Gradska vlast u Subotici nastavila je u četvrtak, unatoč protivljenju hrvatske zajednice u Vojvodini i Hrvatske, proceduru proglašenja bunjevačke ikavice službenim jezikom u tome gradu na sjeveru Bačke.

Na sjednici gradske skupštine, uz protivljenje samo vijećnika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), odobreno je upućivanje te inicijative na javnu raspravu koja će trajati 15 dana.

Vijećnik i čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov osporio je inicijativu navodeći da ona nema ni zakonsko ni znanstveno utemeljenje, kao i da je ona protivna Sporazumu o zaštiti manjina Srbije i Hrvatske.

Dodao je i kako “demokratsko i racionalno argumentiranje i suprotstavljanje ovakvoj inicijativi” predstavnika hrvatske zajednice nije bilo dobronamjerno prihvaćeno u dijelu javnosti, te da su bili objekti prijetnji “kakve u Subotici nisu viđene u proteklih desetak godina”.

“Mi se i dalje nećemo miriti s ovom odlukom, ukazivat ćemo na njezine slabosti, napose kada je pitanju stajalište lingvistike, a isto tako ukazujem na to da i Republika Hrvatska vjerojatno neće mirno promatrati ono što se događa”, naveo je među ostalim Žigmanov.

Gradonačelnik Subotice i dužnosnik Srpske napredne stranke (SNS) Stevan Bakić založio se za proglašenje bunjevačke ikavice službenim jezikom, naveo kako za to postoje snažni povijesni i stručni argumenti, a Žigmanova je optužio za „poticanje strasti“.

Inicijativu je podržao i Savez vojvođanskih Mađara (SVM), čiji je predstavnik u lokalnom parlamentu Janos Nagel rekao kako se oni prilikom opredjeljivanja o ovom pitanju neće osvrtati na odluku Akademije znanosti matične Mađarske, koja je u dva navrata utvrdila da su Bunjevci dio hrvatskoga naroda.

Hrvatska manjina u Vojvodini traži uvođenje hrvatskog jezika u službenu uporabu

Polemike oko zahtjeva

Polemike o bunjevačkoj ikavici, i uopće pripadnosti Bunjevaca u Vojvodini, počele su početkom ožujka nakon pokretanja procedure da se ona proglasi službenim jezikom u Subotici, što je zahtjev zajednice Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost.

Toj inicijativi oštro se protive DSHV, Hrvatsko nacionalno vijeće, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kao i druge hrvatske znanstvene institucije, a Ministarstvo vanjskih poslova RH uputilo je Srbiji dvije prosvjedne note.

Oni su ukazali na to da, osim što ne postoji zakonski temelj, bunjevačka ikavica je dijalekt hrvatske zajednice na sjeveru Bačke, a ne standardizirani jezik.

Zbog takvih stajališta vodstvo hrvatske manjine izloženo je kritikama u lokalnom parlamentu, stizale su im prijetnje smrću, a u javnosti su kroz senzacionalističke tekstove izrugivani.

HAZU: “Takozvani bunjevački jezik ne smije se proglasiti jednim od službenih jezika u Subotici”