Američki potpredsjednik Joe Biden, čelnici zemalja procesa Brdo-Brijuni, potpredsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i austrijski predsjednik Heinz Fischer stigli su srijedu iza podneva na Pantovčak gdje su ih dočekali predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski predsjednik Borut Pahor, čelnici zemalja koje su pokrenule tu regionalnu inicijativu.

Biden i Tusk su počasni gosti izvanrednog summita Brdo-Brijuni, strateškog dijaloga predsjednika jugoistočne Europe, inicijative pokrenute 2013. kako bi se kroz reforme i približavanje Europskoj uniji promicale regionalna suradnja, rješavanje otvorenih pitanja i daljnja stabilizacija europskog jugoistoka.

Uz drugog čovjeka SAD-a, Tuska i Heinza Fischera, na izvanredni skup u Zagreb su stigli predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, predsjednik Makedonije Đorge Ivanov te predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.

Redoviti godišnji sastanak procesa Brdo-Brijuni održan je u lipnju u Budvi u nazočnosti Fischera, a je ovaj izvanredni summit svojevrsni dijalog ne samo regije jugoistočne Europe i EU-a već i SAD-a koji se preko Joea Bidena nakon godina “apstinencije” vraća na ove prostore.

Osim uobičajenih tema vezanih uz integraciju regije unutar euroatlantskog okvira, Bidenov dolazak sugerira da će na summitu, kao i u odvojenim razgovorima s predsjednicom Grabar-Kitarović i Tuskom naglasak biti stavljen na migrantsku krizu bez presedana, sigurnosna pitanja i borbu protiv terorizma u svjetlu sukoba na Bliskom istoku i pomalo zaboravljenoj Ukrajini te energetiku.

Bidenov posjet dolazi u trenutku kada su u regiji, opterećenoj nezavidnom gospodarskom situacijom, porasle napetosti zbog velikog priljeva izbjeglica te žučljivom raspravom u SAD-u oko prihvata sirijskih izbjeglica nakon krvavih napada u Parizu u organizaciji džihadista Islamske države (IS).

Grabar-Kitarović smatra da summit  dolazi “u pravo vrijeme”, a nazočnost američkog potpredsjednika govori o nastojanju SAD-a da se više nego dosad uključi u raspravu o sigurnosti, terorističkoj prijetnji i rizicima u ovom dijelu Europe.

Potpredsjednik Biden je najviši američki dužnosnik koji dolazi u Hrvatsku otkako je Barack Obama na čelu Sjedinjenih Država.

Izvor na Pantovčaku je nakon potvrde Bidenovog dolaska kazao da “Washington, svjestan izazova s kojima se suočava jugoistočna Europa, želi pridonijeti da se neki od tih gordijskih čvorova riješi”.

Ostaje za vidjeti koliko će taj poznatavelj istočne Europe, koju redovito posjećuje od 70-godina prošlog stoljeća, i diplomatski veteran biti uspješan.

Uoči skupa kojeg prate posebne mjere sigurnosti, Grabar-također istaknula da se Hrvatska i Slovenija osjećaju moralno obveznima da sadašnji trenutak iskoriste za jaku potporu reformskim procesima u zemljama regije koje ih vode u euroatlantske organizacije.

Inicijativu godišnjeg okupljanja predsjednika država jugoistočne Europe s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja Unije pokrenuli su 2013. Pahor i bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Dijalog u tom format počeo je u Zagrebu 1. srpnja 2013., na dan kada je Hrvatska ušla u EU, a nastavljen je u srpnju iste godine na Brdu kod Kranja skupnim sastankom s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandeom.

Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je gošća summita u Dubrovniku 2014.