U Hrvatskoj danas radi gotovo 44.000 ljudi više nego prije godinu dana.

Na kraju prošlog mjeseca, prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), u raznim je aranžmanima radilo i uplaćivalo doprinose nešto više od 1,7 milijuna osoba, što je u odnosu na mjesec prije 22.000 manje, a u odnosu na dosad rekordnu zaposlenost od nepunih 1,75 milijuna zabilježenu u srpnju, to je gotovo 50.000 manje, piše Poslovni dnevnik.

Ipak, mimo sezonski uobičajenog pada broja osiguranika koji obično traje do siječnja, zaposlenost u Hrvatskoj i dalje raste po solidnim stopama. Današnji je broj osiguranika za nešto manje od 44.000 ili 2,6 posto veći nego prije godinu dana, a u tri godine povećan je za blizu 119.000.

‘Vladine procjene su preoptimisične’

U Vladi za iduću godinu računaju na tek nešto nižu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) nego ove godine – s 3,6 posto očekuju usporavanje na 3,2 posto realno, pri čemu u pogledu zaposlenosti predviđaju zadržavanje tempa rasta po stopi od tri posto.

Nakon niza godina u kojima su ekonomisti Vladine makroekonomske projekcije na kojima se temelje proračunski planovi mahom ocjenjivali realnima, pa i konzervativnima, ovaj put iz njihovih redova češće se čuje kako ih smatraju preoptimističnima, uključujući i predviđanja vezana uz zaposlenost i plaće.

‘U Banskim dvorima ne očekuju rast produktivnosti’

Tako u HUP-u računaju da će dogodine rast BDP-a teško dohvatiti tri posto (njihova prognoza je 2,7 posto), zbog čega smatraju da je i proračun trebalo planirati opreznije.

Među ostalim, glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u tom je kontekstu apostrofirao upravo planirani rast prihoda od doprinosa (za 11 posto) koji počiva na (pre)ambicioznim pretpostavkama rasta prosječne bruto plaće za osam posto te broja zaposlenih za tri posto.

“Prognoza rasta zaposlenosti praktički na razini rasta BDP-a sugerira da autori proračuna ne očekuju rast produktivnosti”, upozorio je, podsjećajući kako je u razdoblju 2020.-2023. upravo ubrzanje realnog rasta produktivnosti po radnom satu (na 2,5 posto godišnje, odnosno dvostruko veše od prosjeka Europske unije) bilo presudno za napredovanje Hrvatske posljednjih godina.

‘Prognozirane stope rasta su pretjerane’

I Velimir Šonje je u svom osvrtu na Ekonomskom labu pokazao podozrivost prema Vladinim postavkama rasta zaposlenosti i plaća.

U oba slučaja smatra da su “stope pretjerane”, a nije propustio primijetiti da iz očekivanog rasta zaposlenih proizlazi mirenje s tim da u 2025. nema rasta produktivnosti.

‘Tržište rada nije tako snažno kako se čini’

Također, Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke, kaže kako u prognozama za iduću godinu u vezi sa zaposlenošću predviđaju upola manji rast, oko 1,5 posto, a i stopu rasta BDP-a, s obzirom na trenutno okruženje i neizvjesnosti vide ispod tri posto.

Osim što trend rasta zaposlenosti traje već duže vrijeme, sve češće i ekonomisti nekih od najvećih gospodarstava EU upozoravaju da tržište rada, strukturno gledano, ipak nije tako snažno kako se čini prema brojčanim pokazateljima.

Oprezni i u HGK

Konačno, u odnosu na Vladina očekivanja rasta zaposlenosti iduće godine oprezan je i glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.

TRŽIŠTE RADA Sve više zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama

Još jedna godina tempa povećanja zaposlenosti po stopi od tri posto trenutno se ne čini jako izglednom već i zbog “visoke baze”, kaže on, a prenosi Poslovni dnevnik.