustava ta greška ispravljena. Brojni su građani upozorili da su im poruke stizale čak 45 minuta ili puni sat nakon što su poslane, postavljajući posve opravdano pitanje što će se dogoditi ako u stvarnoj pogibelji takva poruka stigne s tolikim zakašnjenjem i tko će biti odgovoran za štete koje će nastati takvim kašnjenjima. To se posebno odnosi na upozorenja u slučajevima opasnih nevremena, požara ili terorističkih napada u kojima je svaka minuta važna i može sačuvati ljudske živote. Doduše, odmah nakon nevremena koje je 19. srpnja protutnjalo Zagrebom i okolicom, a dan kasnije i Slavonijom, ravnatelj Civilne zaštite Damir Trut nemušto je pokušao opravdati propust tvrdeći da sustav nije predviđen za slanje obavijesti kod procjene o narančastom stupnju opasnosti, već da se upozorenja šalju isključivo kod najava crvene opasnosti. No kasnije informacije demantirale su Trutovu izjavu i otkrile da sustav nije dovršen i nije u funkciji.

Uputili smo stoga ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću niz pitanja u kojima tražimo objašnjenje zbog čega SRUUK nije korišten za upozorenja građana prije dva tjedna i tko je za to odgovoran. Iz MUP-a je na Nacionalova pitanja stigao tek uopćeni odgovor koji kaže: „Testiranje sustava provedeno je u lipnju, nakon čega je s operatorima provedena analiza slanja SMS poruka i CB obavješćivanja, određeni uočeni nedostaci na strani operatora (A1, HT i Telemach) su riješeni te su napravljene dorade na korisničkoj strani sustava u dijelu funkcionalnosti koje su se u testnoj fazi pokazale nepraktičnima.“ Drugim riječima kazano, sustav je u startu bio manjkav i očito nedovoljno usklađen s tehničkim uvjetima kojima raspolažu teleoperateri. Uz to, ni Pravilnik o postupku ranog upozoravanja stanovništva još nije na snazi pa se nije ni znalo tko bi i kada trebao upozoriti stanovništvo o nadolazećoj oluji. U MUP-u to ovako objašnjavaju: ‘’Pravilnik o postupku ranog upozoravanja stanovništva kojim se propisuje postupak ranog upozoravanja stanovništva putem Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama(SRUUK) trenutno je na e-savjetovanju koje će trajati do 31. srpnja, nakon čega slijedi njegovo donošenje i objava u Narodnim novinama.“

Opet pojednostavljeno kazano, a s obzirom na to da iz MUP-a nisu precizirali tko je odgovoran za to što sustav nije iskorišten za nedavnih nevremena, preostaje zaključiti da je za smrt četvero ljudi i za štete koje su nastale posljednjih tjedana na javnim i privatnim objektima, na infrastrukturi i poljoprivrednim površinama, osim nevremena, suodgovorna spora i inertna državna birokracija. Božinovićevo Ministarstvo objašnjava da je spomenutim Pravilnikom „precizno propisan postupak ranog upozoravanja stanovništva putem SRUUK-a, a njegovim stupanjem na snagu bit će ispunjene sve pretpostavke za puštanje sustava u rad“. No ovo objašnjenje teško može ikoga zadovoljiti, obitelji poginulih i sve one koji su ostali bez krova nad glavom ili su im kuće, oranice i poslovni objekti teško oštećeni. Iz MUP-a nadalje podsjećaju i da „za slanje SMS poruka postoje tehnička ograničenja (200 poruka u sekundi po operateru), dok mogućnost primanja CB poruka, za koje je potrebno značajno kraće vrijeme slanja, trenutno podržava mali broj mobilnih uređaja jer se još uvijek očekuje nadogradnja IOS i Android sustava od strane Applea i Googlea, što bi trebalo biti dovršeno tijekom jeseni“. CB poruka (Cell Broadcast, odnosno stanična emisija) je vrsta tekstualne poruke slične SMS poruci koja se može poslati svim korisnicima mobitela u određenom području, a razvijena je upravo za slanje hitnih poruka upozorenja.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i šef Civilne zaštite Damir Trut nakon slanja testnih poruka u lipnju s operatorima su proveli analizu slanja SMS poruka i CB obavješćivanja, a u konzorciju zaduženom za sustav je i tvrtka KING ICT, na čijem je čelu kao šef Uprave Plamenko Barišić. FOTO: Tomislav Miletic, Matija Habljak/PIXSELL

Pitanje tko je odgovoran za činjenicu da sustav nije iskorišten za upozoravanje građana o nailasku niza oluja koje su zaredale sredinom srpnja postavili smo i tvrtki KING ICT koja je s još dvije tvrtke radila na izradi SRUUK-a, no ni od njih nismo dobili konkretan odgovor. Iz KING ICT Komunikacija kratko su u e-mailu naveli da „nažalost ne mogu odgovoriti na naša pitanja zato što je sustav u cijelosti u posjedu i vlasništvu Naručitelja (MUP-a, op. N.), pa je Naručitelj jedini ovlašten davati informacije o istome“.

Na natječaju za odabir najpovoljnijeg ponuđača za izradu sustava ranog upozoravanja i uzbunjivanja građana u slučajevima ugroza svih vrsta, koji je MUP raspisao 2021. godine, odabrana je zajednica ponuditelja u kojoj su bile dvije domaće tvrtke – KING ICT i GDi iz Zagreba – i francuska tvrtka Intersec S.A iz Pariza. Te su tvrtke s Ministarstvom unutarnjih poslova 29. listopada 2021. sklopile Ugovor za predmet nabave: Implementacija sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama – SRUUK. Projekt je bio vrijedan 44.640.750 kuna, odnosno 5.925.239 eura bez PDV-a (55.800.937 kuna, odnosno oko 7.406.549 eura s PDV-om), a sufinanciran je, prema tvrdnjama MUP-a, iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014. – 2020. „U predmetnom postupku javne nabave nije bilo dodataka ugovoru niti je došlo do povećanja ugovorenog iznosa. Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama je isporučen sukladno potpisanom ugovoru i natječajnoj dokumentaciji sa svim traženim funkcionalnostima te u propisanim vremenskim fazama projekta i to unatoč globalnoj krizi vezanoj za isporuku informatičke opreme“, stoji u odgovoru koji je MUP poslao Nacionalu još početkom siječnja ove godine.

Krajnji rok za izradu, instalaciju, prilagodbu, funkcionalnu uspostavu i implementaciju gotovog sustava do potpune funkcionalne gotovosti bio je 1. rujna 2022., a predviđena je sukcesivna isporuka u tri vremenske faze. No na pitanje Nacionala je li navedeni rok ispoštovan iz MUP-a početkom siječnja nisu konkretno odgovorili. Naveli su tek da su „testiranja funkcionalnosti rada sustava provedena sa sva tri nacionalna mobilna operatora (HT, Telemach i A1), te da su uredno potpisani zapisnici o testiranju sustava“. U tom je trenutku, dakle na samom početku ove godine, sustav bio „u fazi produkcijskog testiranja s mobilnim operatorom HT, a pripreme za produkcijska testiranja s ostalim operatorima bile su u tijeku“. No i nakon provedenih produkcijskih testiranja uočeni su brojni nedostaci jer je testiranje u lipnju pokazalo da 20-ak posto građana nije uopće dobilo testne poruke, što MUP objašnjava „tehničkim nedostacima samih operatera“.

Stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić smatra da nema opasnosti od zloupotrebe podattaka o lokaciji korisnika jer se kretanje mobitela ionako može pratiti. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Još je jedan sporni moment izašao na vidjelo u samom startu priče o sustavu SRUUK. Riječ je o obvezi čuvanja osobnih podataka građana koje nalaže Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR). Ova Uredba, koja se primjenjuje od svibnja 2018. godine, građanima Europske unije omogućava kontrolu nad načinom na koji se koriste njihovi osobni podaci. Broj mobilnog telefona jedan je od takvih podataka, pa je u samom početku bilo potrebno precizirati tko ima pravo pristupa brojevima telefona građana, gdje se i kako oni koriste, kako se spremaju i prenose i tko sve ima pristup tim podacima.

Stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić, komentirajući moguće zloupotrebe SRUUK-a za eventualno praćenje kretanja pojedinih osoba i nedozvoljeno prikupljanje osobnih podataka, Nacionalu je kazao da je svrha sustava na vrijeme upozoriti građane na moguću opasnost bilo koje vrste te da njegova korist nadilazi moguću štetu. „Kretanje određene osobe se već sada može pratiti u svakom trenutku putem mobilnih uređaja ili praćenjem GPS lokatora u automobilima. Danas na gotovo svim ulicama, prometnicama i gradskim trgovima postoje kamere koje snimaju sve što se događa na javnim prostorima. I ta kontrola postaje sve značajnija i sve jača i uvijek je može zloupotrijebiti svatko tko se takvom tehnologijom zna služiti. Svaki se sustav može zloupotrijebiti, pa tako i ovaj, no vjerujem da je njegova korist ipak veća“, kazao je za Nacional Kalinić i dodao da bi SRUUK, posebno u vrijeme turističke sezone, upozorenja trebao slati i na nekoliko svjetskih jezika.

Iz MUP-a stiže objašnjenje da su odmah na početku razvoja projekta zatražili mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka na sam prijedlog tehničkog protokola i provjeru sukladnosti izgrađenog sustava s cjelokupnim Sporazumom i odredbama GDPR-a. AZOP je, tvrdi MUP, „u prosincu 2022. godine provela uvid u aktivnosti na projektu kao i nadzor nad radom sustava na licu mjesta kako bi se utvrdilo poštivanje svih odredbi GDPR-a, a nakon kojeg nadzora je Ministarstvo od AZOP-a pismenim putem dobilo suglasnost na predloženi način rada i tehnički protokol koji je MUP prije samog početka produkcijskog rada potpisao sa svakim operaterom zasebno, te je suglasnost AZOP-a dostavljena svim operaterima“. Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama, tvrdi MUP, izveden je u skladu sa Sporazumom o suradnji iz 2018. godine potpisanog između tadašnje Državne uprave za zaštitu i spašavanje – DUZS i tri operatora gdje su jasno definirana pravila i ograničenja u pristupu osobnim podacima, nabavi informatičke opreme te njezinom smještaju i korištenju, a sve u skladu s odredbama GDPR-a.

„Vezano uz Vaša pitanja, dodatno pojašnjavamo da niti policija niti tvrtka KING ICT ne mogu ostvariti uvid u podatke kome su poslane poruke s obzirom na to da policija uopće nije korisnik sustava, već je korisnik sustava Ravnateljstvo civilne zaštite. Oni pak imaju pristup isključivo anonimiziranim podacima dok je tvrtka KING ICT isporučila hardversku komponentu sustava, a sam sustav za anonimizaciju izgradila tvrtka Intersec S.A iz Francuske koja je sličan sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama definiran Uredbom GDPR izgradila i za francuskog naručitelja. Slanje poruka je automatizirano na način da u slučaju krize, primjerice potresa, djelatnici Ravnateljstva civilne zaštite samo mogu vidjeti koliko se osoba nalazi na određenom zemljopisnom području te izdaju nalog sustavu, koji preko operatera, svim osobama na tom određenom području isporučuje poruku određenog sadržaja npr. obavijest, uputu ili upozorenje“, objasnili su iz MUP-a.