Objavljeno u Nacionalu br. 682, 2008-12-08

Zbog straha od socijalnih nemira, premijer je preko noći promijenio odluku i predložio državni proračun za koji nitko ne zna kako će se financirati

Prezentirajući prošloga petka prijedlog državnog proračuna za 2009., kojim je predviđen deficit od 4,3 milijarde kuna ili 1,6 posto bruto društvenog proizvoda, premijer Ivo Sanader pokazao je svu nedosljednost svoje dosadašnje politike i dosad najveću pregovaračku slabost, a ujedno je u kriznim i nepredvidljivim uvjetima kakvi vladaju svjetskom ekonomijom Hrvatskoj zatvorio vrata međunarodnih financijskih institucija, čija bi ju pomoć mogla spasiti od bankrota u idućih godinu dana.

“Premijer se u posljednjih 15-ak dana u dva naoko odvojena slučaja pokazao krajnje nedosljednim, a glavni je razlog njegov strah od socijalnih nemira, poraza na predstojećim lokalnim izborima i, na kraju, pritiska za raspisivanje prijevremenih izbora”, rekao nam je jedan član vladajuće stranke. Zbog slučaja Facebook, tvrdi on, Sanader je popustio sindikatima i odustao od nultog deficita državnog proračuna i štednje na koju je pozivao tri tjedna.

Nakon što su se na internetskom sajtu Facebook pojavile žestoke kritike na Sanaderov račun zbog najava štednje, premijer je nervozno optužio svoje kritičare, a policija je privela nekoliko aktivista povezanih sa skupinom koja je organizirala prosvjede u hrvatskim gradovima. Kad su to prenijeli svjetski mediji, uz primjedbu da je hrvatska represivna zemlja, Sanader se prometnuo u najvećeg branitelja slobode govora, opravdano se pribojavajući da će represija samo povećati nezadovoljstvo i namamiti više ljudi na gradske trgove, a policija se javno ispričala onima koje je privela.

U panici zbog pritiska internetske javnosti, i mogućnosti da se spontano okupljanje na Facebooku stopi s nezadovoljstvom sindikalnih vođa, premijer je preko noći promijenio stajalište o uravnoteženom državnom proračunu, popustio sindikatima i socijali, oglušio se na savjete ekonomista koje je sam okupio u Ekonomsko vijeće te najavio deficit. “Već 1 posto deficita značilo bi daljnjih 2,9 milijardi kuna duga, a pitanje je gdje se zadužiti i pod kakvim uvjetima. Apsolutno je primjereno da idemo bez deficita i srežemo ga na nulu”, govorio je Sanader sredinom studenoga, kad je u Opatiji na ekonomskom savjetovanju prvi put najavio da će u sljedećoj godini rashodi države biti jednaki prihodima. “Moramo se početi ponašati drukčije, i to na nekim stvarima koje su vrlo vidljive, poput darova za Božić. Mislim da i troškove reprezentacije moramo skresati. Predložio sam da na godinu dana odgodimo rast plaća, a pritom ne mislim samo na državne službe i proračunske korisnike, nego na sve, od lokalnih vlasti do gospodarstva”, rekao je tada Sanader, uz napomenu da će tražiti manju potrošnju.

Samo tri tjedna poslije, pritisnut naraslim buntom građana, premijer mijenja stav i predlaže proračun s deficitom većim nego lani. “U ovom trenutku Vlada ide s proračunom za koji smatra da ga je moguće ostvariti, jer još uvijek ne znamo kakva će biti kretanja na globalnom i financijskom tržištu, posebno u zemljama EU”, rekao je Sanader 5. prosinca, nakon što je popustio sindikatima u njihovu traženju da se poštuje dogovor o porastu plaća za 6 posto. Međutim, time nije riješio pitanje mira među suprotstavljenim socijalnim skupinama. Zbog manjka u državnoj blagajni, koji će iduće godine iznositi najmanje 4,3 milijarde kuna, Sanader je otvorio front prema guverneru Hrvatske narodne banke Željku Rohatinskom, ali i prema poslodavcima, kojima će dogodine ostati manje novca za financiranje poslovanja.

Analitičari s kojima smo razgovarali suglasni su da premijerova prevrtljivost, kako u slučaju Facebooka, tako i u pripremi za obranu od ekonomske krize, ukazuje na jedno: Sanaderova vlada odluke ne donosi na temelju promišljenih strategija, nego nošena uskim političkim motivima, što bi zemlju uskoro moglo baciti u ozbiljne probleme.Zbog deficita u državnoj blagajni i dospjelih dugova – država će u sljedećoj godini morati podići 16 milijardi kuna kredita. Kako nam je objasnio jedan ekonomski stručnjak, to je optimistična varijanta, jer će deficit, ako se u obzir uzmu prijašnja jamstva brodogradilištima i nedefinirani troškovi zdravstvenog sustava, do konca sljedeće godine biti dvostruko veći i mogao bi dosegnuti 8 milijardi kuna. U postroženim uvjetima financiranja na svjetskom tržištu to neće biti nimalo lako. Nakon što je vidio prijedlog državnog proračuna, guverener Željko Rohatinski poručio je Vladi da se upušta u opasnu avanturu u kojoj neće moći računati na pomoć središnje banke.

Prošlog petka guverner je izjavio da “neke tendencije u načinu razmišljanja nisu dobre. Netko je očito pogrešno protumačio da će Hrvatska narodna banka tiskati novca koliko god državi treba, ali to se neće dogoditi.” Rohatinski je objasnio da je HNB u prosincu omogućio dodatnu likvidnost bankama kako bi se država mogla zadužiti na domaćem tržištu, te da je još jednom mjerom u prvom tromjesečju iduće godine spreman bankama osloboditi dodatnih 800 milijuna eura, za dodatno kreditiranje države. I to je sve što HNB može učiniti. Financiranje državnog deficita, poručio je Rohatinski Vladi RH, sada prije svega ovisi o inozemnim financijskim institucijama.

Dakle, ono što može HNB, a što bi bile krajnje mjere, Rohatinski neće učiniti, po cijenu ostavke. Neće doštampavati novac jer bi to donijelo inflaciju i urušavanje monetarnog sustava. Neće niti posezati u devizne rezerve države kako bi financirao tekuću potrošnju, jer bi tako smanjio kreditni rejting države, čime bi kreditiranje u inozemstvu postalo još teže i skuplje. Međutim, jedan ekonomski analitičar, koji je htio ostati anoniman, smatra da je tiskanje novca neizbježno: “Vlada će krpati rupe kako joj političke prilike budu nalagale.

To znači da će u slučaju prijetnje socijalnim nemirima uzeti novac iz jedne proračunske stavke da ga da za socijalu. Kako to obično biva, Ministarstvo financija zakinut će poduzeća koja rade s državom usporeno im plaćajući. Kad dobavljači ne budu mogli naplatiti svoje usluge, nastat će nelikvidnost pa će se smanjiti i prihodi državnog budžeta. U takvoj situaciji bit će nemoguće financirati i deficit i prispjele dugove. Vlada može posegnuti za kreditima Europske investicijske banke ili Europske banke za obnovu i razvitak, ali to neće biti duga vijeka. Kad se Hrvatska nađe u situaciji iz koje ne može dalje, HNB će morati tiskati kune.

”Iz dosadašnjih poteza, uvjetovanih nadolazećom krizom, razvidno je da je Sanaderovoj vladi trenutačno najveća briga kako ostati na vlasti. S tim se slaže i jedan inozemni analitičar, koji smatra da će Sanader pokušati iskoristiti krizu gospodarstva da poveća moć i utjecaj države te tako ostvariti svoj glavni cilj – da izbjegne prijevremene izbore i ostane na vlasti. “Deficit u državnom proračunu sam po sebi nije katastrofa ako se taj novac iskoristi za reforme koje će gospodarstvo učiniti efikasnijim. Međutim, proračunski manjak iskorišten za potrošnju može u ovoj situaciji samo pogoršati stanje. Za financijsku katastrofu, koja bi mogla uslijediti, premijer je već posredno optužio sindikate koji nisu pristali na zamrzavanje plaća državnih službenika, iako na tu stavku otpada manje od trećine deficita.

Međutim, svima je jasno da plaće nisu problem niti će 6 posto povišice, odnosno 1,5 milijarda kuna, spasiti državu od bankrota. Na taj način vaš premijer pažnju javnosti želi skrenuti sa svojih pogrešaka, odnosno neprovođenja reformi u prošlom razdoblju. Pored toga, kad kriza pogodi realni sektor i tvrtke se nađu u problemima, Vlada će biti ta koja će odlučivati komu će i s koliko novca pomoći. Tako će porasti moć države, odnosno onoga koji je na njenu čelu”. Prema najgorem scenariju, što ga predviđaju neki ekonomisti, a za koji se svi slažu da je trenutačno realan, ako u svijetu potraje kriza, Hrvatska neće moći otplaćivati dugove, pa će dužnička kriza, u kojoj smo već dulje vrijeme, prerasti u bankrot. Zbog golemih financijskih potreba države, najveći dio novca što će ga Hrvatska narodna banka osloboditi poslovnim bankama uzet će Vlada za refinanciranje svojih obveza. U takvoj situaciji poduzećima će ostati vrlo malo raspoloživoga kapitala, pa će dio njih propasti, a dio će troškove rezati otpuštanjem radnika. Prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, prvi val krize odnijet će 50.000 radnih mjesta. Budući da će u uvjetima smanjene bankarske likvidnosti rasti potražnja za kreditima, postoji opasnost da banke podignu kamatne stope, pa dio građana i tvrtki više neće moći otplaćivati rate kredita.

U toj situaciji plijenit će se hipotekarna imovina, uglavnom nekretnine i vozila. Međutim, past će potražnja pa banke zaplijenjenu imovinu neće moći prodati da pokriju svoje plasmane. Ako banke zapadnu u ozbiljne probleme, država će ih morati sanirati pa će dio bankarskog sustava, kao potkraj 90-ih, ponovno prijeći u državno vlasništvo, a s njim i mnoge tvrtke. Prema takvom predviđanju, trenutačno ispražnjeni portfelj Hrvatskoga fonda za privatizaciju za dvije bi godine mogao ponovno biti krcat tvrtkama koje se spremaju za prodaju.

U cijeloj ovoj situaciji, ističu pojedini analitičari, dobro je to što Hrvatska još uvijek može izbjeći takvu katastrofu. Da se pesimistička predviđanja ne obistine, Sanader na raspolaganju ima dvije opcije. Prva je formirati tehničku Vladu sa stručnim pojedincima, raskinuti dogovor sa socijalnim partnerima u dijelu koji se odnosi na rast plaća i skresati sve troškove za investicije koje u kratkom razdoblju neće donijeti povrat ulaganja, a taj novac preusmjeriti na financiranje reforme državne uprave i niz mjera za oživljavanje gospodarstva. Druga se opcija svodi na nadu da će se financijski sektor u Europi oporaviti u kratkom razdoblju i ponovno početi, pod starim uvjetima, ulagati u zemlje poput Hrvatske.

Poslodavci bez kredita

Reagirajući na prijedlog državnog proračuna koji predviđe preko 4 milijarde kuna deficita, guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski poručio je Vladi da središnja banka neće moći više utjecati na likvidnost domaćih banaka.

Zadnja mjera na koju Vlada može računati je smanjivanje stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja u prvom tromjesečju 2009., čime će se bankama osloboditi 800 milijuna eura za dodatno kreditiranje državnog proračuna kako bi se mogle isplatiti vanjske obveze.

To znači da će gotovo sav raspoloživ novac otići državi pa je pitanje kako će se snaći poduzetnici. U svakom slučaju, dio će kompanija propasti a dio će troškova poslovanja morati rezati otpuštanjem radnika.

Ekonomsko vijeće koje to nije

Nakon što je priznao krizu, Sanader je oformio Ekonomsko vijeće, savjetodavni skup stručnjaka, u medijima prozvan vijeće mudraca, koji bi Vladi trebali pomoći u donošenju kriznih mjera. Međutim, u radu tog tijela, pored uglednih ekonomista, sudjeluju i predstavnici sindikata, poslodavaca pa čak i ministrica branitelja Jadranka Kosor, pa se to vijeće teško može nazvati “ekonomskim”.
Gotovo svi ekonomisti iz Vijeća razočarani su prijedlogom proračuna s 4,3 milijarde kuna deficita. Apriori protiv deficita nije samo Ljubo Jurčić. Međutim, i on smatra da je struktura predloženog proračuna loša jer problem nije u deficitu već u tome na što se on troši. A u prijedlogu za 2009. država će se zadužiti kako bi financirala potrošnju a ne razvoj.