Paravac je u Predsjedništvu BiH bio od 2003. do 2006. kada je tamo delegiran iz parlamenta BiH kao kadar Srpske demokratske stranke (SDS) nakon što je ostavku na dužnost pod pritiskom međunarodne zajednice podnio Mirko Šarović koji je izravno izabran na izborima 2002. godine.

Tijekom rata u BiH Paravac je bio na čelu kriznog stožera Doboja. a optužnica ga je teretila da je zajedno s Andrijom Bjeloševićem, zapovjednikom srpske policije te njegovim pomoćnikom Milanom Savićem, počinio zločine protiv čovječnosti.

Bjeloševića i Savića Sud BiH je prvostupanjskom presudom također proglasio nedužnim po svim točkama optužnice.

Optužnica se odnosila na razdoblje od 1992. do kraja 1993. kada je provedena kampanja etničkog čišćenja usmjerena protiv civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva Doboja i Teslića.

Paravca, Bjeloševića i Savića optužnica je tretirala kao sudionike udruženog zločinačkog pothvata koji su proveli progon Hrvata i Bošnjaka ubojstvima, prisilnim preseljenjem, zatvaranjem ili drugim teškim oduzimanjem fizičke slobode protivno međunarodnom pravu, mučenjem, prisilnim nestankom osoba, napadom na civilno stanovništvo i naselja, prisiljavanjem na prinudni rad, pljačkanjem imovine stanovništva i uništavanjem kulturnih, vjerskih i povijesnih spomenika.

Na području Doboja prije rata je živjelo više od deset tisuća Hrvata, a na posljednjem popisu provedenom 2013. bilo ih je tek nešto više od 1500.

Brojka od gotovo 30 tisuća predratnih Bošnjaka je pak prepolovljena, a gotovo identični su omjeri i na području Teslića.

Na oslobađajuću presudu izrečenu u utorak dopuštena je žalba Prizivnom odjelu Suda BiH.