Izbor novog ravnatelja Pravosudne akademije izazvao je duboke podjele i međusobne optužbe unutar pravosudnih krugova, a sve je još više potencirano nakon što se doznalo da se mijenja statut ove javne ustanove čiji je cilj dodatno usavršavanje hrvatskih pravosudnih djelatnika. Po novom prijedlogu statuta kandidati za ravnatelja ove institucije u budućnosti više neće trebati imati položen pravosudni ispit, a baš je ta promjena izazvala je nezadovoljstvo dijela pravosudnih dužnosnika koji tvrde da se sve radi kako bi se u Pravosudnu akademiju smjestio HDZ-u blizak kadar. Da je promjena statuta Pravosudne akademije doista u tijeku potvrdili su nam i iz Ureda v.d. ravnateljice te institucije, ali oni tvrde da u promjeni nema ništa sporno i da se sve radi kako bi se proširio krug kandidata za ravnatelja ove institucije koju već duže vrijeme kao v.d. ravnateljica vodi Verica Orešić Cvitan, supruga bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana.

Ona je trenutno u drugom mandatu od šest mjeseci jer svi natječaji za novog ravnatelja Pravosudne akademije nisu uspjeli te su poništeni. Razlozi zbog kojih su poništeni ili nisu provedeni do kraja su različiti, ovisno s koje strane dolazi odgovor. Naime, Nacionalovi izvori koji su dobro upoznati s radom ove akademije, a neki od njih su tamo čak povremeno i predavali, tvrde da su natječaji poništeni jer su se na njih javili ljudi koji nisu podobni aktualnoj administraciji te ih se ne želi postaviti na čelno mjesto Pravosudne akademije. Isti izvori tvrde da otkako je na mjesto v.d. ravnateljice postavljena Verica Orešić Cvitan, zaposlena je jedna osoba bliska HDZ-u i to na mjesto načelnice jednog odjela. Tvrdi se da je ta osoba zaposlena samo kako bi se u budućnosti mogla kandidirati za ravnateljicu Pravosudne akademije te da je samo zbog nje i pokrenuta promjena statuta jer navedena osoba nema položeni pravosudni ispit.

Pravosudnu akademiju već duže vrijeme kao v.d. ravnateljica vodi Verica Orešić Cvitan, supruga bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Međutim, sve to je demantirao Ured v.d. ravnateljice, iz kojeg su Nacionalu odgovorili da otkako je Verica Orešić Cvitan preuzela mjesto v.d. ravnateljice nije bilo zapošljavanja unutar Pravosudne akademije te su dodali:

“U tom se razdoblju dogodio jedino premještaj unutar Pravosudne akademije kako bi se radi neophodnosti funkcioniranja popunilo mjesto kolegice koja je otišla u mirovinu. Inače novim izmjenama statuta ukinute su Uprave budući da je uočeno da su na ovaj način poslovni procesi do te mjere rascjepkani da je bilo predviđeno da pojedini odjeli imaju samo povremene poslove i veći dio godine ne bi imali nikakve radne zadatke za obavljati, a zbog isključivosti ne bi im se mogli davati niti zadaci vezani za druge odjele, jer to nije u njihovom opisu posla.”

Inače, Pravosudna akademija je javna ustanova osnovana 2010. godine kojoj je jedan od ciljeva provedba inicijalnih programa za vježbenike u pravosudnim tijelima i za kandidate za suce i zamjenike državnih odvjetnika kao što je program Državne škole za pravosudne dužnosnike, a jedan od ciljeva je i omogućiti stalno stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika, savjetnika, drugih službenika iz područja pravosuđa te drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima. To su stalni sudski vještaci, stalni sudski procjenitelji, stalni sudski tumači, stečajni upravitelji, povjerenici u postupcima stečaja potrošača, kandidati za polaganje stručnih ispita i dr. Slične institucije za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika desetljećima postoje i rade u velikom broju država svijeta i u svim državama Europske unije. Pravosudna akademija uz korištenje suvremenih metodologija ima u programu stalno usavršavanje pravosudnih dužnosnika, kako u području nacionalnog tako i u području međunarodnog prava i prava EU-a. Europska unija je u svojim dokumentima prepoznala važnost cjeloživotnog stručnog usavršavanja sudaca i državnih odvjetnika te zadala ciljeve nacionalnim institucijama i europskim institucijama za stručno usavršavanje u pravosuđu, usmjerene obuhvaćanju što većeg broja pravosudnih dužnosnika edukacijom o pravu EU-a.

Zbog svega navedenog pomalo je čudno da se iz cijele ove priče izuzelo Ministarstvo pravosuđa koje nije odgovorilo na upite Nacionala te su nam poručili da se izravno obratimo Pravosudnoj akademiji. No budući da je država osnivač ove akademije, očekivalo bi se da barem ima stav o prijedlogu statuta po kojem osoba na čelu Pravosudne akademije neće više trebati imati položen pravosudni ispit. No iz Ministarstva pravosuđa su za Nacional samo kratko poručili da “sukladno Zakonu o Pravosudnoj akademiji Statut donosi Upravno vijeće Akademije uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske” te da će “o davanju suglasnosti javnost biti pravodobno obaviještena nakon što navedeno bude na sjednici Vlade”. Iz Pravosudne akademije pak napominju da je u tijeku i postupak donošenja Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o pravosudnoj akademiji i da se očekuje da će se Zakon donijeti uskoro jer je prošao postupak javnog savjetovanja i postupak izmjene statuta Pravosudne akademije. U odgovoru za Nacional s Pravosudne akademije su objasnili i da je raspisivanjem novog natječaja za ravnatelja pričekano do stupanja na snagu novog statuta jer se izmjenama između ostalog predviđaju nešto drugačiji uvjeti za ravnatelja te su dodali:

“Na sjednici Upravnog vijeća Pravosudne akademije održanoj 10. svibnja 2022., Upravno vijeće donijelo je odluku o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja/ice Pravosudne akademije. Odluka je stupila na snagu 14. svibnja 2022. Uobičajena je praksa, a s tim više i propisano čl.43 Zakona o ustanovama u kojem je određeno da će se do imenovanja ravnatelja ustanove na temelju ponovljenog natječaja imenovati vršitelj dužnosti ravnatelja ustanove ali najduže do godinu dana. S tim u vezi novim statutom predviđena je izmjena i u tom dijelu kako bi se ostavilo dovoljno vremena za izbor ravnatelja, a što u svakom slučaju ne ograničava Upravno vijeće PA da izbor provede u daleko kraćem roku nego je predviđen te je time ostvarena usklađenost sa Zakonom o ustanovama pod čiju primjenu pripada i Pravosudna akademija”.

U Ministarstvu pravosuđa, koje vodi ministar Ivan Malenica, nisu se željeli očitovati o problemima unutar Pravosudne akademije te su poručili da će se o novom statutu očitovati na sjednici Vlade. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Ono što se donosi novim prijedlogom statuta Pravosudne akademije je pet unutarnjih organizacijskih jedinica, a ne kako je do sada predviđeno tri upravne organizacije koje nadalje projiciraju 10 unutarnjih organizacijskih jedinica na tek dvadesetak zaposlenih. Iz Pravosudne akademije tvrde da se ovim prijedlogom Statuta pokušava postići racionalizacija i smanjenje ustrojstvenih jedinica te napominju:

“Kao što je već istaknuto u tijeku je izmjena statuta i njime se između ostalog mijenjaju i uvjeti za ravnatelja Pravosudne akademije, jer se uočilo da se na zadnjih nekoliko natječaja javljaju samo dva ista kandidata. U obrazloženju izmjena statuta u tom dijelu stoji sljedeće:

Dosadašnja praksa je pokazala da su se na zadnja dva natječaja za radno mjesto ravnatelja Pravosudne akademije javile samo dvije osobe (i to iste), a na natječaj prije toga samo jedna osoba pa bi se mijenjanjem kriterija u pogledu broja godina radnog iskustva s 10 na 8 godina te navođenjem alternativnih uvjeta omogućilo Upravnom vijeću odabir između većeg broja kandidata. Tako bi se, pored dosadašnjeg uvjeta položenog pravosudnog ispita, omogućilo sveučilišnim nastavnicima pravnih znanosti koji nemaju položen pravosudni ispit, ali imaju iskustvo u obrazovnoj djelatnosti, konkurirati na natječaju za ova radno mjesto.”

‘Novi uvjeti natječaja omogućit će Upravnom vijeću odabir između većeg broja kandidata, među kojima bi se sada mogli naći i sveučilišni profesori koji nemaju položen pravosudni ispit’, kažu s Pravosudne akademije

S Pravosudne akademije napominju i da je osnovna djelatnost ove javne ustanove stručno usavršavanje određenih ciljnih skupina, a da je bavljenje edukacijom srž posla sveučilišnih nastavnika. Zato se ukazuje logičnim mogućnost uključivanja i članova akademske zajednice u vrh Pravosudne akademije te se dodaje:

“Pored toga, svi dosadašnji ravnatelji Akademije imali su kao savjetnike suce i državne odvjetnike te se s tog aspekta ukazuje nepotrebnim i ograničavajućim da ravnatelj isključivo može biti kandidat koji ima pravosudni ispit. Isto vrijedi i za pravnike koji nemaju položen ispit, ali imaju bogato iskustvo na rukovodećim poslovima. Naime, prema članku 14. Zakona o Pravosudnoj akademiji ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje Akademije iz čega proizlazi da ravnatelj mora prvenstveno imati organizacijske sposobnosti te sposobnosti upravljanja i surađivanja s djelatnicima Akademije. Nadalje, istim člankom propisano je da ravnatelj predlaže Upravnom vijeću i provodi godišnji program rada iz čega proizlazi da je potrebno imati iskustvo u radu iii vođenju ovakve ili slične ustanove. Kako je navedenim člankom propisano da ravnatelj predlaže Upravnom vijeću godišnji proračun za rad Akademije, podnosi godišnje izvješće i izvješće o financijskom poslovanju, proizlazi da bi bilo dobro da ravnatelj ima i osnovna znanja o proračunskom računovodstvu.”

Zanimljivo je i da u zaključku odgovora s Pravosudne akademije stoji i da Ministarstvo pravosuđa nije imalo primjedbi na prijedloge promjena, iako iz Ministarstva pravosuđa tvrde da konačan stav još nije donesen i da će on biti poznat tek nakon što ga prezentiraju na jednoj od budućih sjednica Vlade. Kada će to biti nije poznato, pa je lako moguće da statut Pravosudne akademije neće biti prihvaćen prije ljetnog odmora, a to će još više odgoditi izbor novog ravnatelja ili ravnateljice ove ustanove. To će još više dati za pravo kritičarima koji tvrde da se cijeli postupak namjerno odugovlači kako bi se na tu poziciju postavila osoba bliska vladajućoj stranci, koja ne zadovoljava uvjete po starom statutu Pravosudne akademije.

Pravosudna akademija često organizira razna predavanja i seminare na kojima gostuju neki od najpoznatijih hrvatskih sudaca, a na posljednjem u Opatiji gostovao je Marin Mrčela. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL