U petak, 19. travnja, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u poslijepodnevnim satima nenajavljeno je došao u Split: namjeravao se susresti sa Željkom Kerumom, o čemu su prethodno vođeni razgovori između predstavnika dviju stranaka, no ondje ga je dočekala vijest da se Kerum nalazi na desetodnevnom krstarenju Mediteranom sa svojom obitelji. Plenković je potom u stranačkim prostorijama okupio sve vodeće HDZ-ovce iz Splita i županije te s njima pokušao razraditi strategiju za rješavanje krize vlasti koja ozbiljno potresa drugi najveći grad u državi, ali i za ozbiljna unutarstranačka trvenja. Ona su uzrokovana s jedne strane očiglednim razilaženjima između predsjednika ogranka Petra Škorića i gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, dok s druge strane korijen imaju u nezadovoljstvu sastavom HDZ-ove liste za predstojeće stranačke izbore. U izjavama za medije predsjednik HDZ-a tog poslijepodneva ležerno je objavio da “nema krize u Splitu”, a kako bi demonstrirao stranačko zajedništvo s vodećim HDZ-ovcima teatralno je pred kamerama popio kavu na Rivi, dok je za probleme u koaliciji s Hrvatskom građanskom strankom kazao da će “rješenje pronaći u razgovorima”. S predsjednikom te stranke Željkom Kerumom po svemu sudeći razgovarat će neposredno nakon svibanjskih izbora.

Nacional je koncem proteklog tjedna u razgovoru sa svim glavnim akterima na splitskoj političkoj sceni dobio potvrdu da se doista radi o velikoj i zasad nepremostivoj krizi unutar gradske vlasti sastavljene od HDZ-a i HGS-a koju podržavaju HNS i neki nezavisni vijećnici. Ona se očitovala na sjednici Gradskog vijeća koju su Kerumovi vijećnici u utorak navečer naglo napustili i poručili da se ne namjeravaju pojaviti na nastavku, zakazanom za srijedu ujutro. Potom su jednako postupili i vijećnici HDZ-a, pa je došlo do apsurdne situacije u kojoj vladajući sami sebi ruše kvorum. Ispred 14 pripadnika oporbe u srijedu ujutro istupila je Marijana Puljak, kao druga potpredsjednica Gradskog vijeća, no ona je tek konstatirala da se nije pojavio dovoljan broj vijećnika te sazvala nastavak sjednice 2. svibnja. Split se ponovno našao u političkoj blokadi kojoj se kraj zasad ne nazire.

Potvrdu toga Nacional je dobio i od Keruma koji je iz Rima poručio da vijećnici njegove stranke ne namjeravaju dolaziti na sjednice sve dok gradonačelnik Andro Krstulović Opara ne odstupi sa svoje pozicije i prepusti posao svojim zamjenicima. “On nije sposoban za vođenje grada, čini štetu građanima i poduzetnicima. Odricao se HDZ boljih ljudi, pa zašto ne bi i njega?” konkretno nam je najavio Kerum. O razlogu njegova nezadovoljstva dvije strane imaju dijametralno suprotna objašnjenja: dok u HDZ-u tvrde da je ono motivirano prije svega željom za snažnijim uplivom u izvršnu vlast i imenovanjima njegovih kandidata na ključne pozicije te utjecajem u proces donošenja novog splitskog GUP-a, Kerumu bliski ljudi kažu da ključan problem leži u lošem radu gradonačelnika Krstulovića Opare i nemogućnosti bilo kakve suradnje s njim. To, tvrde, nije slučaj samo s Hrvatskom građanskom strankom: i velik dio HDZ-a ima goleme prigovore na vlastitog gradonačelnika i njegovu navodno preveliku samostalnost u odlučivanju, odnosno odbijanje bilo kakvog političkog upliva sa strane. Upravo zato Kerum u svojim javnim istupima radi preciznu distinkciju između Andre Krstulovića Opare i HDZ-a te javno zaziva reakciju Plenkovića i šefa splitskog ogranka Petra Škorića koji je u prethodne dvije godine služio kao svojevrsni “časnik za vezu” prema gradonačelniku.

Mogućnost gubitka HDZ-ova gradonačelnika u jedinom od četiriju velikih gradova otkako postoje neposredni izbori zabrinula je Plenkovića, premda se zasad radi tek o teoriji: u slučaju da se Kerumove najave opstrukcije rada Gradskog vijeća ostvare i da se nova sjednica ne održi u roku od tri mjeseca, najprije bi se organizirali izvanredni izbori za to tijelo, a tek ako se situacija ponovi i nakon toga, slijede izbori za Gradsko vijeće i za gradonačelnika. Međutim, Splitu u svakom slučaju prijeti ozbiljna politička blokada i stoga je Plenković pokušao to sanirati hitnim dolaskom, no Kerum je svjestan da drži jake adute i stoga je odlučio povisiti uloge.

“Postoji elegantno rješenje da Andro Krstulović Opara objavi odlazak s funkcije zbog bolesti, a da vođenje grada preuzme netko od njegovih zamjenika jer upravo istječe polovica mandata i ne bi trebalo organizirati izvanredne izbore. Od početka mandata ionako imamo potpuno različite pristupe rješavanju problema, ali nismo željeli zaustaviti funkcioniranje grada i u više navrata smo prihvaćali neprihvatljive odluke uz stalna upozorenja da se ubuduće moramo usuglasiti. No svejedno nismo bili konzultirani o apsolutno nijednom bitnom pitanju, izuzev uređenja Žnjana. Dogovor je bio da predstavnici HGS-a sudjeluju na barem jednom ili dva tjedna kolegija, no ni to se nije ostvarilo”, kazao je za Nacional jedan od najbližih Kerumovih suradnika. S većinom ovih stavova znakovito se slaže i izvor iz splitskog HDZ-a koji tvrdi da Krstulović Opara ignorira velik broj stranačkih zahtjeva i vodi grad samostalno.

“No Plenković ga se ni u kojem slučaju neće odreći. Bila je naša taktička greška što još prošle godine, kada je Kerum prvi put počeo s ucjenama, nismo organizirali izbore za Gradsko vijeće. Na krilima gradonačelnikova dobrog imidža i prihvaćanja u javnosti mogli smo podebljati rezultat i njega izbaciti iz igre, odnosno sastaviti drugačiju većinu. Sada smo podložni pritisku, gotovo jednakom onome koji je Kerum imao na Baldasara, također točno na polovici njegova mandata. Vjerojatno je svjestan da je krajnji trenutak za distanciranje od gradske vlasti u ako na idućim izborima želi imati legitimitet za bilo kakvu kritiku. No, paradoksalno, dio njegovih primjedbi zbilja je na mjestu: gradonačelnik pune dvije godine odbija raspisati natječaje i imenovati pročelnike triju ključnih resora – urbanizma, gradske imovine i gospodarstva – koji po koalicijskom dogovoru pripadaju Kerumu. Pored toga, on zbilja u velikoj mjeri ignorira zahtjeve i naputke stranke o svim ključnim potezima”, objašnjava Nacionalov izvor iz vrha splitskog HDZ-a. Bliski suradnik Krstulovića Opare, s treće strane, naglašava da gradonačelnik ima nešto drugačije viđenje: smatra da zbog toga što je neposredno izabran ima pravo gotovo pa samostalno obavljati svoju dužnost. “Izvršna vlast pripada njemu, a Gradsko vijeće Škoriću i Kerumu, pa svatko može donositi odluke iz svoje nadležnosti. Jasno da se moraju raditi kompromisi i da Krstulović Opara prihvaća dogovoreni omjer podjele utjecaja između HDZ-a i HGS-a 60 naprema 40 posto, no on više ne može trpjeti udarce u javnosti za poteze koje uopće nije povukao on, nego Gradsko vijeće. Dobar primjer toga su imenovanja u kulturnim ustanovama, gdje su Škorić i Kerum postigli dogovor a negativan publicitet usmjerili prema gradonačelniku”, objašnjava Nacionalov izvor blizak Krstuloviću Opari.

Premda splitska oporba iz stranaka Pametno, Most i SDP uvjerava da zatezanje odnosa u vladajućoj koaliciji isključivu svrhu ima u novoj budućoj trgovini oko prostornih planova, koncesija i gradskih tvrtki, u HDZ-u i HGS-u tvrde da ovaj put to nije slučaj i da zaista postoji realna mogućnost raspisivanja izvanrednih izbora, poput onih u Ličko-senjskoj županiji. “Ako Plenković ne smijeni gradonačelnika ili ga barem ne dovede u red, to će se dogoditi”, uvjeravaju iz Kerumove stranke. “Nema problema, ali u tom slučaju Kerum se mora pomiriti s gubitkom svih direktorskih mjesta u gradskim tvrtkama i ustanovama. Gradonačelnik ondje ima sukno i škare”, uzvraća izvor iz splitske gradske uprave. Dakako, postoji i treća mogućnost – da Kerumova stranka prijeđe u oporbu i da Krstulović Opara nastaviti voditi neku vrstu manjinske vlade – no to bi označilo početak dugog i mučnog perioda za Split, sličnom onome s konca mandata Ive Baldasara, kada je grad de facto bio u kontinuiranoj političkoj paralizi. Za Plenkovića bi to također bio nepoželjan scenarij jer su mu Split i Krstulović Opara politički iznimno bitni u dokazivanju da HDZ može uspješno vladati barem jednim velikim gradom u državi. Upravo stoga on je u posjetu prošlog petka izričito kazao da daje punu potporu “svom prijatelju Andri”. Stoga je potpuno nemoguće da će pristati na ucjenu i ostavku gradonačelnika, niti će pristati na to da grad vodi netko od njegovih dvoje zamjenika. Oni su Jelena Hrgović Tomaš, koja se smatra osobnim Krstulovićevim izborom, te Nino Vela, blizak Petru Škoriću. Njih dvoje odabrani su prilikom sastavljanja izbornih lista, kada je Plenković inzistirao na kandidaturi baš Krstulovića Opare, pa je nezadovoljnicima u gradskom HDZ-u ostavljena mogućnost kandidiranja druge polovice svih kandidata. Dio sugovornika Nacionala uvjeren je da iza najnovije političke krize stoga moguće stoji i unutarstranački udar na Plenkovića.

“Osoba kojoj u ovom trenutku izbori vjerojatno najmanje odgovaraju jest predsjednik gradskog ogranka Petar Škorić, pa nije nemoguće da je on u dogovoru s Kerumom organizirao politički dramolet kako bi uputio poruku šefu stranke. On vrlo dobro zna da se ne nalazi u Plenkovićevoj milosti već dulje od godine dana”, kaže sugovornik iz HDZ-a. Nacional je o toj situaciji pisao još u vrijeme sukoba oko Istambulske konvencije: predsjednik stranke nije zamjerio Škoriću što je kao saborski zastupnik glasovao protiv usvajanja konvencije, ali se poprilično uvrijedio kada je ovaj na terenu agitirao i nastojao pridobiti druge zastupnike HDZ-a da mu se pridruže. Stoga se još od tog vremena spekulira da će splitski ogranak preuzeti Vice Mihanović, današnji ravnatelj Lučke uprave u Splitu. To bi se moglo dogoditi na unutarstranačkim izborima za točno deset mjeseci, no raspad vlasti u ovom gradu mogao bi ubrzati procese.

Drugi ključan trenutak u stvaranju otpora prema Plenkoviću dogodio se prilikom nedavnih formiranja stranačkih lista za europske izbore, kada je ovaj potpuno ignorirao sve prijedloge s terena. Konsenzusom svih ogranaka na četvrtom mjestu trebala se nalaziti potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj, no u posljednji trenutak – po svemu sudeći iz osobnog animoziteta, jer mu je bila konkurentica za ministarsko mjesto – u lobiranje se uključio politički tajnik HDZ-a Lovro Kuščević i inzistirao na protukandidatkinji Dragici Vranješ. Rasprava o ovom pitanju vodila se doslovno do posljednjeg trenutka, kada je Plenković presjekao i usred sastanka odlučio da će kandidat splitski ogranaka biti Domagoj Maroević. Pred prisutnima nazvao ga je telefonski, a ovaj je pristao pod uvjetom da dobije ‘neprolazno’, nisko mjesto na listi, i to stoga što nema političkih ambicija izvan Splita, no to je izazvalo val nezadovoljstva na terenu nevezano uz Maroevića koji je prilično cijenjen. Smatra se, naime, da splitski gradski i županijski HDZ kao najjači stranački ogranci u zemlji imaju moralno pravo na barem jedno zastupničko mjesto u Europskom parlamentu. “Bura se privremeno stišala, ali čeka se pogodan trenutak za nastavak ove rasprave. Upravo Split bio je jedan od povoda Plenkovićevu nalogu da svaki član mora dovesti još četiri glasača na izborima i prijetnji da će raspustiti ogranke koji podbace s rezultatima u svibnju. Škorić sada mora procijeniti kako postupiti, premda mu je smjena i u jednom i u drugom slučaju sve izvjesnija”, procjenjuje Nacionalov izvor iz HDZ-a.

Plenković namjerava pričekati europske izbore i nakon njih se temeljito posvetiti Splitu, odnosno postizanju kompromisa s Kerumom, discipliniranju stranačkog ogranka i uvjerljivijoj podršci gradskoj vlasti. Andro Krstulović je na neposrednim izborima 2017. postigao rezultat dotad neviđen u HDZ-u, no ima ambiciju dobiti i drugi mandat – a to nije uspjelo još nijednom splitskom gradonačelniku u novijoj splitskoj povijesti. Njegov odlazak nakon samo dvije godine ipak bi predstavljao i Plenkovićev osobni politički poraz.