Gost Intervjua tjedna Točke na tjedan (TNT) N1 televizije bio je sudac Vrhovnog suda Damir Kos, a komentirao je lex AP, odnosno izmjene Kaznenog zakona koje se odnose na tzv. curenje informacija korak unazad.

Pitanje je što se može događati na sudovima u procesuiranju ovog novog kaznenog djela, koje je premijer Plenković najavio kada su se u medijima počele objavljivati poruke s njegovim inicijalima, a koje su iscurile iz slučajeva Josipe Rimac i Gabrijele Žalac.

Zašto je važan kontekst donošenja izmjena kaznenog zakona u ovom dijelu koji se odnosi na curenje informacija?

“Svaka izmjena zakona koja se donosi se odvija u nekom određenom kontekstu pa je moguće prepoznati i razlog konteksta izmjena ovog zakona. Kad se govori o curenju informacija, to nije od pamtivijeka prisutno na ovim prostorima. Sudovi su bili dosta kruti. Osobno, mislim da javnost mora znati što se događa u sudskim postupcima i da sud mora biti transparentan kako bi se dobio pravi odraz onoga što se događa na sudu”, rekao je Kos pa nastavio:

“U jednom trenutku, u medijima su se počele pojavljivati informacije koje su bile, u pravilu, na štetu okrivljenika. Dakle, isključeno je da bi branitelji bili oni koji bi servisirali medije, isključeni su i sudovi. Ostale su one druge stranke u postupku, državni odvjetnici ili policija. Svi ćete se sjetiti javnih uhićenja. Otkud informacije da će doći do uhićenja pa se pred njenom kućom stvore novinari? To je apsolutno štetno. Kad bi danas razgovarali s ijednim sucem, mislim da nitko ne bi bio zagovornik toga da ono bude u medijima jer svi žele da suđenje bude prepušteno njima. Međutim, kad se pojavio problem curenja informacija, moglo se lako detektirati otkuda cure.”

Kos smatra kako institucije unutar kojih se sumnjalo da cure informacije nisu napravile apsolutno ništa, kao ni država da zadrži presumpciju nevinosti tih okrivljenika.

“Dolazimo do zadnjeg primjera, kad se država postavila na zadnje noge i rekla da to treba spriječiti. U kojem trenutku? Kad su se pojavile prepiske i telefonski razgovori dvije okrivljenice, koje su bile visoke državne dužnosnice i spomenule da će se obratiti osobi inicijala AP, što koincidira s inicijalima premijera.

Na prvu je on rekao da se ništa ne može, ali onda je uslijedila žestoka reakcija te se pozvalo na zaštitu onoga koji se spominje, ne i okrivljenika. Kad se govori o visokim državnim dužnosnicima ili dužnosnicima lokalne vlasti, notorno imaju smanjen prag zaštite svoje osobnosti”, rekao je Kos za N1. U nastavku je dodao: “Javnost mora znati tko su i što su, kako bi se mogla opredijeliti na izborima koji slijede. Prešućivanje njihovih eventualnih nepodopština ili nečega gdje im se netko obraća, a ne reagiraju pred institucijama države s prezentacijom onoga što se od njih traži, apsolutno je negativno. Javnost to treba znati. I, ovdje se ne radi o tome ima li tko ljubavnicu i koje je spolne orijentacije, to je druga vrsta privatnosti. Ovdje se radi o prezentaciji postupanja visokih državnih dužnosnika i javnost o tome mora znati.”

“Pazite, i inače je bilo u praksi i životu Republike Hrvatske, kad je javnost saznavala za određena devijantna ponašanja neaktivnošću samog pojedinca koji je to otkrio. Ankica Lepej je bila bankovni službenik i nije ona koja je izašla van i s Trga bana Jelačića objavila informacije, dala ih je medijima. Postojao je dovoljan senzibilitet da se to okarakterizira kao javni interes.

‘Zakon o medijima uništit će slobodno novinarstvo’

U ovom trenutku, apsolutno bi trebalo postavljati pitanje javnog interesa. Norma je, naizgled, sa svijetlim idejama napisana, ali, objektivno, bojim se da krije nešto posve drugo. Na posljednjem okruglom stolu me gospodin Zovko (predsjednik Hrvatskog novinarskog društva) pitao može li se norma protumačiti kao pucanj u potiljak novinarstvu. Ne, jer je to krnja norma, prijetnja praznom puškom. Ova puška je prazna.