Objavljeno u Nacionalu br. 957,02. rujan 2016.

Ne samo da još nije završena isplata za posudbu knjiga u 2013., već su neki književnici, ilustratori i prevoditelji zakinuti ili za broj posudbi ili za broj katalogiziranih djela. Nacional je istražio kakvi su to problemi i kako ih riješiti

Kad su početkom prošle godine, nakon godina „natezanja” s nadležnim Ministarstvom kulture, napokon počele isplate književnicima, prevoditeljima i ilustratorima za posudbu njihovih knjiga u knjižnicama, mnogi su to smatrali velikim korakom naprijed u ostvarivanju prava tih ljudi na barem nekakvu naknadu. No gotovo odmah nakon što je napravljen popis onih koji bi to pravo trebali ostvarivati, vidjelo se da će biti velikih problema. Ne samo da još nije završena isplata u 2015., za posudbu knjiga u 2013., već su mnogi književnici, ilustratori i prevoditelji zakinuti ili za broj posudbi u knjižnicama ili, pak, za broj djela koja su im uvrštena u katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice, točnije onih koja ondje nisu uvrštena.

Kako je za Nacional rekla Ružica Cindori, tajnica Društva hrvatskih književnika, koje je predložilo i osmislilo čitav sustav isplate, s obzirom na to da je u sustavu trebalo povezati više zasebnih elemenata, riječ je bila o pilot-projektu. Još uvijek ima autora koji nisu dobili naknadu za posudbu iz 2013. godine, a budući da pravo na isplatu ostvaruju tijekom pet godina, DHK još uvijek isplaćuje i naknade za 2013.

“Kad je riječ o kolektivnom pravu na naknadu za javnu posudbu, Društvo hrvatskih književnika zastupa sve autore, bez obzira na to jesu li članovi nekog društva ili ne. Na temelju podataka koje je dostavila Nacionalna i sveučilišna knjižnica, naknade se obračunavaju u skladu s Pravilnikom o isplati naknada za javnu posudbu. Dobiveni jedinični iznos naknade množi se s brojem posudbi pojedinog autora u prethodnoj godini i za pisce iznosi 100 posto iznosa, za prevoditelje 40 posto iznosa, a za ilustratore 10 posto iznosa za djelomično ilustrirano djelo i 50 posto iznosa za potpuno ilustrirano djelo. Pravo na isplatu za 2013. ostvarilo je ukupno 2149 autora, a za 2014. 2034 autora. Obračunska bruto jedinica po jednoj posudbi je 1,49 kune. Najmanji broj posudbi za ostvarivanje prava na naknadu je sto, a najveći iznos naknade za javnu posudbu je 40.000 kuna bruto”, kaže Ružica Cindori koja najavljuje novu isplatu naknada krajem ove godine, za što Ministarstvo kulture svake godine osigura dva milijuna kuna.

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA inicijator je projekta koji, osim u Hrvatskoj, postoji u još 32 zemlje u svijetu. Ali katalogizaciju i prikupljanje informacija o broju posudbi i autorima radi Nacionalna i sveučilišna knjižnica, na zahtjev i prema odluci Ministarstva kulture. Dunja Marija Gabriel, koordinatorica Radne skupine HaNa u NSK-u, za Nacional je pojasnila da se u sustavu HaNa prikupljaju podaci o posudbi knjiga u 20 županijskih narodnih knjižnica koje predstavljaju najveće narodne knjižnice u zemlji, s najvećim brojem korisnika i posudbi. Posudba se ne bilježi u svim narodnim knjižnicama u Hrvatskoj – u 2015. za korisnike su bile otvorene 204 knjižnice – ni u svim vrstama knjižnica.

“Prema postojećoj evidenciji u sustavu HaNa u 2014. godini evidentirano je 18.842 domaćih autora, uključujući sve tri vrste autorstva, koji su ostvarili barem jednu posudbu, dok je u prvom tromjesečju 2015. godine evidentirano 15.911 domaćih autora s barem jednom posudbom djela u županijskim narodnim knjižnicama. Međutim, u sustav isplate nisu uključeni svi ti autori i znatno je manji broj njih koji su ostvarili sto i više posudbi i koji u tom smislu ostvaruju pravo na isplatu naknade. Tako je u 2014. godini evidentirano 2188 autora sa sto i više posudbi, a u prvom tromjesečju 2015. godine 1175 autora. Osim toga, u sustavu HaNa najveća evidentirana posudba u 2014. godini je 23.688 posudbi, što bi značilo da za sada nije dosegnut iznos za isplatu naknade u visini od 40.000 kuna”, kaže Dunja Marija Gabriel iz NSK-a. Taj najveći iznos, odnosno najveći broj posudbi, pripada prevoditeljici Vesni Valenčić, a nakon nje najposuđivaniji su književnici Pavao Pavličić i Miroslav Krleža te ilustrator Niko Barun. U slučaju preminulih autora, naknada za javnu posudbu isplaćuje se nasljednicima, i to 70 godina nakon autorove smrti, koliko traju autorska prava.

U DRUŠTVU HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA i u NSK priznaju da sustav nije savršen i da je unatoč uvedenim poboljšanjima dosta pogrešaka koje utječu na sustav isplate

Iako je pokretanje tog sustava isplate naknada za javnu posudbu, autorima donio kakvu-takvu satisfakciju, nezadovoljnih uvijek ima. Jedan od onih koji se smatra zakinutim jest autor knjiga za djecu Kašmir Huseinović, vlasnik tvrtke Kašmir promet, koji tvrdi da je isplata netransparentna te da su na njegovom primjeru vidljive malverzacije s imenima i iznosima naknada koje se isplaćuju autorima.

“Lijepo je bilo prije tri godine čuti da će se početi isplaćivati autorska naknada za posudbu knjiga. Čak je prva objava neslužbenih rezultata u medijima izazvala niz reakcija. Pozitivnih kod onih koji su bili na vrhu liste, a negativnih kod onih koji su bili na dnu liste i onih čije se ime nije našlo na listi. Odmah se vidjelo da to neće ići kako treba. Prve isplate su razveselile mnoge, ali i mnoge razočarale. Nakon kratkog istraživanja mnogi su zaključili da tu nešto ne štima. Pogotovo kod druge isplate za 2014., koja se isplaćivala u 2015. godini jer su se pojavili neki na vrhovima lista kojih uopće nije bilo u prijašnjim isplatama. Neki su autori, pak, značajno pali na listama”, počinje Huseinović koji kaže da je prvu isplatu za javne posudbe svojih knjiga prihvatio vjerujući u sustav. Analizirajući posudbe u 2013. uočio je, kaže, da se većina njegovih djela ne učitava u sustavu.

“Na moj upit iz NSK-a odgovorili su da mi knjige nisu unesene u njihov sustav. Tada sam ih molio da ih unesu, na što su mi odgovorili da hoće, ali da se broj posuđenih knjiga neće mijenjati jer ih sustav ne može drugi put povući, nego će se sve vidjeti sljedeće godine kod ponovnog učitavanja broja posudbi. Prihvatio sam objašnjenje jer provjerom u NSK-u nakon toga sve su moje knjige bile unesene. Međutim, sljedeće godine broj posudbi mojih knjiga bio je manji. U prvoj godini isplate autorska naknada za 1195 posudbi računata mi je samo za sedam naslova, od objavljenih 41. Nakon što mi je uneseno svih pedeset naslova, logično je bilo očekivati veći broj posudbi, a u međuvremenu je izašlo još desetak mojih naslova. Dakle, u 2015. s 50 unesenih naslova u sustav NSK-a, broj posudbi mojih knjiga pao je na 927″, govori Huseinović koji je nakon toga pogledao stranice Hrvatske autorske naknade i provjerio: svih 20 knjižnica i svih 50 njegovih naslova bili su vidljivi u sustavu.

“Broj posudbi je, dakle, opet računat samo za sedam mojih naslova, a ostala 43, iako vidljiva u NSK-u, nisu učitana u sustavu Hrvatske autorske naknade. Ponovno sam se obratio NSK-u, na što dobivam odgovor da neki naslovi nisu učitani zbog slabosti ili raznovrsnosti programa iz kojih se učitava i da se obratim DHK-u. Što i činim, i dobivam odgovor da su oni zaduženi samo za isplatu, a ne i za podatke i da se obratim u NSK i Hrvatskoj autorskoj naknadi. Nakon ponovnog obraćanja dobivam odgovor da će se nakon unaprjeđenja sustava u 2016. izvršiti isplata za 2015., a oštećeni autori za posudbe u 2013. i 2014. obeštetit će se prema rezultatima posudbi u 2015.” objašnjava Kašmir Huseinović koji posljednju isplatu za javnu posudbu svojih knjiga nije prihvatio jer, navodi, iznos ne odgovara stvarnom stanju. Provjerio je i sve autore kojima je njegova izdavačka kuća objavila knjige. Svim autorima, osim njemu i njegovoj supruzi Andrei Petrlik Huseinović, autorici i ilustratorici knjiga za djecu, knjige se vide i učitavaju u sustavu Hrvatske autorske naknade te je stoga otklonio moguću vlastitu pogrešku.

“NAKON TOGA POSLAO SAM DOPIS u svih dvadeset knjižnica iz kojih se povlače podaci i zamolio ih broj posudbi za sve moje naslove. Dobivam odgovor samo triju knjižnica. U samo tim trima, od dvadeset, među kojima nisu Zagreb i ostali najveći gradovi, broj posudbi za 2014. bio je 552. Pametnom dosta. Sad smo u drugoj polovici 2016. Gdje su ispravni podaci? Gdje su isplate? Ako uzmemo u obzir da sedam naslova daje rezultat od 927 posudbi, onda su to 104 posudbe po naslovu. Kada to pomnožimo s 43 neučitana naslova, dobijemo 4513 posudbi koje nisu evidentirane, ako uzmemo postojeći prosjek”, kaže Huseinović. To znači da je, ako pomnožimo taj prosjek s 1,49 kuna po posudbi, Huseinović zakinut za 6724,37 kuna bruto. Drugo pitanje odnosi na Andreu Petrlik Huseinović koja ima 115 katalogiziranih naslova.

“Ona kao glavni autor ima 11 katalogiziranih naslova, a sustav HaNa učitava ih samo četiri (‘Ciconia Ciconia’, ‘Plavo nebo’, ‘Moja obitelj’, ‘Fragile’), što prikazuje 687 posudbi, a kao ilustratoru 3109. Napominjem da je ona ilustrirala 42 moja naslova koja se ne učitavaju u HaNa-u, tako da joj pored ovih sedam neučitanih, s 1202 posudbe, kao glavnom autoru, nedostaje i 4513 posudbi mojih neučitanih naslova, ako uzmemo postojeći prosjek”, ističe Huseinović.

Za razliku od njega, mnogi autori su zadovoljni samom činjenicom da je sustav isplata postavljen. Jedna od njih je Sanja Polak, književnica koja je redovito na vrhovima ljestvica najposuđivanijih.

“VRLO SAM SRETNA I ZADOVOLJNA što posljednjih godina postoji isplata naknada autorima za javnu posudbu. Nisam proučavala sustav prema kojima se određuje broj posudbi niti rad sustava. Također nisam analizirala broj posuđenih naslova drugih književnika niti sam s bilo kojim književnikom o toj temi razgovarala. Drago mi je da djeca čitaju knjige koje sam napisala, čitali su ih i prije nego je sustav proradio i vjerujem da će ih čitati i ubuduće”, kaže Sanja Polak i dodaje da je posljednje dvije godine naknadu uredno dobila u veljači, a trebala bi odgovarati broju posuđenih knjiga.

‘SRETNA SAM I ZADOVOLJNA što postoji isplata naknada autorima za javnu posudbu. Drago mi je da se čitaju moje knjige’, kaže Sanja Polak koja vjeruje prikazanim podacima

“Mene osobno ta naknada posebno raduje. Na neki način mi je drago da znam koliko čitatelja posuđuje i čita moje knjige, a svaki autorski honorar koji dobijem kao naknadu za književni rad me posebno razveseli jer su, poznato je, honorari nas književnika zapravo simbolični. I ova naknada je djelomičan poticaj za daljnje stvaranje. S radošću očekujem da će se ovakva praksa i dalje nastaviti. Vjerujem prikazanim podacima i nisam niti u jednom trenutku u njih posumnjala jer se jednostavno nisam time bavila”, zaključuje Sanja Polak.

Iako su mnogi autori zadovoljni da dobivaju naknadu, u Društvu hrvatskih književnika, kao i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, priznaju da sustav nije savršen i da je, unatoč mnogim ispravkama koje su već uvedene, još uvijek dosta pogrešaka koje utječu na sustav isplate.

JEDAN OD RAZLOGA da pojedina knjiga nije uvrštena u sustav HaNa, kaže Dunja Marija Gabriel, jest činjenica da se taj sustav oslanja na podatke o knjigama koji se nalaze u katalogu NSK-a pa je nužno da se kataložni zapis o knjizi nalazi u katalogu NSK-a. To znači da, objašnjava Dunja Marija Gabriel, bez obzira na to nalazi li se zapis o knjizi u drugim knjižničnim sustavima koji šalju podatke za autorsku naknadu u NSK, ako se kataložni zapis ne nalazi u katalogu NSK, posudba ostvarena u tim sustavima neće se moći registrirati u sustavu HaNa.

“Takav slučaj događa se ako nakladnik nije poštovao zakonsku obavezu o dostavljanju devet obaveznih primjeraka u NSK, što znači da u NSK nema fizičkog primjerka knjige ili nije zatražio prije objavljivanja knjige u CIP uredu NSK-a CIP zapis za knjigu”, kaže Dunja Marija Gabriel. Dodaje da su na portalu HaNa za 2014. podaci o posudbama prije uočenih nedosljednosti u sustavu HaNa u pogledu evidentiranja posudbi za 2013. i 2014. i prije nego što se krenulo u doradu i poboljšanja sustava HaNa u drugoj polovici 2015. i prvoj polovici 2016. godine.

“Nakon toga, u svibnju i lipnju 2016. pokrenut je poboljšani eksport podataka za sustav HaNa za 2015. i na temelju tog poboljšanog eksporta podataka iz NSK-a, evidentirana je posudba za prvo tromjesečje 2015. i bit će evidentirana posudba za cijelu 2015. Uočene nedosljednosti u sustavu HaNa u evidentiranju broja posudbi u 2013. i 2014.ispravljene su u najvećoj mogućoj mjeri. U skladu s tumačenjem Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, na temelju evidentiranog broja posudbi u 2015. u županijskim narodnim knjižnicama u Hrvatskoj, u 2016./2017. godini za autore za koje nije registrirana posudba djela u 2013. i 2014. izvršit će se retroaktivna isplata na temelju posudbi iz 2015., uz obrazloženje da se 2015. smatra prvom godinom koju je moguće primijeniti kao metodu uzorka koja u najvećoj mjeri odgovara stvarnom korištenju autorskih djela u županijskim narodnim knjižnicama u Hrvatskoj”, zaključuje Dunja Marija Gabriel.

Sudeći prema tome, Kašmir Huseinović i ostali autori koji se smatraju zakinutima za iznos naknade ili broj primjeraka uvrštenih u katalog NSK, moći će dobiti barem dio novca prema poboljšanom sustavu, a svi se nadaju da će sustav isplata naknada za pisce, prevoditelje i ilustratore već za 2015. biti pravedniji i transparentniji.

Najposuđivaniji autori i broj posudbi prema podacima u sustavu HaNa za prvo tromjesečje 2015. godine:

Vesna Valenčić 7302
Pavao Pavličić 6502
Miroslav Krleža 6392
Niko Barun 6259
Tomislav Tomić 5879
Sanja Pilić 5735
Mirna Čubranić 5591
August Šenoa 5397
Pika Vončina 5116
Aleksandra Mihaljević-Barlović 4590