Rat u Sudanu, u kojem su suprotstavljena dva generala i njihove vojske ulazi u drugu godinu. Daleko od središta medijske pozornosti, u toj godini zaboravljenog rata u Sudanu spaljeno je više od 100 sela, od toga čak 20 u posljednjih mjesec dana, a zapadni dio zemlje potpuno je razoren.

Nacional, kao jedini medij iz jugoistočne Europe u mreži Europska istraživačka suradnja / European Investigation Collaborative (EIC) dobio je pristup rezultatima istraživanja Centra informativnog otpora, The Centre for Information Resilience (CIR).

Ta je neovisna, neprofitna organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, koja se bavi otkrivanjem kršenja ljudskih prava i istraživanjem ratnih zločina, detaljno je istražila primjere zločina protiv čovječnosti i razmjere humanitarne katastrofe u Sudanu.

Još prije šest mjeseci najveći svjetski mediji izvještavali su o “sudanskoj agoniji” i uspoređivali razaranje glavnog sudanskog grada Kartuma s onim što se dešavalo u sirijskom Alepu. No, nakon toga među važne međunarodne vijesti jedva se probije pokoja informacija o unutarsudanskom ratu do istrebljenja.

U međuvremenu više od četvrtine spaljenih sela gađano je i po nekoliko puta. Razaranje čitavih sela brutalna je taktika u sukobima Sudanskih oružanih snagsa / Sudanese Armed Forces (SAF) i paramilitarnih Snaga za brzu potporu / Rapid Support Forces (RSF) koja je dodatno ubrzala humanitarnu katastrofu.

Mapa požara u sudanskom naseljima od travnja 2023.

Kao posljedica rata raseljeno je gotovo osam i pol milijuna Sudanaca ili svaki šest stanovnik te zemlje, od kojih je oko pola milijuna protjerano u Čad.  Najnoviji podaci Međunarodne organizacija za migracije / International Organization for Migration (IOM) pokazuju da je iz sukobima najteže pogođene regije Darfur raseljena svaka treća osoba. Zabilježena su i brojna kršenja ljudskih prava, uključujući više od 100 dokumentiranih slučajeva nasilja, potvrđenih od UN-a.

Stručnjaci koji prate ratna dešavanja u Africi upozoravaju da je ono što trenutno RSF radi u sudanskoj regiji Darfur etničko čišćenje koje bi se moglo nazvati genocidom, usporedivo sa situacijom od prije dvadeset godina u istom području. Istovremeno, sudanska vojska bombardira stambena područja gradova u kojima se, kako tvrdi, među civilima skrivaju pobunjenici.

Jedna od najvećih humanitarnih katastrofa u novijoj povijesti

U potpunoj sjeni ratnih strahota u pojasu Gaze i u Ukrajini dešava se, po ocijeni UN-a, “jedna od najvećih humanitarnih katastrofa u novijoj povijesti“.

Analize CIR-a iz geolokacija video zapisa na društvenim mrežama, kojima je Nacional dobio pristup, pokazuju ‘milicije’, saveznike RSF-a, kako slave i vjerojatno su odgovorne za neke slučajeve podmetanja požara. Analiza također pokazuje međuplemensku prirodu sukoba koji uzrokuju neke od požara.

Metodologija CIR-a, a time i ovi brojevi, pokušava filtrirati slučajne požare ili one uzrokovane spaljivanjem smeća ili požare izazvane topničkom vatrom

Također je dokazano opetovano paljenje Mistereija, u blizini granice s Čadom, u očitom pokušaju da se stanovnici istjeraju iz grada. Postoje i dokazi o uporabi zračnih napada od strane sudanskih oružanih snaga, koji su rezultirali požarom u jednom selu. Za neka sela nije bilo moguće procijeniti koliki je dio uništen zbog požara.

CIR je redakcijama, članicama EIC, te njihovi medijskim partnerima, ponudio i neke satelitske slike i potvrđene sadržaje društvenih medija o određenim incidentima, sveobuhvatnu podatkovnu tablicu požara i pogođenih sela. Neke od tih dokaza donosimo ovdje.

Pripadnici milicije Bani Halba nakon što su zapalili selo u Nyali, Darfur

Centar za informativni otpor – istražitelj kršenja ljudskih prava

Centar za informativni otpor  / Centre for Information Resilience (CIR) neprofitna je organizacija sa sjedištem u UK-u koja koristi podatke i tehnike otvorenih izvora za istraživanje kršenja ljudskih prava, ratnih zločina, dezinformacija i ponašanja na internetu štetnog za žene i manjine. Projekti CIR-a usmjereni su na Afganistan, Mianmar, Sudan i Ukrajinu, ali istraživanje i rad te organizacije su globalni. Blisko surađuju s multilateralnim i nacionalnim pravosudnim tijelima. Primaju sredstva za pojedinačne projekte koji podupiru ciljeve organizacije, a uključuju potpore od vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Australije, kao i filantropskih organizacija. Sav  prihod CIR-a ide za podršku njihovoj misiji, bez dobiti koja ide dioničarima. Više pročitajte OVDJE.