Najmanje jedan sudionik natječaja za dodjelu koncesije koju je donedavno koristio zagrebački Radio 101 zatražit će preispitivanje i poništavanje odluke Vijeća za elektroničke medije koja je tu koncesiju dodijelila tvrtki Top Radio iza koje nominalno stoji kontroverzni Ivan Jurić Kaćunić.

Odluka Vijeća za elektroničke medije (VEM) da koncesiju za radijsku frekvenciju 101 Mhz dodijeli tvrtki Top Radio d.o.o. ogorčila je više ostalih protukandidata. Nacionalov izvor koji je dobro upućen u događaje oko dodijele koncesije tvrdi da će poništavanje te odluke po svemu sudeći tražiti tvrtka Nepce svijet.

Ali najmanje dva njegova protukandidata smatraju da Top Radio Ivana Jurića Kaćunića nije smio dobiti koncesiju čisto zato što se i iz podataka koje je do sada objavio VEM vidi manjkavost njegove ponude u usporedbi s nekim drugim ponudama.

Oni odluku vijeća drže skandaloznom jer smatraju da se njome omogućuje monopol na radijskom tržištu, ali čak i ako se uzme u obzir opravdanje VEM-a da Ivan Jurić Kaćunić u sudskom registru nominalno više nije vlasnik ili član uprave velikog broja radijskih stanica, smatraju da ponuda njegove tvrtke svejedno nije trebala biti prihvaćena kao najbolja. Oni smatraju da se iz usporedbe ponude koja je objavljena na stranicama VEM-a vidi da ponuda tvrtke Top Radio u velikom broju segmenata nije najbolja. Isti izvor napominje i da je VEM napravio veliku pogrešku kada je u tablici naveo da u ponudi tvrtke Nepce svijet, iza koje stoji vlasnik zagrebačke Tvornice Renato Perica, prihodi nisu razdvojeni od radijske djelatnosti što, kako tvrdi, nije točno jer se iz plana koji je prezentirala ova tvrtka vidi da se to odnosi samo i isključivo na prihode od radijske djelatnosti.

Kao velika manjkavost ponude tvrtke Top Radio Ivana Jurića Kaćunića navodi se i njezin plan po kojem bi se program budućeg Top Radija sastojao od samo 35 posto programa vlastite proizvodnje, a samo 25 posto glazbe puštane u programu tog radija bi bilo hrvatske proizvodnje. Jedan od Kaćunićevih protukandidata na temelju ovih podataka došao je do sljedećeg zaključka:

„Ako se uzme u obzir i mali postotak informativnog programa od samo 14 posto, može se zaključiti da ćemo dobiti još jedan formatizirani radio program, odnosno copy-paste program Radio Dalmacije. To znači samo glazbeni program, uz hrpu reklama, u kojem nema govornih emisija, nema društveno-političkih emisija, nema kulturnih emisija, nema informativnih emisija, nema obrazovnih emisija, nema emisija za mlade, nema emisija za manjine. Uz sve to postavlja se i pitanje odakle novoosnovanoj tvrtki deset zaposlenih i jesu li ti ljudi i otkada prijavljeni.”

Po podacima iz sudskog registra, Ivan Jurić Kaćunić je tvrtku Top Radio d.o.o. osnovao 24. travnja ove godine, dakle samo nekoliko tjedana uoči raspisivanja koncesije za frekvenciju na kojoj se donedavno emitirao Radio 101. Činjenica da je tvrtka osnovana netom uoči raspisivanja natječaja nije sporna budući da su i neke druge tvrtke koje su se javile na natječaj osnovane samo za potrebe dobivanja frekvencije na 101 Mhz. No puno je zanimljivija poslovna prošlost samog Ivana Jurića Kaćunića, koji se u sudskom registru navodi i kao jedini osnivač te direktor tvrtke Top Radio d.o.o., koja je osnovana s temeljnim kapitalom od 20 tisuća kuna, a sjedište firme je u zagrebačkoj Palmotićevoj ulici broj 7.

Naime, prema podacima iz sudskog registra, četiri dana kasnije Trgovački sud u Zagrebu je potvrdio odluku kojom Ivan Jurić Kaćunić više nije jedini član i prokurist tvrtke Enter Zagreb d.o.o., koja upravlja programom zagrebačkog radija Enter. Zanimljivo je da je samo dva mjeseca ranije tvrtka Enter Zagreb d.o.o. podijeljena na dva dijela, od kojih je jedna ostala tvrtka Enter Zagreb, koja se bavi medijskom djelatnošću i s kojom od kraja travnja Ivan Jurić Kaćunić više nominalno nema nikakve veze, a druga je tvrtka Enter IQ, koja se bavi savjetovanjem u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, adresa joj je Palmotićeva 7, a jedini osnivač i direktor je Ivan Jurić Kaćunić.

No to naravno nije jedina tvrtka u kojoj je ili osnivač ili direktor ili prokurist bio Ivan Jurić Kaćunić. Popis tih tvrtki u sudskom registru je poprilično dugačak i među njima se ističu tvrtke koje upravljaju radijskim postajama poput Antene, Extra FM-a, Narodnog radija, ali i Media Servisa, koji je najveći izvor informativnog programa na hrvatskoj radijskoj sceni. I dok u ostalim navedenim tvrtkama Ivan Jurić Kaćunić više nominalno nije ni u kakvoj upravljačkoj strukturi, u Media Servisu je Ivan Jurić Kaćunić još uvijek u funkciji direktora i to od 19. travnja ove godine, kada je po podacima iz sudskog registra prestao biti prokurist te je preuzeo ulogu direktora tvrtke Media Servis Global d.o.o.

Osim toga, Ivan Jurić Kaćunić je trenutno naveden i kao osnivač i član uprave tvrtke Radio Dalmacija, direktor je tvrtke za usluge Capital7, 4Media Globala, predsjednik je uprave tvrtke AMM Global Instituta za istraživanje i razvoje, a navodi se i kao direktor tvrtki za usluge i savjetovanje Džungla i The Unique. Za gotovo sve ove tvrtke zajedničko je da su im adrese navedene u sudskom registru ili adresa na kojoj je prijavljen Ivan Jurić Kaćunić ili adresa Avenija Većeslava Holjevca 29, na kojoj se nalazi tvrtka Enter Zagreb.

Katja Kušec, bivša novinarka HTV-a i jedna od osnivačica kontroverzne udruge Hrvatski novinari i publicisti, jedna je od članica Vijeća. PHOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Vrlo su interesantna i imena koja su u sudskom registru navedena kao prokuristi tvrtke Top Radio, koja je dobila koncesiju za frekvenciju 101 Mhz. Jedan od prokurista je Ivan Vukušić, poznati radijski i televizijski voditelj koji je najpoznatiji kao voditelj popularnih HTV-ovih projekata poput „Voicea“, „A strane“ i mnogih drugih. Uz to što povremeno radi za HTV, Vukušić je i radijski voditelj na radiju Enter, a prije je bio i voditelj na Anteni Zagreb, pa se može reći da mu je radijska karijera blisko povezana s Ivanom Jurićem Kaćunićem. Kao drugi prokurist je naveden Zvonimir Škrobo, još jedan dugogodišnji partner Ivana Jurića Kaćunića, koji je imao svoju ulogu i u aferi oko tvrtke Zana Projekt, preko koje je Ivan Jurić Kaćunić, prema tvrdnjama njegova mentora, odbjeglog Miroslava Kutle, na prevaru od njega za račun braće Zorana i Petra Pripuza preoteo većinske udjele u nekoliko najvećih hrvatskih radijskih stanica.

Nacional je tada objavio preslike četiri ponude koje su vlasnici i suvlasnici četiri utjecajne medijske tvrtke – Media doma, Media Servisa, Narodnog radija i Totalnog radija – 2013. potpisali pred javnim bilježnikom, izjavljujući da su svoje udjele u tim tvrtkama spremni prenijeti na tvrtku Zana Projekt. U ime Media doma to je učinio Hrvoje Turić, današnji direktor Radio Dalmacije; za Media Servis to je učinila Melita Ujević; za Narodni radio Ivan Jurić Kaćunić, koji i dalje figurira kao osnivač Radio Dalmacije i Media Servisa; a za Totalni radio Katijan Knok, današnji direktor Narodnog radija. No u cijeloj toj priči ulogu je imao i prokurist novog koncesionara na frekvenciji 101 Mhz Zvonimir Škrobo. On je kod javnog bilježnika u ožujku 2013. prvo potpisao da će po nominalnoj cijeni tvrtki Zana Projekt prenijeti kompletno vlasništvo nad tvrtkom Radijski festival, a potom je u veljači 2015. na isti način predao i udjele u tvrtki Capital FM, koje je pak njemu godinu dana ranije prenio Katijan Knok s radija Enter.

Tvrtka Zana Projekt trebala je samo privremeno završiti pod kontrolom Ivana Jurića Kaćunića. Nacional je objavio dokumente koji pokazuju kako je Kaćunić s Kutlom dogovarao tehničke detalje prenošenja vlasništva te tvrtke s njega na Kutlu. Ali se to nije dogodilo, Kutle tvrdi zbog toga što su mu braća Pripuz odlučila oteti „radijski sustav“.

Sve ovo pokazuje netransparentne radnje koje su se odvijale u pozadini stvaranja najvećeg radijskog carstva u državi, a očito je kako ljudi koji su odlučivali o dodjeli koncesije na to nisu previše obraćali pažnju, što je već samo po sebi skandalozno i za sobom vuče pitanja njihove kompetentnosti za donošenje takve odluke. Josip Popovac, ravnatelj Agencije za elektroničke medije i predsjednik Vijeća koje je donijelo ovu odluku, u nedavnom je razgovoru za Nacional ovako komentirao ta nedavna otkrića Nacionala i sumnju na potencijalna skrivena vlasništva iza pojedinih radijskih postaja:

„Ovo je prvi puta da izlaze neki dokumenti iz prošlosti. Dakako, mi ćemo to pratiti, ali mi ne možemo prekoračiti svoja ovlaštenja. Za nas je registar sveto pismo. Uostalom, na kraju svake godine svaki nakladnik mora prijaviti vlasničku strukturu. Kada se vlasništvo mijenja, kod preuzimanja ili kupnje, oni nas o tome trebaju obavijestiti i Agencija mora dati suglasnost. Osim toga, potrebno je provesti postupak i pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja, što je prilično složena procedura. Teško je reagirati ako se isprave koje su dane smatraju vjerodostojnima, no ako postoje bilo kakve indicije o tome da su podaci lažni, a koje bi istražni organi mogli provjeriti, to ide na dušu onima koji su to napravili, odnosno – na njihovu štetu. Jer Zakon o elektroničkim medijima je i postavljen tako da onemogući prikriveno vlasništvo, budući da je to za onoga koji to čini opasno. Zakon je to nastojao spriječiti tako da se to onome tko takve stvari radi na kraju ne isplati, odnosno da je to za njega vrlo štetno. Prikrivati vlasništvo zapravo znači da ste nekome nešto poklonili. Gospodin kojega spominjete ili bilo tko drugi ne može tvrditi da je stvarni vlasnik nekog medija i pozivati se na neki dokument jer u registru piše drugačije, a dokument je ništetan.“

Drugim riječima, desetke originalnih javnobilježničkih isprava koje pokazuju pravo vlasništvo nad radijskim postajama u Hrvatskoj, koje je Nacional objavio i koje predstavljaju ovršne dokumente, Popovac naprosto lakonski ignorira.

Osim Popovca, članovi Vijeća koje je donijelo ovu odluku su i Robert Tomljenović, Vanja Gavran, Anita Malenica, Katja Kušec, Davor Marić i Damir Bučević.

Josip Popovac je većinu svoje karijere ostvario na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), gdje je u posljednjih dvadeset godina obnašao dužnosti producenta, odgovornog producenta Dramskog programa HTV-a te glavnog producenta HTV-a. Od 2009. do 2011. obnašao je dužnost v.d. glavnog ravnatelja HRT-a upravljajući poslovnim operacijama te predstavljajući i zastupajući tu ustanovu. Od 2011. do 2012. bio je predsjednik Uprave i privremeni glavni ravnatelj HRT-a, odgovoran za sve segmente upravljanja javnom radiotelevizijom te provođenje odluka Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a. Od 2010. do 2013. obnašao je i funkciju predsjednika Europske asocijacije javnih radiotelevizijskih servisa jugoistočne Europe. Tijekom 2013. Josip Popovac obnašao je dužnost odgovornog producenta programa HRT-a, a u razdoblju od 2013. do 2017. bio je rukovoditelj odjela Upravljanja proizvodnjom kao i pomoćnik ravnatelja PJ Produkcije HRT-a. U Vijeće za elektroničke medije došao je s pozicije rukovoditelja RJ Odabira i nabave programa HTV-a. Odlukom Hrvatskog sabora 29. lipnja 2018. Josip Popovac imenovan je članom Vijeća za elektroničke medije. Na istoj sjednici Sabora donesena je i Odluka o imenovanju Josipa Popovca predsjednikom Vijeća za elektroničke medije i ravnateljem Agencije s danom 1. rujna 2018.

Robert Tomljenović profesionalnu karijeru gradio je u elektroničkim medijima i audiovizualnoj industriji, radeći kao novinar, urednik i producent. Novinarsku karijeru započeo je na Radiju 101 u prvoj polovici devedesetih, radeći kao novinar i urednik vijesti. Zatim je na Obiteljskom radiju, kao glavni urednik utemeljio i postavio informativni program tog radija, a televizijsku karijeru započeo je s Vijestima dana CCN-a (mreža lokalnih televizija). Osam godina radio je za BBC World Service, prvo kao dopisnik, a zatim i urednik u zagrebačkom uredu. Potom je na RTL-u, kao prvi glavni urednik informativnog programa, ustrojio informativni program, uveo nove koncepte televizijskih vijesti te vodio projekte političkih debata i sportskih prijenosa. Od 2005. vodio je televizijsku producentsku kuću Ring Multimediju te radio kao producent na ključnim projektima kao što su nagrađivana dokumentarna serija „Veliki brodolomi Jadrana”, humoristična serija „Bumerang” ili dramska serija „Počivali u miru”. Od rujna 2013., odlukom Hrvatskog sabora, član je Vijeća za elektroničke medije, a u srpnju 2017. izabran je za zamjenika predsjednika Vijeća i ravnatelja Agencije za elektroničke medije.

Anita Malenica najveći je dio svoje novinarske karijere provela u redakciji unutarnje politike u Slobodnoj Dalmaciji, od 1994. do 2006. godine. Izvještavala je s brojnih međunarodnih i domaćih skupova i događaja, bila najmlađa izvjestiteljica iz Ureda predsjednika, izvještavala iz Sabora i Vlade te bila komentatorica. U Večernjem listu radila je od 2006. do 2011. kao izvjestiteljica, komentatorica, blogerica te autorica putopisa „S Anitom po Hrvatskoj“. Pola godine bila je urednica i voditeljica emisije „Oči u oči“ na TV Mreži. Osnovala je produkciju Alpha Info u rujnu 2013. godine, u okviru koje je proizvodila emisije za Z1 televiziju. Bila je urednica i voditeljica emisije „S Anitom aktualno“. Utemeljiteljica je Instituta Vlado Gotovac te autorica projekta i scenarija filma „Put dobrote – fra Miro Babić među Kenijcima“. Odlukom Hrvatskog sabora 14.srpnja 2017. godine izabrana je za članicu Vijeća za elektroničke medije.

Prvi medijski angažman četvrti član Vijeća Damir Bučević imao je kao radijski voditelj na Radio Braču na kojem je radio od 1994. do 1997. Nakon toga prelazi na Radio Dalmaciju, na kojoj je u eteru sve do 2001. Od 1999. do 2004. aktivan je u sektoru telekoma, gdje je dvije godine dio Vipneta u nastajanju, a nakon toga pozvan je da vodi operacije Alcatel Mobile Divisiona za Hrvatsku i BiH. Potom je od Ureda za e-Hrvatsku angažiran za rad na kreativnom rješenju kampanje gašenja analognog signala, gašenja signala po regijama i osiguranja nesmetanog prijelaza na digitalno primanje signala. Od 2012. do izbora za člana Vijeća za elektroničke medije radi u Hrvatskom telekomu, gdje je odgovoran za segment sporta na MAXtv-u. Radio je na analizi ponude sportskih sadržaja, pripremi strategije pregovora te ugovaranju i pozicioniranju istog u sklopu programske sheme nakladnika Arena Sport. Organizirao je i cjelokupnu produkciju sporta na MAXtv-u.

Poznati televizijski i radijski voditelj Ivan Vukušić u sudskom je registru naveden kao prokurist tvrtke Top Radio d.o.o.. PHOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Davor Marić iz Splita je veći dio radnog vijeka odradio u elektroničkim medijima te je 1977. počeo kao honorarac na Radio Splitu, a za vrijeme studija 1979. nastavio je raditi na Radio Zagrebu. Početkom 1988. prelazi u Slobodnu Dalmaciju, gdje od reportera pa preko političkog komentatora 1993. postaje zamjenik glavnog urednika. Od 1995. do konca 2011. je suvlasnik, direktor i glavni urednik Radio Dalmacije. Koncem 2012. i u prvoj polovini 2013. radi kao direktor prodaje, marketinga i promocije Jadranskog radija (ex KL-Eurodom). Na javnom natječaju, sredinom 2013., izabran je za rukovoditelja HRT Centra Split. Početkom svibnja 2016. vratio se aktivnom novinarstvu te je kao urednik- koordinator izvještavao o gospodarskim i političkim zbivanjima za Hrvatski radio i Radio Split, a uređivao je emisije „Vijesti“ i „Dnevnik Radio Splita“. Odlukom Sabora 14. srpnja 2017. imenovan je članom Vijeća za elektroničke medije.

Životopis Vanje Gavrana uglavnom je vezan za Bosnu i Hercegovinu, gdje je prvo radio u Gospodarskoj komori Županije zapadnohercegovačke kao referent za marketing, potom u Širokom Brijegu kao glasnogovornik Narodne stranke Radom za boljitak, pa se 2004. preselio u Sarajevo, gdje do 2008. radi u Hrvatskom kulturnom društvu Napredak, prvo kao suradnik za izdavaštvo i medije, a potom kao glavni tajnik. Od početka 2006. do ljeta 2007. honorarno je radio na Federalnoj televiziji kao voditelj Jutarnjeg programa. Krajem 2008. postaje rukovoditelj Odjela za korporativne komunikacije Hrvatskih telekomunikacija u Mostaru. Sredinom 2015. dolazi u Zagreb gdje radi na Al Jazeeri Balkans kao PR i novinar. Odlukom Hrvatskog sabora 14. srpnja 2017. imenovan je članom Vijeća za elektroničke medije.

Posljednja članica Vijeća je poznata TV novinarka Katija Kušec, koja je svoju karijeru započela na tadašnjem Okružnom sudu, što je razina današnjeg Županijskog suda u Zagrebu. Najveći dio svog profesionalnog rada provela je na Hrvatskoj radioteleviziji, od novinarke vanjske suradnice, izvjestiteljice, glavne urednice „Vijesti“, voditeljice „Dnevnika“ i „Središnjeg dnevnika“, preko mentorice voditelja vijesti, glavne urednice i novinarke „Hrvatske danas“, „Saborske kronike“, „Podnevnog dnevnika“, „Dnevnika 3“, „Regionalnih vijesti“, „Studija 4“, do glavne urednice svih regionalnih centara HTV-a te glavne urednice 1. programa HTV-a. Njen izbor u ovo vijeće bio je poprilično kontroverzan prije svega jer je Katija Kušec bila jedna od osnivačica i predsjednica udruge Hrvatski novinari i publicisti (HNIP), svojevrsnog odgovora desno orijentiranih novinara Hrvatskom novinarskom društvu, a uz Katiju Kušec među osnivačima te udruge bili su i Siniša Kovačić, Velimir Bujanec i Marko Jurič.

Radi se o ljudima čiji životopisi sugeriraju kako bi morali imati dovoljno kognitivnih sposobnosti za razumijevanje što znače javnobilježničke isprave koje pokazuju da je Kaćunić glumio paravan za Miroslava Kutlu u nedopuštenoj koncentraciji vlasništva nad ključnim radijskim postajama u Hrvatskoj. Ali im je iz nepoznatih razloga odgovaralo upravo tog čovjeka nagraditi još jednom radijskom koncesijom.