Sudac Vrhovnog suda Damir Kos kritizirao je na N1 pristup predsjednika Republike izboru predsjednika Vrhovnog suda, dodatno objašnjavajući svoje pismo Zoranu Milanoviću, u kojemu je prije tri dana započeo svoju kritiku.

“Sudbena vlast je najslabija karika vlasti. Ona je vrlo osjetljiva i svaki napad na nju višestruko ju pogađa. Izbor predsjednika Vrhovnog suda je izbor čelne osobe jednog od tri segmenta vlasti i morao bi biti proveden u civiliziranom tonu. Predsjednik Milanović je nakon prvog javnog poziva DSV-a krenuo s pričom da on ima kandidata mimo tog javnog poziva. Naravno on se nije prijavio na taj poziv pa nije mogao ni biti izabran pa je išao ponovljeni poziv.

U ponovljenom pozivu, u prvo vrijeme je predsjenik Milanović, ja sam se ponadao, shvatio svoju grešku koju je napravio prvi puta i u ponovljeni poziv javila se njegova kandidatkinja koja nije bila izabrana. U idućem pozivu, kada sam očekivao da će predsjednik Milanović pustiti da se procedura odvija svojim tijekom i govoriti o svojim kandidatima samo iz kruga osoba koje su se prijavile, na naznaku još uvijek nezvaničnu kandidaturu bilo koga, on se obrušio na osobe koje su istaknule da se žele kandidirati.

Tako je jasno izrazio stav da nijedan od njih ne bi bio njegov kandidat, te da ima svog kandidata koji se uopće nije prijavio. Dakle ponovilo bi se da predsjednik ide mimo zakona, a takvi postupci utječu na ukupno povjerenje građanja u sudbenu vlast. To me potaknulo da napišem javno pismo da neću sudjelovati u proceduri izbora u kojem se unaprijed očekuje da predsjednik izabrere ime koje nitko ne zna. To je kao da kada bih ja kao sudac rekao ja znam kako ću presuditi, ali vam neću reći kako”, rekao je.

Ističe i kako je on jedan od sudaca koji je zagovornik toga da procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda bude ovakva kakva je danas.

“Što se tiče mog očekivanja, ja se nadam da bi proceura trebala biti ispoštovana. Predsjednik Milanović je rekao da su zakonska ograničenja propisana da se njega prikliješti. Procedura kakva je propisana zakonom, propisana je nakon posljednjeg izbora kolege Sesse, jer je dotadašnja predsjednica, na sličan način kao predsjednik Milanović, zagovarala svog kandidata za kojeg očigledno u javnosti nije bilo volje da bude predsjednik Vrhovnog suda.

Ja ne zna tko će se zasta javiti, Turudić i Mrčela su rekli da žele. Hoće li predsjednik nekog od tih kandidata ponovno predložiti ili opet ima asa u rukavu koji će se pojaviti zadnji dan javnog poziva, ne znam. Nadajmo se da će se situacija konačno smiriti i da ćemo dobiti osobu koja će voditi sudsku vlast”, kaže.

“Predjednik Vrhovnog suda nema aposlutno nikakvog utjecaja na predmete, ali na organizacijske forme, na to da sucima osigura odgovarajući prostor, na to da bude kontakt osoba i onaj koji će zagovarati određeni koncept promjena u sudbenoj vlasti, tu svakako ima svoju zadaću”, objašnjava.

Komentirao je i zasad jedinu službenu kandidaturu, onu suca Dobronića: “Kolegu Dobronića osobno ne poznajem, presuda koju je donio u slučaju Franak je jedna vrijedna presuda koja je pokazala kako sudac treba postupati. On nije išao za time da donosi popularnu presudu nego se vodio svojim stručnim znanjem i donio presudu koja je potvrđena pred drugostupanjskim sudom. Nisam vidio ni njegov program, no vjerujem, s obzirom na takav njegov pristup radu, da se radi o osobi koja je kompetentna”.

Rekao je i kako je percepcija pravosuđa zaista problematična te da nekada i sami suci tome doprinose.

“Kad predsjednik unaprijed kaže da on ima kandidata u pogledu izbora predsjednika Vrhovnog suda, koji se očigledno još nije niti javio, onda govori o tome da on zna kakvo će biti finale i to je ono što građane najviše boli, da se ne postupa po zakonu i ustavu, nego po onome što netko ima u glavi”, zaključio je.