Hrvatska pošta (HP), državna tvrtka koju već niz godina vodi Josip Čulo, isplatit će preko pola milijuna kuna jednoj svojoj službenici kojoj je uručila nezakoniti otkaz neposredno nakon što se, po korištenju porodiljnog dopusta, vratila na svoje radno mjesto. To proizlazi iz zasad nepravomoćne presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, koju Nacional ima u posjedu.

Nestručan i vrlo loše obrazložen pokušaj davanja otkaza dogodio se početkom 2018. godine, kada se na posao vratila zaposlenica koja je ranije bila „voditeljica područja u Diviziji ekspres“ za područje Zagreba i Zagrebačke županije. Vodstvo HP-a neposredno nakon toga provelo je novu sistematizaciju u kojoj je to radno mjesto formalno bilo ukinuto, no većina zaposlenika zapravo je pod drugačijim nazivom nastavila obavljati iste poslove, s približno istim radnim uvjetima. Osobi koja je prethodno provela tri godine na rodiljnom dopustu HP je najprije ponudio novi ugovor s upola manjom plaćom, a kada je ona to odbila, početkom 2018. godine raskinuo je njen dotadašnji ugovor o radu i dao joj „poslovno uvjetovani otkaz“.

Taj potez Poštu će, ako presuda postane pravomoćna, stajati više stotina tisuća kuna: konkretno, 372.500,52 kuna kao naknadu za izgubljene plaće, pet tisuća kuna za prigodne nagrade te 80.625,00 kuna za troškove parničnog postupka. Na te iznose obračunavaju se i zakonske zatezne kamate pa će ukupni trošak za državnu tvrtku – a posredno i hrvatske porezne obveznike – biti značajno veći od pola milijuna kuna.

„Tuženik je najprije tužiteljici 24. studenoga 2017. godine ponudio novi Ugovor o radu za radno mjesto Operater za ekspres dostavu u Diviziji ekspres, a potom joj 26. siječnja 2018. godine otkazao Ugovor o radu iako je trebao otkazati Ugovor o radu (jer je ionako radno mjesto ukinuto) i istodobno predložiti tužiteljici sklapanje Ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, poštujući čl. 36. Zakona o radu. Smisao navedene odredbe jest da radnik u situaciji istodobnog otkaza i ponude za novi ugovor ima mogućnost raditi na temelju novog ugovora kako bi si osigurao egzistenciju, a istovremeno može osporavati zakonitost otkaza ugovora o radu“, stoji između ostalog u opširnom obrazloženju presude Općinskog radnog suda u Zagrebu. U samom sudskom procesu svjedočilo je i više zaposlenika Hrvatske pošte koji su potvrdili da „poslovi koje je obavljala tužiteljica nisu nestali iz Hrvatske pošte“, nego su ih mahom nastavili obavljati isti zaposlenici s formalno izmijenjenim nazivom radnog mjesta.

Skandalozni i skupi nemar koji je HP demonstrirao u tom slučaju nije izuzeće od prakse, dapače: Nacionalu je potvrđeno da je državna tvrtka u mandatu Josipa Čule više puta de facto oštećena za značajne novčane iznose jer postoji više presuda – pa i pravomoćnih – kojima su radnici bivali vraćani na svoja radna mjesta i obeštećeni za značajne iznose neisplaćenih plaća. U nekim slučajevima bilo je čak i problema oko provođenja sudskih presuda. Sugovornici Nacionala iz ove državne tvrtke upozoravaju na to da se u nekoliko navrata radilo o gotovo siledžijskim metodama prema osobama koje po svom profilu nisu odgovarale direktoru Čuli te da je čak i sistematizacija radnih mjesta u HP-u dijelom kreirana kako bi se iz tvrtke potjerali nepoćudni. „Ovdje se ne radi o izoliranom slučaju, nego o sistemu kojim se prema dijelu zaposlenika de facto provodi mobbing, a račun za to plaća Hrvatska pošta – odnosno, u širem smislu, svi hrvatski porezni obveznici“, upozorio je sugovornik Nacionala.