Treba osnovati Agenciju za sigurnost cestovnog prometa, bitno povećati izvjesnost kažnjavanja, uvesti mehanizme Mladi vozač i Privremena vozačka dozvola, poticati kupnju sigurnih vozila, propisati obvezu korištenja zimskih guma za sve te kružni tokovi trebaju postati prioritet, umjesto upitnih prometnih rješenja i projekata

Na hrvatskim cestama 2023. su poginule 274 osobe. Statistički, sa 71 poginulom osobom godišnje na milijun stanovnika (uzimajući realni broj stanovnika – 76) hrvatske ceste bile su 51 posto pogibeljnije (realno 62 posto) od prosjeka Europske unije (47) te je Hrvatska, po sigurnosti cestovnog prometa, na 24. mjestu među zemalja EU-a (lošije je stanje u Bugarskoj, Rumunjskoj i Latviji).

Kad smo već očekivali da će se to loše stanje početi poboljšavati, kao hladan tu stiglo je MUP-ovo izvješće za prva četiri mjeseca 2024. Na našim je cestama bilo 12 posto više poginulih (65) i 21,7 posto više teško ozlijeđenih osoba nego u istom razdoblju 2023. No, bio je to tek uvod u loše ovogodišnje stanje, jer je u svibnju na našim cestama poginulo čak 27 osoba, gotovo dvostruko više od dosadašnjem mjesečnog prosjeka. Stoga je Hrvatska trenutačno vjerojatno prometno najnesigurnija zemlja EU-a.

Prema planu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2011. – 2020. prije pet godina smo broj godišnje poginulih na cestama trebali spustiti na 213, a ove bismo godinu mogli završiti s više od 300! To pokazuje da se sustav prometne sigurnosti praktički raspao.

Ispunjenju postavljenog cilja pogodovalo je što je 0d 2011. nastao progresivan porast aktivne i pasivne sigurnosti automobila, najmanje dvostruko veći nego u razdoblju 2001. do 2010., a cestovnu infrastrukturu, dovršetkom mreže autocesta te izgradnjom/sanacijom državnih i županijskih cesta, poboljšali smo dvostruko više nego od uspostave Hrvatske dotada.

Neočekivana povoljna okolnost za ispunjenje cilja NPSCP-a bilo je masovno iseljavanje ih Hrvatske u proteklih deset godina, i to radno i vozački najaktivnijeg dijela stanovništva te prirodno odumiranje stanovništva. Došlo je do bitnih kvantitativnih i kvalitativnih promjena te je bazu za izračun razmjerne smrtnosti na cestama trebalo korigirati za 10 posto naviše.

Brz obzira na povoljne okolnosti i velika očekivanja, NPSCP je ‘krahirao’. Glavni problem dosadašnje strategije je što su prioriteti pogrešno definirani te se išlo preširoko, forsiralo i ulagalo u nebitno te se “od šume se nije vidjelo drvo”.

Stvari su u osnovi jednostavne, ne treba nam “Nacionalni program…”, svrhovitost novoga pokazuje “uspjeh” dosadašnjeg i loš početak novog! Treba nam uvođenje paketa bitnih mjera utemeljenih na stručnom tretiranju tri bitna čimbenika za sigurnos vožnje: vozač, okolina (sustav prometnice) i vozilo. Nažalost lošu ulogu za sigurnost cestovnog prometa odigrala je i odigrava prometna struka.

Pogrešna strategija koju je provodio i provodi još uvijek važeći “Nacionalni program…” su pogrešno definirani udjeli, odnosno utjecaji na prometnu sigurnost. Službena i, nažalost, utjecajna “prometna struka” inzistira na tri utjecajne trećine, odnosno da su vozač, vozilo i sustav prometnice za sigurnost odgovorni s po 33 posto:

HR1, Dnevni ritam, 27. listopada 2023.
Prof. emeritus Ivan Dadić: ‘Vozači su krivi 33 posto, ceste 33 posto i vozila 33 posto’.
Prof.dr.sc. Željko Marušić: ‘Ne, vozači su krivi 85 posto, ceste 10 posto, vozila 5 posto i upravo ta mantra, 33/33/33, koja se vuče desetljećima, kriva je za loše stanje u prometu!’

Nije riječ (samo) o nestručnosti koja, nažalost, nije rijetka toj branši, nego o namjernom guranju strategije koja osigurava najviše prometnih projekata i profita, nauštrb sigurnosti cestovnog prometa i nacionalnih interesa.

To je isto kao kad bi “medicinska struka” sada utemeljila strategiju medicinske skrbi (i nužnih ulaganja) prema tezi da je za ugrožavanje zdravlja stanovnika s 33-postotnim udjelom kriv Covid-19. Za određene bi segmente u zdravstvu i pridružene poslovne subjekte nastao poslovni i financijski eldorado…

Nužno je sljedeće:

1. Utemeljiti Agenciju za sigurnost cestovnog prometa u sklopu Ministarstva prometa, koja bi bila odgovorna za funkcionalnost i sigurnost cestovnog prometa.

2. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.

3. Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.

4. Poticati kupnju sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju nesigurnim vozilima. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni malus.

5. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.

6. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…

7. Prometne projekte s visokoškolskim ustanovama financirati isključivo uz uvjet da 99 posto sredstava ostaje u njima, a 1 posto sveučilištu te da se koriste samo za djelatnike visokoškolskih ustanova (zaposlenike, honorarno angažirane i studente), izravne troškove izrade projekta te unapređenje znanstveno istraživačkog rada. Treba ukinuti još važeću praksu da 1 posto sredstava ide sveučilištu, samo 20 posto visokoškolskoj ustanovi, a 79 posto nositeljima projekta (!), što se često ugovaralo s privatnim tvrtkama, u vlasništvu ili povezane s…

Prilog:

POGINULI NA HRVATSKIM CESTAMA

1979. – 1605 (“crni” rekord)
…
1990 . – 1360
1991. – 1020
1992. – 975
1993. – 855
1994. – 904
1995. – 800
1996. – 721
1997. – 714
1998. – 646
1999. – 662
2000. – 655
2001. – 647
2002. – 627
2003. – 701
2004. – 608
2005. – 597
2006. – 614
2007. – 619
2008. – 664
2009. – 548
2010. – 426
2011. – 418
2012. – 393
2013. – 368
2014. – 308
2015. – 348
2016. – 307
2017. – 331
2018. – 317
2019. – 297
2020. – 237
2021. – 292
2022. – 275
2023. – 274