Veliki oružani sukob koji je počeo prije desetak dana u Izraelu i na prostoru Gaze ponovno je aktivirao međunarodna tržišta kapitala zbog čega je pitanje inflacije i rasta cijena opet u središtu pozornosti, i to baš u trenutku kada su cijene širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, počele padati. No ako je suditi po analizama vodećih svjetskih financijskih institucija, rat u Izraelu ne bi trebao utjecati na svjetska tržišta kao što je to bio slučaj s ruskom invazijom na Ukrajinu. Međutim, ako se slučajno sukob proširi i ako se u rat uključe i neke druge svjetske sile poput Irana, Saudijske Arabije, Egipta ili Turske, onda bi cijene mogle ponovno početi rasti i gotovo sigurno bi došlo do nove velike financijske krize.

U ovom trenutku gotovo je sigurno da utjecaj bliskoistočne krize na hrvatsko gospodarstvo za sada neće biti značajan zato što bilateralni odnosi između Hrvatske i Izraela nisu tako razvijeni da bi to utjecalo na hrvatsko tržište. No usprkos tome što Hrvatska bar neko vrijeme neće biti zahvaćena valom nove krize, cijene plina u Europi snažno su porasle od samog početka sukoba budući da su trgovce zabrinuli oružani sukob u Izraelu, ali i istovremeno zatvaranje cjevovoda na Baltiku zbog mogućeg curenja plina. Na središnjoj europskoj platformi za trgovinu plinom u Nizozemskoj TTF cijene su u terminskim ugovorima s rokovima isporuke od mjesec dana porasle 10 posto u odnosu na zatvaranje trgovine prošloga petka, na 41.80 eura po megavat satu (MWh). Unatoč dvoznamenkastom skoku, cijene su još uvijek znatno ispod prošlogodišnjeg vrhunca od više od 300 eura po megavat satu koji je odražavao prekid isporuka iz Rusije i potragu za alternativnim izvorima nabave. Cijene su porasle i zato što je Izrael obustavio proizvodnju u plinskom polju Tamar u Sredozemnom moru te je tamošnje ministarstvo energetike najavilo da će potrebe za energijom podmiriti iz drugih izvora.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu svjestan je da je novi rat svakako težak udarac za izraelsku ekonomiju. FOTO: RONEN ZVULUN/REUTERS/PIXSELL

“Zbog aktualne situacije izraelsko obrambeno vodstvo naredilo je privremenu obustavu opskrbe prirodnim plinom iz polja Tamar. Potrebe gospodarstva za energijom bit će podmirene drugim gorivima. Energetska industrija sprema se koristiti druga goriva za napajanje elektrana”, kaže se u priopćenju Ministarstva energetike. Poljem Tamar upravlja američki energetski div Chevron, koji je potvrdio nalog o zatvaranju proizvodnje. Plinsko polje Tamar glavni je izvor plina za izraelske elektrane i za industriju, a dio plina iz Tamara izvozi se u susjedni Jordan i u Egipat.

To je samo jedan od primjera kako izbijanje novog rata može utjecati na cijene energenata, ali puno će toga ovisiti o tome koliko će trajati novi rat između Izraela i Hamasa te hoće li eskalirati. Osim plina, rat u Izraelu i pojasu Gaze utjecao je i na rast cijena nafte. Tako je barel Brenta u petak, 6. listopada, prije izbijanja novog rata, koštao 84,58 dolara, a onda je, nakon napada Hamasa na Izrael i izraelskog odgovora, skočio na gotovo 89 dolara, pokazuju podaci. Krajem prošlog tjedna barel Brenta koštao je 86,37 dolara.

U trenutku kada su cijene u svijetu i u Hrvatskoj počele padati, međunarodna tržišta kapitala ponovno su aktivirana

Poljuljala se i vrijednost šekela. Vrijednost izraelske nacionalne valute u ponedjeljak je potonula na 3,95 šekela za američki dolar, što je njena najslabija vrijednost još od veljače 2016. godine. Još u petak, 6. listopada, za jedan dolar se, prema podacima Banke Izraela, središnje banke te zemlje, dobivalo 3,86 šekela. U četvrtak popodne, također prema podacima Banke Izraela, jedan dolar je vrijedio 3,96 šekela. To znači da se tečaj izraelske valute ipak stabilizirao nakon najava izraelske središnje banke da će na otvorenom tržištu prodati do 30 milijardi dolara kako bi zaustavila pad vrijednosti šekela. Sličan je obrazac kretanja tečaja izraelske valute i prema euru. Tako je 6. listopada, dan uoči početka rata, euro vrijedio 4,07 šekela. No u četvrtak se za jedinicu jedinstvene europske valute dobivalo 4,20 šekela, pokazuju podaci Banke Izraela.

Svi ti podaci govore da je novi rat svakako težak udarac za izraelsku ekonomiju, za koju je turizam važna gospodarska grana. Izrael je prije ovoga rata bio u fazi normalizacije odnosa s arapskim svijetom koji ga okružuje, što se sve pozitivno odražavalo i na izraelsko gospodarstvo. Ne čudi stoga što su iz rejting agencije Moody’s u srijedu upozorili kako bi dugotrajni rat s Hamasom mogao srušiti kreditni rejting Izraela. Izrael kod te bonitetne kuće ima visoku kreditnu ocjenu, A1, sa stabilnim izgledima daljnjeg kretanja rejtinga.

Izbijanje novog rata već utječe na cijene energenata, ali puno će toga ovisiti o tome koliko će trajati novi rat između Izraela i Hamasa te hoće li eskalirati. FOTO: IBRAHEEM ABU MUSTAFA/REUTERS/PIXSELL

“Kreditni rejting izraelske države bio je do sada otporan na terorističke napade i vojne akcije. No produljeni sukob, koji bi trajno i značajno narušio gospodarsku aktivnost i političke odluke, testirao bi tu otpornost”, navode analitičari Moody’sa u svojoj ocjeni novog razvoja situacije na Bliskom istoku. Inače, Banka Izraela je priopćila kako je u ovom trenutku još prerano za procjenu ekonomske štete od sukoba, ali je ukazala na 50-dnevni rat s militantima Hamasa u Gazi 2014. koji je prouzročio štetu od 3,5 milijardi šekela ili 0,3 posto bruto domaćeg proizvoda, a za 2023. i 2024. godinu ista je banka, prije izbijanja rata, najavila rast izraelskog gospodarstva od tri posto.

Za Hrvatsku je u ovom trenutku važno priopćenje iz izraelske tvrtke Teve koja je vlasnik Plive. Iz te farmaceutske kuće prošloga tjedna poslano je priopćenje u kojem se tvrdi da sukob izraelskih oružanih snaga s palestinskom skupinom Hamas ne bi trebao u znatnoj mjeri utjecati na njezino poslovanje i financijske rezultate. Naime, prodaja u Izraelu čini samo dva posto Tevina prihoda, a proizvodnja u matičnoj zemlji manje od osam posto ukupne proizvodnje. “Trenutačno ne očekujemo znatan utjecaj sukoba na naše poslovanje i/ili na naše financijske i poslovne rezultate”, tvrde iz ove farmaceutske tvrtke te dodaju da je proizvodnja generičkih lijekova uglavnom netaknuta i da unutar tvrtke postoje planovi za nepredviđene situacije s rezervnim proizvodnim lokacijama za ključne proizvode, slično kao i u poslovanju u vrijeme pandemije covida i u ranijim slučajevima nemira.

Cijene plina u Europi snažno su porasle od samog početka sukoba jer je trgovce zabrinulo i zatvaranje cjevovoda na Baltiku

Poruka iz Teve svakako je ohrabrujuća za sve radnike Plive, ali i za domaće gospodarstvo koje se tek oporavlja od visoke inflacije, pa bi rasplamsavanje sukoba na Bliskom istoku dodatno pogodilo prije svega domaće potrošače koji su ispali najveće žrtve inflacije i velikog rasta cijena osnovnih namirnica. Iz tih razloga vjerojatno hrvatski građani sa strepnjom prate zbivanja u Izraelu te se nadaju da će se ocjene ekonomskih stručnjaka kako rat u Izraelu za sada još uvijek ne bi trebao imati utjecaja na Hrvatsku i obistiniti.

Sve to događa se u tjednu kada je MMF iznio prognozu da će hrvatsko gospodarstvo porasti u ovoj godini 2,7 posto, što je značajno više od prosjeka eurozone, ali i od prognoza MMF-a iz travnja kada je prognoziran rast od 1,7 posto. U 2024. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi, po njihovim novim prognozama, porasti 2,6 posto, za 0,3 postotna boda snažnije no što su prognozirali u travnju. Podigli su, pak, procjenu ovogodišnje inflacije, sa 7,5 posto prognoziranih u lipnju na 8,6 posto. U idućoj godini cijene bi trebale porasti upola sporijom dinamikom, po stopi od 4,2 posto. U travnju su prognozirali da će porasti 3,6 posto.

U prihodima Teve prodaja u Izraelu čini samo dva posto, a proizvodnja u matičnoj zemlji manje od osam posto ukupne proizvodnje pa se ne očekuje znatan utjecaj sukoba na njihovo poslovanje u Hrvatskoj. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

S druge strane, iz Hrvatske udruge poslodavaca upozoravaju da nema mjesta za euforiju s obzirom na to da je produktivnost u glavnim sektorima ekonomije dva do tri puta niža u odnosu na prosjek EU-a. U tom smislu u HUP-u smatraju izrazito važnim jačanje aktivnih politika tržišta rada, povećanje investicija u istraživanje i razvoj, digitalnu transformaciju te zelenu tranziciju, kontinuirane reforme obrazovanja u korist budućih potreba tržišta rada, kao i reforme pravosuđa i državne administracije.

Naime, krajem prošlog tjedna HUP je u svojim najnovijim prognozama snizio procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 2,3 posto te je povisio procjenu prosječne inflacije na 8,0 posto. Iz te su udruge ujedno i ukazali na nastavak pozitivnih trendova u javnim financijama.

Iz HUP-a kažu da nema mjesta za euforiju – u glavnim sektorima produktivnost je od dva do tri puta niža u odnosu na EU

“Povoljnija makro slika uz povećanu potencijalnu stopu rasta u srednjem roku te snažan pad javnog duga uz preduvjet daljnjeg poreznog rasterećenja plaća te reinvestirane dobiti, kao i reforme pravosuđa, zdravstva, obrazovanja i državne administracije, sve su to koraci na osnovi kojih Hrvatska u narednom razdoblju zaslužuje dostizanje kreditnog rejtinga ‘A’ razine”, tvrde iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Svi ti podaci pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo na putu oporavka, ali i pokazuju zašto se s velikom strepnjom prate događaji na Bliskom istoku te zašto postoji strah da bi širenje sukoba moglo imati katastrofalne posljedice ne samo za Hrvatsku već i za svjetsko gospodarstvo.