Hrvatskom premijerom posljednjeg filma proslavljene redateljice Agnes Varde, autobiografskog dokumentarca “Varda od Agnès”, u nedjelju, 5. svibnja  u zagrebačkom kinu Europa službeno će se otvoriti 12. izdanje Subversive Film Festivala.
Toj nedavno preminuloj francuskoj veteranki avangarde i začetnici francuskog novog vala posvećena je festivalska retrospektiva koja donosi presjek njezine 60-godišnje karijere, od niza novovalnih remek-djela do posljednjeg filma dovršenog ove godine.
Iscrpna Retrospektiva prikazuje neka od njenih najranijih ostvarenja, poput igranog filma “La Pointe Courte” koji je kao 25-godišnjakinja realizirala bez ikakvog prethodnog iskustva, a koji se zbog miješanja realizma i formalizma smatra pretečom francuskoga novog vala, preko “Lions Love (… and Lies)” iz 1969. godine, kao primjera redateljičina kontrakulturnog rada tijekom njezine “kalifornijske faze“, “Bez krova i zakona” (1985.) za koji je nagrađena Zlatnim lavom u Veneciji, do dokumentarnog eseja o alternativnim ekonomijama “Skupljači i skupljačica” (2000.), čestog na listama najboljih dokumentarnih filmova svih vremena.
Bit će tu još  kultni, ali i osporavani feministički filmovi autorice koja je, prema vlastitim riječima, željela ponovno izumiti film, biti radikalna, a istovremeno biti sretna što je žena, “Cléo od 5 do 7” (1961.), “Sreća” (1964.) i  “Jedna pjeva, druga ne” (1976.).
Hommage autoru američke filmske avangarde Jonasu Mekasu
Popratni dio ovogodišnjeg Subversive Film Festivala donosi i program Hommage posvećen dobrom duhu njujorškog undergrounda i rodonačelniku žanra dnevničkog filma Jonasu Mekasu, kultnom autoru američke filmske avangarde koji je preminuo u siječnju ove godine.
Na programu su tri remek-djela eksperimentalnog dokumentarizma u kojima se iza naizgledne slučajnosti krije pomna rekonstrukcija snimaka međusobno povezanih sjećanja.
Pseudodokumentarac “Zatvor” (1964.), snimljen u gotovo ilegalnim uvjetima, tematizira nasilje u vojnom zatvoru i jedan je od prvih underground filmova. Film inzistira na nemogućnosti razlikovanja fikcije i fakcije, a kritičari ga opisuju kao suvremenu inkarnaciju pakla, najavljuju s festivala.
Slijede autobiografski filmovi “Walden: Dnevnici, bilješke i skice” (1969.) i “Izgubljeno, izgubljeno, izgubljeno” (1976.) u kojima je Mekas razvio specifični poetski stil karakterističnih vrlo kratkih i vizualno impresivnih kadrova, snimajući kronike života umjetnika i emigranata, ljudi s kojima je najčešće provodio vrijeme.
Kinematografije otpora s projektom Sabine Mikelić
U suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti i kustosicom Leilom Topić u sklopu stalnog programa “Kinematografije otpora” svoj projekt, višekanalnu instalaciju pod nazivom Beyond the Choir, predstavit će umjetnica Sabine Mikelić.
Autoricu je njezino umjetničko istraživanje odvelo na rodni Rab i suradnju s muškom klapom Krijanca. “U međuigri glasa i njegove povezanosti sa specifičnim lokacijama umjetnica uvodi igru odnosno slučaj. Njezino multimedijsko istraživanje problematizira odnos redateljice i protagonista posredovanih činom snimanja, gdje filmski kadar postaje mjesto susreta, ranjivosti i osnaživanja”, napominje se u najavi.
U sklopu programa “Kluge & Khavn: žanrovski otpadnici” predstavit će se novi filmovi autora koje dijeli generacijski jaz od 43 godine, ali “spaja isto autorsko ludilo i otpadništvo.”
Anarhoidnom celuloidnom teroristu Khavnu, vodećoj figuri filipinskog filmskog undergrounda, prikazuje se najnoviji gerilski komad “Bamboo Dogs”, dok je “Sretna lamentacija” novi film Alexandera Klugea, “jednog od rijetkih istinskih revolucionara njemačkog filma, u kojem Khavnov anarhoidni kaos susreće Klugeovu markističku rigoroznost.”
Izvan konkurencije bit će prikazana dva domaća ostvarenja – “Čovjek i drvo” Dalibora Platenika o ‘zelenom gerilcu’ Vladimiru Dimiću Jodi koji više od 30 godina inkognito sadi drveće po Zagrebu i time samostalno doprinosi ozelenjivanju grada te “Posljednji dani ljeta”, dugometražni igrani debi filmskog kritičara i redatelja Damira Radića u kojem fotoaparat postaje lik filma, prizivajući duhove analognog, dok u prvi plan izbijaju junakov voajerizam i naglašeni erotizam kadra.
Premijeru će imati film “Badiou” (2018.) u režiji braće Kalyan, prvi dugometražni dokumentarac o jednom od najznačajnijih suvremenih filozofa neomarksističke orijentacije, Alainu Badiou koji predstavlja vlastitu filozofiju kroz prizmu svoje biografije, a film razotkriva i brojne inherentne kontradikcije sadržane u životu i djelu tog radikalnog francuskog filozofa.