Vrhovni sud po pitanju konvertiranih kredita u švicarskim francima nije ujednačio sudsku praksu, ali postupci se na prvostupanjskim sudovima svejedno provode.
U Udruzi Franak ističu kako su primijetili da se na sudovima različito utvrđuju iznosi koje banke moraju vratiti nakon konverzije.
Stoga je, kažu, potrebno ujednačiti i način izrade vještačenja u takvim predmetima.
‘Potrebno postaviti zadatke vještacima’
“Zbog toga smo u suradnji s nekoliko vještaka razmotrili kako je potrebno postaviti zadatke vještacima da bi se došlo do točnih izračuna“, napominje se u priopćenju Udruge Franak od petka te se ističe da žele objaviti kako trebaju glasiti zadaci za ta vještačenja.
Preostala glavnica nakon konverzije veća je u prosjeku za 10 posto od glavnice na koju potrošač ima pravo ako se izuzmu ništetne ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli u švicarcima i promjenjivoj kamatnoj stopi.
Preostala glavnica na temelju izuzeća ništetnih odredaba dobije se tako da se preostala glavnica u francima na dan konverzije pomnoži tečajem realizacije kredita, a za takvu glavnicu potrošač je morao uplatiti samo anuitete kakvi su utvrđeni početnim otplatnim planom, bez rasta tečaja i bez rasta kamate, poručuju iz Udruge Franak.
“Preplata koja je utvrđena u konverziji čini svega 10 posto ukupnih preplaćenih iznosa i pripadajućih zateznih kamata na koje potrošači imaju pravo na temelju izuzeća ništetnih ugovornih odredaba, a to znači da banke duguju potrošačima još oko devet puta toliko koliko su dobili korištenjem preplate utvrđene konverzijom“, izračunali su u udruzi koju vodi Goran Aleksić.
Ne žele reći s kojima su vještacima surađivali
Nadalje, dodaju, primijetili su da se na sudovima različito utvrđuju iznosi koje banke moraju vratiti nakon konverzije. Stoga je, kažu, potrebno ujednačiti i način izrade vještačenja po takvim predmetima.
“Zbog toga smo u suradnji s nekoliko vještaka razmotrili kako je potrebno postaviti zadatke vještacima da bi se došlo do točnih izračuna, a njihova imena nećemo davati u javnost, zbog osjetljivosti njihova posla“, napominju.
‘Zatražiti treba i izračun zateznih kamata’
Kažu i da je u zadatku koji se postavlja vještaku potrebno zatražiti izračun preplaćenih kamata, zatim izračun preplaćenog tečaja u svakom pojedinom anuitetu i izračun razlike između konvertirane glavnice i preostale glavnice kakva bi ona bila na dan konverzije.
Također, kažu da treba zatražiti da se prikaže zbrojeni iznos izračuna.
Zatražiti treba i izračun ukupnih zateznih kamata koje su tekle do dana konverzije.
‘Najprije se plaćaju kamate, a tek onda glavnica’
Isto tako, zatražiti treba i izračun razlike koja se dobije tako da se od ukupnih zateznih kamata odbije preplata priznata u konverziji.
Naime, u skladu s člankom 172. Zakona o obveznim odnosima, kada netko vraća dugove, najprije plaća kamate, pa tek potom vraća glavnicu. Budući da su do dana konverzije već dospjele određene zatezne kamate, onda se najprije preplata iz konverzije prebija s tim zateznim kamatama, pa tek ako zatezne kamate nisu dovoljne da bi se prebila preplata iz konverzije, ostatak se prebija s glavnicom preplaćenih iznosa, podsjećaju u Udruzi Franak.
‘Odvjetnici trebaju tražiti da polovinu iznosa vještačenja plate banke’
Nakon što vještak izradi tako postavljeno vještačenje, odvjetnik mora sastaviti tužbeni zahtjev.
“Naglašavamo da bi odvjetnici tužitelja trebali inzistirati na tomu da vještačenje u 50-postotnom iznosu moraju platiti banke. Osim toga, ako u samoj tužbi na početku nije zatražena razlika glavnica, potrebno je objasniti da se tu u stvari radi o razlici tečaja odnosno o preplaćenom tečaju, pa je to onda u biti neprava preinaka tužbe za koju nema zastare potraživanja, kao što je to u svojem pravnom shvaćanju utvrdio Vrhovni sud“, poručuju u Udruzi Franak.
Zaključuju kako se njihov prikaz odnosi se na redovno plaćane kredite, dok kod otkazanih kredita, odnosno jednostrano raskinutih ugovora o kreditu, postupak mora biti drugačiji.
Komentari