Prošloga vikenda Savjet za zdravstvo SDP-a organizirao je virtualni okrugli stol na temu „Zdravstveni aspekti pandemije COVID-19 u Hrvatskoj“, koji je moderirao bivši ministar zdravstva Rajko Ostojić, dok su na pitanja građana odgovarali liječnici iz redova SDP-a – Branko Kolarić, Saša Srića i Danko Velimir Vrdoljak, predstojnik Klinike za tumore i predsjednik Savjeta za zdravstvo SDP-a.

Po struci kirurg, Vrdoljak je zaposlen na Zavodu za kiruršku onkologiju Klinike za tumore u Zagrebu još od 1996. godine, a doktorsku disertaciju obranio je 2004. Od 1991. do 1995. aktivno je, kao liječnik dragovoljac, sudjelovao u postrojbama Hrvatske vojske, a bio je i član interventnih medicinskih postrojbi Glavnog sanitetskog stožera HV-a. Godine 1992. ranjen je na južnom ratištu, a za svoje ratne zasluge odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata, Redom Danice hrvatske i Nagradom grada Vukovara. U svojoj karijeri prošao je sve faze znanstvenog i nastavnog usavršavanja, publicirao preko 60 znanstvenih radova, autor je triju knjiga iz područja kirurgije te glavni urednik časopisa Libri Oncologici.

Nakon što je 2010. stekao znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, 2011. postao je voditelj Odjela kirurške onkologije, dok je od 2012. predstojnik Klinike za tumore. Od 2015. profesor je kirurgije u trajnom zvanju na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu te profesor kirurgije na Katoličkom sveučilištu, kao i na Medicinskom fakultetu u Mostaru. Od 2015. do 2016. obnašao je dužnost sanacijskog upravitelja KBC-a Sestara milosrdnica. Voditelj je Referentnog centra Ministarstva zdravlja za multidisciplinarno liječenje raka rektuma, predsjednik sekcije kirurške onkologije pri Hrvatskom kirurškom društvu, član je mnogih stručnih udruženja, između ostalog i Associate fellow of American college of surgery/FACS.

U razgovoru za tjednik Nacional Danko Velimir Vrdoljak komentirao je postupke Vlade u situaciji pandemije koronavirusa, kao i stanje u hrvatskom zdravstvu koje je opet pokazalo da, usprkos svemu, odlično funkcionira u kriznim situacijama.

NACIONAL: Osim epidemije koronavirusa, prošloga vikenda Zagreb je pogodio i snažan potres. Koliko je to zakompliciralo situaciju?

Ovo je vjerojatno situacija koja se nikad nije niti će se dogoditi u povijesti neke zemlje. Na sve to još je u nedjelju ujutro padao snijeg, a onda zapuhao vjetar. To je, naravno, prilično zakompliciralo situaciju jer su ljudi instinktivno izišli iz svojih zgrada, a zbog koronavirusa morali bi se držati kuće. Krizni stožer davao je najracionalnije moguće upute, moleći ih da drže međusobni razmak. Čini mi se da je i koordinacija s lokalnim vlastima, odnosno gradonačelnikom Bandićem i Pavlom Kalinićem, profunkcionirala, grad je očišćen u rekordnom roku, a svi čiji su stanovi nesigurni dobili su smještaj. Ne mislim da u tome ima nekih kontradikcija između državne i lokalne razine iako je Kalinić jako agilan. No ipak treba imati na umu na nam je borba protiv epidemije na prvom mjestu. U tome treba slušati Nacionalni stožer i biti maksimalno discipliniran. S virusom se ne bori od danas do sutra. Danas moramo provoditi mjere kako bismo spriječili ono što će se dogoditi za dva tjedna.

NACIONAL: Mnoge zagrebačke bolnice oštećene su potresom – je li to bio alarm, s obzirom na to da ih je većina smještena u neadekvatnim zgradama i da bi gradnja novih trebala biti među prioritetima Vlade i Grada?

O tome se već godinama raspravlja, naravno, pitanje je samo je li Blato doista najbolja lokacija. Nažalost, gradnja novih bolnica već dugo nije prioritet jer je jedan od većih problema za zdravstvo nedostatak lijekova, medicinskih aparata i opreme. Ali siguran sam da bi trebalo iskoristiti novac iz europskih fondova kako bi se izgradile modernije zgrade. Jer iako se bolnice obnavljaju, većina ih nije u adekvatnim prostorima. Srećom, većini bolnica u Zagrebu statičari su dopustili da rade.

‘Čini mi se da je koordinacija s lokalnim vlastima, odnosno gradonačelnikom Bandićem i Pavlom Kalinićem, profunkcionirala, grad je očišćen, a svi čiji su stanovi nesigurni dobili su smještaj’

NACIONAL: Kao liječnik, ali i član najveće opozicijske stranke, kako ocjenjujete postupke vlade Andreja Plenkovića? Kontrolira li Vlada krizu izazvanu epidemijom koronavirusa? Mislite li da bi to neka SDP-ova vlada činila bolje?

U ovom trenutku to je potpuno irelevantno. Mi sada imamo praktički ratno stanje i ovo je vrijeme kada treba stati iza ministra Vilija Beroša i dati mu punu podršku. Ministar evidentno sluša struku i smiruje situaciju, a po epidemiološkim brojevima Hrvatska uspješno ublažava onaj vrhunac epidemije koji se dogodio u Italiji. U tom smislu i ministrovom timu, kao i Kriznom stožeru, treba odati svako priznanje.

NACIONAL: Opći je dojam da nacija vjeruje u Vladine mjere zato što je u prvom planu medicinska struka, a ne političari. Ima li ministar problema s politikom, miješaju li mu se u posao?

Još jednom ću ponoviti kako smatram da kolegu Beroša svakako treba podržati. Podržavaju li ga svi unutar svih struktura koje su na vlasti, to ne znam. No njemu se mora dopustiti da sve drži pod kontrolom. Zato mu se, kao ministru, trebaju dati apsolutne ovlasti nad svim bolnicama u Republici Hrvatskoj, s obzirom na to da imamo izvanredno stanje. U ratu, a ovo jest rat protiv bolesti, moramo sačuvati jedinstvo u borbi koja će sigurno odnijeti dosta života. Zato smatram da ministar Beroš po svim bolnicama i na sve pozicije treba postavljati svoje ljude, one koji mu slijepo vjeruju i koji će bespogovorno provoditi mjere koje propiše. Baš kao što je to nekad bilo ustrojeno u ratu.

NACIONAL: Dakle, predlažete da ministar na mjesta ravnatelja bolnica postavlja svoje povjerenike dok epidemija traje, kao i da bi ti ljudi trebali imati ratno iskustvo?

To sve pametne države rade. Vi morate slušati struku – u ovom slučaju epidemiologe i infektologe. Njihove upute treba slijepo slijediti, što svi mi radimo. A za rukovođenje tim udarima epidemije, do kojih će sigurno doći, bilo bi najbolje da se imenuju povjerenici koji direktno odgovaraju ministru Berošu. Nažalost, ova zemlja ima ratno iskustvo i ima ljude koji su bili u ratu, koji su organizirali i dobro vodili zdravstvo u tim teškim uvjetima. Naš sanitetski stožer bio je izvanredan u Domovinskom ratu, puno liječnika je u tome sudjelovalo i oni dan danas mogu pomoći. Velike sustave sigurno može bolje voditi netko tko je vodio ratnu bolnicu u Đakovu ili Vukovaru, nego netko tko je to radio samo u miru, jer zna kako postupati u izvanrednim situacijama. Time bi kolega Beroš imao apsolutnu kontrolu nad cijelim sustavom u Hrvatskoj. Ovako je još uvijek, bojim se, nema. Ne smije se dogoditi da on izda neku naredbu, a da se njegova politika ne provodi. No to je samo jedna od mojih sugestija, na temelju mog osobnog iskustva.

NACIONAL: U razgovoru s različitim liječnicima mogu se čuti različite teorije – neki zastupaju britanski pristup, a to je potpuna izolacija starih, bolesnih, onkoloških bolesnika i onih s ugroženim imunitetom, dok se istovremeno dopušta da život normalno teče kako bi epidemija brže prošla. S druge strane, neki tvrde da smo sa strogim mjerama počeli prekasno. Što vi kažete na te teze?

Danas kad sjednete za bilo koji stol u bilo kojoj ustanovi, čut ćete različita mišljenja. Mišljenja su jedno, a struka je drugo. Ponovit ću – ono što su naši infektolozi i epidemiolozi predložili, to treba slušati. Oni imaju plan koji treba slijediti. Ako pogledate karte Europe, vidjet ćete da se u različitim zemljama različito razvija bolest. Hrvatska još uvijek prije svega ima solidaran i socijalni zdravstveni sustav, sa šezdeset i nešto zdravstvenih ustanova, što dio europskih zemalja nema. Puno puta smo govorili da treba smanjiti broj bolnica i medicinskih ustanova, a na kraju će se to pokazati dobro. Jer će nam, vjerojatno, svaka ta ustanova u ovoj situaciji trebati i nadamo se da će nam biti od pomoći. Mi se na to pripremamo. Je li trebalo početi sa strožim mjerama dva dana ranije ili kasnije, to je sad irelevantno. Započelo se onda kada su epidemiolozi i infektolozi procijenili da je potrebno i sada nemam namjeru kritizirati ni ministra niti njegov tim, jer oni su poslušali ono što je struka rekla. A ja bih vjerojatno napravio isto.

NACIONAL: Znamo da je tijekom posljednjih nekoliko vlada bilo više pokušaja da se bolnice zatvore i centraliziraju, jer su nerentabilne. Kome možemo zahvaliti da su ostale i dalje u sustavu?

Mi u SDP-u uvijek smo govorili da je potrebno integrirati sustav kako bi se održale sve bolnice. Zalagali smo se za funkcionalnu integraciju i opstanak svih radnih mjesta u svim medicinskim ustanovama. Kao što ste rekli, često se moglo čuti da bolnica ima previše i da ih treba privatizirati. Evo, sada se pokazalo da upravo taj dio sustava vrijedi. Naime, i da ih se integriralo, one bi opstale unutar javnozdravstvenog sustava. U tom slučaju vjerujem da bi zdravstveni ishodi bili bolji, ali ono što je važno u ovom trenutku jest da su svi kapaciteti sigurno održani. Uvjeren sam da upravo zbog toga nećemo imati takvu smrtnost i takav užas kakav ima Italija.

NACIONAL: Međutim, i prije koronavirusa bilo je jasno da je zdravstveni sustav prenapregnut, da liječnici i sestre odlaze u inozemstvo, da su liste čekanja preduge. Hoće li ova situacija natjerati Vladu da se konačno drugačije počne odnositi prema zaposlenima u zdravstvu?

Sustav je sigurno prenapregnut. U ovakvoj situaciji dolazi do izražaja koliko vrijede naši zdravstveni radnici, o čemu godinama govorimo. Oni su podcijenjeni i potplaćeni, rade u lošim uvjetima. No sad su odjednom dobri i najvažniji. Ipak, ne bih želio ni na koji način komentirati bivšeg ministra Kujundžića, jer smo dovoljno puta rekli što o njemu mislimo. U zdravstvu ima oko 70 tisuća zaposlenih, a poznato je da su ti ljudi bili nezadovoljni i dok nije bilo virusa. No siguran sam da će se svi oni, kao što su to činili i moji kolege 1991., apsolutno staviti na raspolaganje svojoj zemlji – kako onda, tako i sada, u ovom ratu protiv epidemije. Ovakvi udari možda su dobri da na neki način ujedine naciju i struku. Siguran sam i da dok ovo traje, nitko neće postaviti pitanja povišenja plaće i boljih uvjeta. Uvjeren sam da će, ako treba, svi u zdravstvenom sustavu raditi i bez plaće, jer to osjećaju kao svoju profesionalnu, moralnu i ljudsku obvezu. Hoće li, kad sve prođe, doći do nekog osvještenja i do pameti među političarima na vlasti, to ćemo tek vidjeti. No u ovom trenutku to uopće ne smije biti tema razgovora. Svi moji kolege koje znam apsolutno su se stavili na raspolaganje Kriznom stožeru. Ja ipak pokušavam u ovom osjetljivom razdoblju nikoga u Vladi ne kritizirati. Bit će za to vremena.

NACIONAL: Od svih europskih premijera Angela Merkel zvuči najdramatičnije iako je njemački zdravstveni sustav jako dobar. Naime, upozorila je na opasnost da, ako bude previše zaraženih, ni njihov sustav neće moći odgovoriti. Postoji li opasnost sličnog crnog scenarija u Hrvatskoj ako se zarazi veći broj liječnika i napune sve bolnice?

Njemačka je zemlja s gotovo 80 milijuna ljudi i nije čudo da je kancelarka zabrinuta. Mislim da Hrvatska sa svojih jedva četiri milijuna i, kao što rekoh, s velikim brojem bolnica, ne može doći u takvu situaciju. No najvažnije je da se ljudi brinu o sebi i drže se uputa. To je najefikasnija prevencija. Do neki dan su djeca igrala košarku i družila se na igralištima, s roditeljima. To nije dobro – ako treba držati udaljenost od jedan ili dva metra i u vanjskim prostorima, onda to treba poštovati. Epidemiolozi znaju zašto su dali takva uputstva iako se radi o novom virusu. On će sigurno imati svoj ciklus, to će stati, kao što je stalo i u Kini, a što ćemo biti discipliniraniji, to će biti manje žrtava.

‘Sustav je sigurno prenapregnut. U ovakvoj situaciji dolazi do izražaja koliko vrijede naši zdravstveni radnici, o čemu godinama govorimo. Oni su podcijenjeni i potplaćeni, rade u lošim uvjetima’

NACIONAL: Andrija Štampar bio je otac javnog zdravstva i preventivne medicine, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Izradio je Ustav Svjetske zdravstvene organizacije i zaslužan je za izgradnju sustava koji smo imali, a koji smo urušavali posljednjih 30 godina, otkad ga privatiziramo. Koliko je od tog sustava ipak ostalo i je li to ono što nas u ovoj situaciji spašava?

Srećom, bolnički sustav je ostao sačuvan. Što se tiče primarne zdravstvene zaštite, mi cijelo vrijeme govorimo da treba održati sustav domova zdravlja kakav smo imali i da ako ovako nastavimo, za deset godina tog sustava neće više biti. Ovo je, nažalost, dobar trenutak da shvatimo kako je Andrija Štampar bio vizionar i koliko je dobro radio na epidemiološkim službama, socijalnoj medicini, prevenciji, zaštiti i slično. Nažalost, morala nas je pogoditi ovakva katastrofa da to ponovo uvidimo. Hrvatska je zasad u dobroj poziciji i ne treba praviti paniku ni plašiti ljude, jer sustav još uvijek dobro funkcionira. Zbog svega navedenog mislim da ćemo proći puno bezbolnije od zemalja koje su najugroženije, poput Italije ili Španjolske.

NACIONAL: Kako objašnjavate taj fenomen? Kako je moguće da u jednoj bogatoj Italiji epidemija bukne tako da se više ne može kontrolirati?

Kao što znate, njima je virus prvo ušao u bolnički sustav i od tamo se krenuo širiti. Dalje, tu je pitanje i discipline građana, ali i zabrana. Oni su do prije dva tjedna igrali nogometno prvenstvo iako je koronavirus već tada bio prisutan u njihovoj populaciji. Jako su zakasnili s pokretanjem strogih mjera, a pitanje je i koliko ih se sada drže. Ovo što smo mi napravili bilo je na vrijeme i hrvatski građani mogu biti spokojni jer su u dobrim rukama. I svi su situaciju shvatili ozbiljno – crkve su ukinule mise, nogometaši ne igraju utakmice, nema koncerata, izložbi ni kazališta. Sve je stalo, jedino zdravstveni radnici rade bez prekida. Oni su sada zamjena i za misu i za nogomet. Oni su odjednom zvijezde. Teško je, doduše, biti zvijezda samo kada je loše.

NACIONAL: Ali Hrvatska je još daleko od vrhunca epidemije.

Sigurno će broj zaraženih još rasti, ali ne u tolikom broju kao u nekim drugim zemljama koje su najviše pogođene. Hoće li biti umrlih? Hoće, ali sam siguran ni blizu onom broju u Italiji, čak ni u relativnim omjerima. A Hrvati će i dalje biti bolesni, ne samo od koronavirusa. I dalje će biti i hitnih slučajeva i malignih bolesti koje će netko morati liječiti. Mi ne možemo dopustiti da život stane pa da imamo više mrtvih od kardiovaskularnih bolesti nego od epidemije. Samim time svi se u zdravstvenom sustavu izlažu svakodnevno i na neki način riskiraju i svoje zdravlje i svoje živote. Sad se vrte razne šale po internetu. Jedna ide ovako: molekularni biolog zarađuje u Španjolskoj 1500 eura, a nogometaši milijune. Pa kažu – nek vas onda Ronaldo i Messi liječe od koronavirusa! Nažalost, i nakon ovoga će molekularni biolog zarađivati 1500 eura!

NACIONAL: Svjetska zdravstvena organizacija stalno upućuje istu poruku zemljama: testirajte, testirajte, testirajte! Bilo je dosta kritika da se u Hrvatskoj ne testira dovoljno, osobito ne ljude u samoizolaciji, i to zato što se štedi. I kada je bio u pitanju stariji čovjek u Istri koji je prvi preminuo, ni njega nisu testirali. Kako to komentirate?

Lako je kritizirati. Doista mi je žao što je čovjek umro. No ako cijeli krizni stožer – kolega Capak, kolegica Markotić i njihov tim – kaže da je ovaj način na koji radimo dobar i ispravan, mi im moramo vjerovati. Koliko sam shvatio, oni testiraju ono što je indicirano. Ako kažu da kontakt kontakta ne treba testirati, znaju zašto to kažu. Vjerujem da nije problem u cijeni testova i da će se oni dodatno nabaviti ako bude potrebno. Iako je Svjetska zdravstvena rekla „testirajte, testirajte, testirajte“, ne možete testirati četiri milijuna ljudi. Mora se odrediti točno koga, a to su naše službe odredile. Mi nismo ni epidemiolozi ni infektolozi, a ako oni kažu da je ovo algoritam načina na koji se trebamo ponašati, onda ih moramo slušati jer bolje od njih nemamo.

NACIONAL: Prošloga tjedna u ovoj izvanrednoj situaciji naciji su se obratili i predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. Kako ocjenjujete poruke koje su poslali?

Pozorno sam slušao obojicu. Mislim da je i jedno i drugo obraćanje bilo smirujuće, što je jako važno, jer panika može biti opasna i najmanje je što nam treba. Ovo će potrajati, ali vidim da mi kao nacija nismo klonuli, zdravstveni sustav, što je najvažnije, nije klonuo, tako da u ovom trenutku samo treba pozvati na jedinstvo, jer nas samo ono može obraniti. Poruke predsjednika i premijera išle su u tom smjeru i zato su bile dobre, jer ovo nije vrijeme za podjele i kritike.

‘Sigurno će broj zaraženih još rasti, ali ne u tolikom broju kao u nekim drugim zemljama koje su najviše pogođene. Hoće li biti umrlih? Hoće, ali sam siguran ni blizu onom broju u Italiji, čak ni u relativnim omjerima’

NACIONAL: Premijer je, u svakom slučaju, puno prisutniji u javnosti. Čuju se kritike upućene predsjedniku Milanoviću jer postoje neki koji smatraju da bi trebao biti vidljiviji i dizati moral naciji. Šefovi država, pa i kraljevi, u kriznim situacijama hrabre svoje građane, što je jako važan psihološki moment. Je li predsjednik Milanović trebao biti aktivniji?

Mislim da je predsjednik tu vrlo mudro postupio. Javio se kada treba, čini mi se da je on u tom smislu vrlo promišljen i što je najvažnije – pustio je Vladu da radi svoj posao. Jer većina stvari je u ovlastima premijera, a predsjednik Republike je do sada u svim postupcima vrlo jasno podržavao rad Vlade i Kriznog stožera. Mi nemamo monarhiju, predsjednik Republike ima svoje ovlasti, a to treba li se više uključivati u smislu dizanja morala, to je na njemu. No, po mom mišljenju, dobro je postupio i drži se po strani, jer naše zvijezde ovog trenutka nisu ni Zoran Milanović ni Andrej Plenković, naše zvijezde su naš stožer i Vili Beroš, koji to vodi dobro.

NACIONAL: Budući da će epidemija poharati gospodarstvo, zbog čega je Vlada i izašla s paketom mjera, vjerujete li da će doći trenutak za veliku korona-koaliciju, odnosno neku vrstu vlade nacionalnog jedinstva, kakva je postojala u Domovinskom ratu?

Teško je to predvidjeti. Nadamo se da ćemo imati ciklus kao u Kini i da ćemo početkom ljeta izaći iz ove krize. Osim toga, Hrvatska nije izolirani otok, već dio Europe. Patit će sve zemlje unutar EU-a, ali sam uvjeren da će se s pomakom od tri mjeseca ljudi ipak uspjeti oporaviti. U svakom zlu neko dobro – sada smo se malo okrenuli sebi, pa i vratili vjeru u zdravstveni sustav za koji uporno tvrdimo da je loš. No on je još uvijek dobar, upravo zbog ljudi koji u njemu rade, a ne zbog organiziranosti samog sustava. A što se tiče velike koalicije, one se rade nakon izbora i treba vidjeti kako će parlamentarni izbori proći. Vjerujem da će SDP pobijediti. Iako je jasno da će se civilizirano i bez velike koalicije konačno morati postići konsenzus o elementarnim reformama sustava koji su u općem javnom interesu. A to su zdravstvo, školstvo i socijalna politika, odnosno mirovinski sustav. Kod nas je problem u tome što svaki put kad se promijeni vlast, mi mijenjamo smjer za 180 stupnjeva. Ljudi žele biti sigurni, žele biti zdravi, žele da im se djeca školuju i ne žele socijalne nemire. To su četiri elementarne stvari na kojima se dobivaju izbori. No u ovom trenutku ne bih o izborima, ja sam sada za pomirljiv i jedinstveni ton, pod bilo koju cijenu.

NACIONAL: Kako ocjenjujete snalaženje Davora Bernardića u ovoj situaciji? Je li dovoljno konstruktivan?

Slušao sam neki dan njegovo obraćanje u Saboru. Održao je izvanredan govor u kojem je bilo konstruktivnih sugestija, ali u duhu jedinstva, zrelo i pomirljivo.

NACIONAL: Vjerujete li da bi se on kao premijer snašao jednako dobro kao Plenković? Ili bi bio opasan eksperiment?

Mislim da on neće biti eksperiment i da će biti jako dobar premijer.