Na samom rubu Krbavskog polja, u blizini naselja Bunić, nalazi se rezervat šumske vegetacije Laudonov gaj. Za to zaštićeno područje prirode javnost gotovo i ne zna

Lika je širokoj javnosti poznata kao pravi prirodni dragulj. Surova krška prostranstva mitskoga Velebita sa zapadne strane i zeleni, strmi obronci Ličke Plješivice na istoku kao dvije sklopljene ruke čuvaju prostranstva pastelnih i širokih polja kojima vijugaju ličke ponornice: Lika, Gacka i Krbava. Izuzetno rijetka naseljenost ovih područja, u kombinaciji s kompleksnom klimom koja ima planinska, kontinentalna i mediteranska obilježja rezultirali su neuobičajeno bogatom, ali i očuvanom prirodnom raznolikosti. Stoga i ne čudi da je više od polovice ličkog područja pod određenim stupnjem zaštite. U  bogatoj paleti ličkih prirodnih ljepota izdvaja se jedan, po svemu neobičan i vrlo zanimljiv prirodni fenomen. Naime, na samom rubu Krbavskog polja u blizini naselja Bunić, nalazi se posebni rezervat šumske vegetacije Laudonov gaj. Ovo zaštićeno područje prirode je danas nepravedno zapostavljeno, šira javnost gotovo da i ne zna za njega. A nekoć, i to ne tako davno, bilo je kod nas poznato i popularno kao što su danas Plitvička jezera. To je zbog jedinstvene ali istinite priče koja se veže uz ovo područje i koju ćemo ovdje ukratko predstaviti.

Laudonov gaj je šuma hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak, golemo stablo panonskih ravnica, vrsta koja zahtjeva mnogo svjetlosti i vode, obitava uz široka naplavna područja mirnih slavonskih rijeka. Pa kako onda u srcu Like šuma hrasta lužnjaka? Zbog vizionarstva i smjelosti jednoga slavnog vojskovođe. Ernst Gideon barun Laudon, austrijski generalissimus, feldmaršal i vrhovni zapovjednik carske vojske Marije Terezije, jedna od najistaknutijih osoba poznatog Sedmogodišnjeg rata, slavni vojskovođa koji je između ostalih podviga uzeo Turcima Beograd, svoju blistavu vojničku karijeru započeo je u malom, ličkom i u to vrijeme pograničnom mjestu Bunić. Ovdje je Laudon služio kao bunićki kapetan a njegova je zadaća bila štiti lokalno stanovništvo od turskih provala. Međutim, Laudon je obavljao i druge korisne zadaće. U to vrijeme, a govorimo o 1746. godini, sjeverozapadni dio Krbavskog polja je bila prava pješčana pustinja, po svemu nalik današnjim Đurđevačkim peskima. Taj pijesak stvarao je mnogo problema lokalnom stanovništvu jer ga je vjetar dizao i zasipao skromne poljoprivredne površine o kojima je ovisio život na ovom području. Da bi obuzdao širenje „živih“ pijeska, Laudon se odlučio provesti, čak i za današnje vrijeme, nadasve neobičan eksperiment. Naime, angažirao je lokalno stanovništvo u pothvatu pošumljavanja krbavskih pijesaka hrastom lužnjakom. To je bilo moguće jer obližnja Zelena pećina u proljetnim mjesecima izbacuje ogromne količine vode koja naplavljuje pijesak i razlijeva se širom Krbavskog polja. Mještani i vojnici su kopali široke i duboke jame u pijesku, ispunjali ih zemljom uzetom iz obližnjih ličkih šuma i u to sadili mladice hrasta lužnjaka dopremljene iz šireg karlovačkog područja. Tako je nastao današnji Laudonov gaj. Svaki primjerak hrastova stabla u Laudonovu gaju živi je svjedok tih neobičnih zbivanja iz sredine osamnaestog stoljeća i spomenik je začetku hrvatskog šumarstva općenito. Područje Laudonova gaja na kojem se nalaze izvorna Laudonova stabla proglašeno je 1965. godine posebnim rezervatom šumske vegetacije.

Danas se o ovom jedinstvenom prirodnom biseru skrbi Javna ustanova za zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske županije. Već na samom početku svog aktivnog djelovanja 2020. godine, Javna ustanova je pokrenula inicijativu sanacije prirodnih vrijednosti i uređenja Laudonova gaja za prijem posjetitelja. Time bi se prirodna blaga i jedinstvena i pomalo neobična priča o postanku Laudonova gaja primjereno predstavila istinskim ljubiteljima prirode. U tom je smislu već koncem 2022. godine izrađen ambiciozni projekt pod nazivom „Uređenje infrastrukture za prijem posjetitelja u posebnom rezervatu Laudonov gaj“. Ovaj kapitalni projekt vrijednosti 1.9 milijuna eura je početkom ožujka 2023. godine prijavljen na javni poziv Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske za financiranje istoga iz EU fondova. Valja istaknuti da su Hrvatske šume d.o.o. partnerska institucija Javnoj ustanovi na ovome projektu što svjedoči o dobroj i kvalitetnoj suradnji dviju ustanova u težnjama da se na ispravan način revitalizira i zaštiti Laudonov gaj. Na žalost, ratovi i ratna zbivanja, pa tako i zbivanja tijekom posljednjeg, Domovinskog rata, ostavila su negativne posljedice i u Laudonovu gaju. U sanaciji istih je Javna ustanova uz svesrdnu podršku Ličko-senjske županije, Općine Udbina, Komunalca Udbina, Vatrogasne zajednice Općine Udbina i Hrvatskih šuma d.o.o. te iskreno zalaganje ličko-senjskog župana Ernesta Petryja, organizirala više radnih akcija uklanjanja i zbrinjavanja ilegalno odloženog otpada u području posebnog rezervata, akciju uklanjanja ostataka građevinskog materijala ratom devastiranih objekta, te uredila poučnu stazu i izradila informativno-interpretacijske table čime je Laudonov gaj polako, ali sigurno krenuo putem oporavka. Svi koji su sudjelovali ili na bilo koji način doprinijeli ovim aktivnostima zavrjeđuju najdublje poštovanje. Vjerujemo da će vrlo brzo ovaj prirodni biser Like zasjati punim sjajem i zauzeti u srcima ljubitelja prirode ono mjesto koje mu bez sumnje pripada.