Koliko god klimatske promjene osjećao čovjek, šuma ih osjeća još i više. Stoga Hrvatske šume d.o.o. veliku pozornost posvećuju zaštiti šuma. Bez obzira jesmo li pobornici teorije da su klimatske promjene posljedica djelovanja čovjeka na ekološke sustave na planetu, ili su te promjene prirodan slijed planetarnih klimatskih promjena izmjena i geoloških razdoblja koji se periodički događaju, činjenica je da vremenski uvjeti posljednjih desetljeća i godina ne odgovaraju niti jednom ekosustavu, pa tako niti šumama. Šume su jedan od najvećih ekoloških sustava na Zemlji, pa temperaturni ekstremi, poremećen sustav padalina, izostanak snijega i niskih zimskih temperatura, posljedično i smanjena razina podzemnih voda te sve ostale vrste ugroza kojima svjedočimo, nikako ne pridonose dobrom zdravstvenom stanju šuma.

Posebnu opasnost po zdravstveno stanje šuma predstavlja pojava stranih invazivnih organizama. U današnjem globalnom svijetu olakšan je i put prelaska raznih štetnih organizama, primjerice insekata ili gljiva, s jednog kraja svijeta na drugi. Nakon dolaska u novo okruženje, u kojem u pravilu nema prirodnih neprijatelja, populacija takvog organizma će vjerojatno eksplodirati i počet će raditi velike štete u okolišu. Jedan takav štetni organizam je azijska strizibuba (Anoplophora chinensis) koja je u Republiku Hrvatsku stigla u zaraženom sadnom materijalu ukrasnog bilja prije više od 10 godina, kada je počelo njeno suzbijanje (eradikacija). Azijska strizibuba je kukac iz skupine strizibuba (Coleoptera, Cerambycidae) i pripada u najopasnije polifagne karantenske štetne organizme koji napada zdrava i vitalna stabla. Prema delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 2019/1702 pripada u skupinu prioritetnih štetnih organizama i kao takva predstavlja vrlo visoki fitosanitarni rizik za europsku poljoprivredu i šumarstvo. Štete koje nastaju djelovanjem ličinki na zdravim sadnicama drveća i grmlja te na fiziološki oslabljenim stablima u početku uzrokuju njihovo slabljenje kao i osjetljivost stabala na bolesti i oštećenja vjetrom, dok kod jačih napada u konačnici uzrokuju potpuno sušenje stabala. Štetnik uzrokuje brže propadanje stabala u urbanim sredinama, parkovima i drvoredima, a moguće su štete i u šumama.

Foto: Hrvatske šume

U sklopu aktivnosti na zaštiti šuma od biljnih bolesti i štetnika, Hrvatske šume d.o.o. svake godine provode monitoring na terenu u suradnji sa stručnjacima Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog. Pri tome su već ustaljene metode za praćenje brojnosti štetnika (gubar glavonja, mali i veliki mrazovac, hrastov četnjak, hrastova osa listarica, borov četnjak i drugi), te glavnih biljnih bolesti, kao primjerice hrastova pepelnica. Također, monitoringom se utvrđuje i brojnost populacije šumskih glodavaca miševa i voluharica, koji predstavljaju opasnost za šumsko sjeme i pomladak.
Veliki problem posljednjih godina u hrastovim šumama Republike Hrvatske i mnogih drugih europskih zemalja je hrastova mrežasta stjenica (Corithucha arcuata), strani invazivni štetnik koji u našem podneblju nema prirodnih neprijatelja te se spontano i neometano proširio diljem kontinentalne Hrvatske unutar areala svih europskih vrsta hrastova. Nakon probnih tretiranja insekticidima unatrag nekoliko godina, sadašnja istraživanja fokusirana su na biološke metode te se u suradnji sa stručnjacima Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatskog šumarskog instituta nastavljaju provoditi znanstveno istraživački projekti usmjereni na proučavanje biologije štetnika i mogućnosti njegovog suzbijanja biološkim metodama.

Nova bolest hrastova, poznata pod imenom „akutno odumiranje hrastova (AOH)“ izaziva razloge za zabrinutost. Radi se o bakterijskoj bolesti koju prenose insekti iz porodice krasnika, i potencijalno predstavlja opasnost za hrast kao vrstu, te je iz tog razloga pokrenut novi istraživački projekt. Bolest je najprije zamijećena na otoku Hvaru gdje je pogođen hrast crnika, ali s obzirom na velike mogućnosti širenja ove bolesti mora se ozbiljno shvatiti njena opasnost.

Činjenica je da se pojava većine novih bolesti i štetnika koji se pojavljuju u šumama može povezati s posljedicama promjene klime. U novonastalim uvjetima ti se štetni organizmi lakše i brže razmnožavaju, a mogu biti domaće vrste kojima pogoduju novonastali uvjeti, ili predstavljaju invazivne strane vrste koje u našim uvjetima nemaju prirodnih neprijatelja.

Foto: Hrvatske šume

Sušenje sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) koje je zahvatilo veći dio areala poljskog jasena u Hrvatskoj, a u drugim europskim zemljama i ostale vrste jasena direktno je vezano za promjenu klimatskih uvjeta kojima je poljski jasen kao vrsta vlažnih staništa jako pogođen. Prije svega, promijenjena je razina podzemnih voda, poremećen period poplavljivanja šuma, česti su temperaturni ekstremi, štetan utjecaj insekata, a kao najveći problem pokazalo se širenje gljive Hymenoscyphus fraxineus te nekih gljiva truležnica u tlu. U suradnji sa Hrvatskim šumarskim institutom iz Jastrebarskog, provodi se znanstveno istraživački projekt pod nazivom „Uspostava protokola za mikropropagaciju poljskog jasena“ kojem je primarni cilj pronaći jedinke jasena otporne na navedene nepovoljne uvjete, prvenstveno na navedenu gljivu, zatim metodom mikropropagacije (vegetativnim razmnožavanjem in vitro metodom) razmnožiti takve jedinke i sačuvati njihov genetski potencijal, obzirom da se jedino takvim vegetativnim načinom razmnožavanja može očuvati genetsko naslijeđe upravo tih otpornih jedinki. Projekt predstavlja pionirsko istraživanje, te je vrlo zahtjevan i neizvjestan u ishodu.

Hrvatske šume d.o.o. aktivno sudjeluju u ublažavanju klimatskih promjena povećavajući ukupnu obraslu šumsku površinu i drvnu zalihu Republike Hrvatske. Na taj se način stvaraju uvjeti za povećanje uklanjanja ugljikovog dioksida iz atmosfere te povećanje skladištenja ugljika u spremnicima šumskih ekosustava (nadzemna i podzemna biomasa, listinac, mrtvo drvo i tlo). Isto tako, redovnim provođenjem radova gospodarenja šumama, osobito njege šuma, poboljšava se i sortimentna struktura drvnih šumskih proizvoda te se stvaraju pretpostavke za veće skladištenje ugljika u trajnim drvnim proizvodima (piljeno drvo, drvne ploče i papir), što je ujedno i peti spremnik ugljika povezan sa šumom.
Pored ublažavanja klimatskih promjena, Hrvatske šume d.o.o. provode aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama, naročito kroz jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu (ulaganje u poboljšanje postojećeg sustava, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture, jačanje svijesti javnosti vezano za prevenciju šumskih požara itd.).

Prema Zakonu o klimatskim promjenama Hrvatske šume d.o.o. jedan su od obveznika dostave svih relevantnih podataka o emisijama i uklanjanju stakleničkih plinova tijelu državne uprave nadležnom za okoliš, za potrebe izrade godišnjeg nacionalnog izvješća o inventaru stakleničkih plinova. Hrvatske šume d.o.o. također prikupljaju podatke za sve šume u Republici Hrvatskoj te ih pripremaju za potrebe izvršavanja međunarodnih obveza.
Svoj doprinos daju i sudjelovanjem u nizu projekata vezano za klimatske promjene koji su bitni za poboljšanje izvješćivanja prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Kyotskom protokolu te EU direktivama.