Sredinom ožujka na zagrebačkom Županijskom sudu trebalo bi početi suđenje u slučaju Karlovačka banka u kojem su Marija Šola, njeni sinovi Sandi, Petar i Tomislav te još pet osoba i tri tvrtke optuženi zbog nezakonitog plasiranja više od 280 milijuna kuna iz te banke.

Sutkinja Renata Miličević, koja će voditi postupak, na pripremnom ročištu u petak početak suđenja zakazala je za 16. ožujka, gotovo godinu dana od potvrđivanja optužnice i četiri godine od pokretanja istrage u ovom slučaju.

Optužnica u slučaju Karlovačka banka potvrđena je u travnju prošle godine nakon što je obrana tražila izdvajanje dijela dokaza koje su smatrali nezakonitima. No, njihove je prijedloge odbio sudac Ivan Turudić, a potom i Vrhovni sud.

Obrana je tvrdila da je Uskok, među ostalim, nezakonito prikupio iskaze zaposlenika Karlovačke banke koji su, po njihovim tvrdnjama, bili obvezni čuvati bankarsku tajnu. Odvjetnik Marije Šole, Mate Matić, kazao je nakon potvrđivanja optužnice da će izdvajanje dokaza koje smatraju nezakonitima ponovno tražiti na glavnoj raspravi.

Uz Mariju Šolu, poznatu poduzetnicu i stečajnu upraviteljicu više tvrtki te njenih sinova od kojih je najpoznatiji Sandi bivši predsjednik Uprave Karlovačke banke i predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza, optužnicom su obuhvaćeni poduzetnik Drago Brekalo, bivša članica uprave Karlovačke banke Marijana Trpčić Reškovac, bivši direktor Sektora kreditno-garantnih poslova Karlovačke banke Josip Kovač, bivši predsjednik uprave Dalekovoda Luka Miličić te poznati neurokirurg Josip Paladino.

Uskok tvrdi da je Marija Šola, od svibnja 2007. do ožujka 2013. u zajedničko djelovanje povezala svoje sinove Sandija, Petra i Tomislava “u namjeri da sebi i drugima pribave veliku imovinsku dobit”.

Okrivljenici su, prema tvrdnjama tužiteljstva, vodili poslovanje tvrtki koje su preuzeli ili osnovali na način da su ih financirali imovinom Karlovačke banke, zaključivanjem ugovora o kreditu na njihovo, ali i ime drugih tvrtki, protivno Zakonu o bankama i Zakonu o kreditnim institucija te bez poštivanja internih procedura banke. Namjera im je navodno bila da se “odobreni krediti ne otplaćuju iz sredstava predmetnih društava, već da se zatvaraju drugim kreditima” a sve iz imovine banke.