Početak jesenskog zasjedanja iznjedrio je mnoge teme – što u sabornici, što oko nje. O aktualnostima u Dnevniku HRT-a govorio je premijer Andrej Plenković.

S predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem u Banskim je dvorima razgovarao je novinar HRT-a Mladen Sirovica.

Započelo je jesensko zasjedanje Sabora, novi zastupnici, imali ste jučer i aktualni sat. Znamo da je prethodnom sazivu jedna od glavnih tegoba bila ta loša razina komunikacije. Hoće li sada biti bolje?

 Čini mi se da je bilo očekivano, članovi i članice Vlade odgovorili su na sva pitanja zastupnika, bilo pozicije, bilo opozicije, nekad s malo više političke dinamike i možemo reći zanosa ili agilnosti, ali sve skupa mi djeluje je očekivano. Mislim da je hrvatska javnost mogla doznati sve ono što je u ovom trenutku politički važno i dobro je da je Sabor krenuo s radom u novim prostorijama na Črnomercu u okviru Vojarne i Sveučilišta dr. Franja Tuđman. Zahvala Ministarstvu obrane, ministru Anušiću i Hrvatskoj vojsci, i čestitke predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću i svim njegovim službama koji su dva mjeseca organizirali ovo preseljenje. Moj je dojam da će sljedećih nekoliko godina,  dok se bude obnavljala zgrada Hrvatskog sabora na Trgu Svetog Marka, biti ugodno ozračje i da će Sabor imati sve dobre preduvjete za rad.

Vas su oporbeni zastupnici optuživali da niste odgovorili na sva pitanja, da ste ponekad i vrijeđali?

Nije to točno. Politika je nekakva borba između pozicije i opozicije, Vlade i oporbe. Mislim da je bilo sve na razini. To što oni kada nemaju argumenta nastoje sve staviti u nekakve predrasude i u okvir koji nastoje o meni reći, o nama govore sve izbori, govori podrška hrvatskog naroda, tri puta smo osvojili izbore. U konačnici to potvrđuju i oni koji su malo dalje od nas, a to su organizacije za kreditni rejting, i ako Standard & Poor’s vidi da je Hrvatska danas u odnosu na vrijeme kad je SDP bio na vlasti, kad nam je kreditni rejting bio negdje jako nisko, BB, u smeću, a mi smo ga digli za više od 5 stepenica, došli na razinu A- s pozitivnim izgledima, onda to znači da je i naša politička stabilnost kao temeljni preduvjet, ponovno obnovljeno povjerenje na izborima koje omogućuje konzistentnost i kontinuitet naše politike, naravno i gospodarski rast, odgovorno upravljanje javnim financijama, pametne, sveobuhvatne mjere u krizi koje su očuvale socijalnu koheziju, apsorpcija europskih sredstava, ulaganje u ravnomjerni regionalni razvoj, povećanje plaća, povećanje mirovina. Mislim da smo učinili sve ono što je trebalo u ovom trenutku i ostvarili strateške ciljeve. Iza nas su i europodručje, Schengen, europski stabilizacijski mehanizam i Global Entry program sa SAD-om, dakle, konačno bez viza, pred vratima smo OECD-a, Pelješki most će ostati, druga cijev tunela Učka će ostati, koridor 5C će ostati, za koji dan autocesta do Siska će ostati. Naših je postignuća puno, a oporba nastoji ukazati nam možda na neke stvari koje nisu perfektne, ali nerijetko vrlo paušalno, generalno i neuvjerljivo.

O poskupljenjima struje i plina

Jesu li te stvari koje sada navodite zapravo i bile razlog da se odlučite da ćete mjere pomoći ipak ublažiti. Znamo za rast cijena plina i struje za 10%. Je li sada pogodan trenutak, mnogima s manjim plaćama, niskim mirovinama, to će ipak biti značajan udarac?

Mislim da se mi moramo kao društvo i kao građani, kao gospodarstvo, kao institucije osvijestiti da u zadnje tri godine, u vremenu najveće svjetske energetske krize i to nakon COVID krize, dakle da malo ponovimo nešto što se brzo zaboravlja, jer nitko drugi osim nas to ne govori, mi smo u COVID krizi isplatili plaće za 800.000 radnika u privatnom sektoru. Održali našim mjerama 130.000 poduzeća na nogama. Sjećate se SDP-a prije onih izbora 2020. Bit će 400.000 nezaposlenih. To se nije dogodilo. Takve krize nije bilo. Zašto? Pa ne zato što smo mi sjedili skrštenih ruku, nego zato jer smo radili.

I sad ste procijenili da je trenutak?

Da, ali nakon tri godine, dakle od jeseni 2021. Hrvatska vlada limitira i smanjuje cijene naftnih derivata, supera, dizela, plavog dizela. Hrvatska vlada svojim odlukama čini da je cijena struje, cijena plina za vas, za vašu obitelj, za koje god kućanstvo hoćete, nepromijenjena. A ono što je recimo, kad je riječ o tržišnoj cijeni struje, što je prije krize, dakle prije Putinove agresije na Ukrajinu, koštalo na tržištu 60 eura, danas je između 115 i 130. Mi nismo više u dogovornoj ekonomiji, da ja odredim ti ćeš proizvoditi to, ti ćeš po toj cijeni nešto prodavati, a potrošač će po toj cijeni kupovati. To ne ide, mi smo u kapitalizmu, mi smo u tržišnom gospodarstvu. Mjerama koje su bile intervencionističke, ne zato što smo mi po nekoj vokaciji intervencionistička Vlada, obrnuto, mi smo Vlada koja želi što manje opterećenja i građanima i gospodarstvu i što manje intervencija države. Mi smo djelovali da osiguramo jednu sigurnosnu mrežu. I ta sigurnosna mreža je sačuvala sve. Sačuvala je umirovljenike, sačuvala je poljoprivrednike, sačuvala je ribare, sačuvala je dječje vrtiće, osnovne škole, srednje škole, fakultete, domove za starije, bolnice, općine, gradove, županije, nevladine udruge. Svi plaćaju tri godine cijene koje su daleko bile ispod tržišnih cijena. Na cijeloj razini EU-a stabilizirale su se sada cijene i struje i plina i mi se moramo, kao i drugi, polako vraćati na tržišno. Ali to radimo postupno.

Hoće li to zapravo opet vratiti inflaciju u neke neželjene sfere. Taman je došla na neku prihvatljivu razinu, sada će biti rast 10%, a za očekivati je ipak da će neke druge cijene rasti zbog rasta cijena energenata.

Ja mislim da bi to bilo neopravdano. Imali ste nedavno istraživanje, vidjeli ste koliko su marže, primjerice na neke proizvode u trgovačkim lancima, one su izrazito velike. Ovo povećanje cijena struje će biti u dvije faze, 6,5 posto pa još 3,5 posto, cijena plina koja je sad generalno na tržištu u ovom trenutku prihvatljiva. Meni se čini da je realan rast plaća u odnosu na kumulativnu inflaciju proteklih godina takav da je on praktički oko 30 posto, bez obzira je li to medijalna plaća ili prosječna plaća, Minimalna plaća je rasla 60-ak posto. Takva situacija, pa uključivši i mirovinu, koja je sada prosječna 620 eura. Mi smo stvorili preduvjete, plus ove kalibrirane mjere koje su išle s novim paketom pomoći za umirovljenike, za pružatelje socijalnih usluga, za nezaposlene hrvatske branitelje, za studente. Dakle one skupine kojima je pomoć bila nužna, kao i za ugrožene kupce energenata. Mislim da su mjere i horizontalno i ciljano, upravo onakve kakve trebaju. I tu je još jedan deveti paket za umirovljenike, a ukupno smo mi sada donijeli još 250 milijuna eura mjera pomoći prije dva tjedna. Vlada vodi računa o građanima i o gospodarstvu, maksimalno.

O poreznoj reformi

Uskoro ćete predstaviti poreznu reformu, ona će biti sveobuhvatna. Međutim građanima je nekako najviše u fokusu porez na nekretnine. Hoće li ipak određene jedinice moći izabrati da nemaju taj porez?

Hajdemo mi prvo o ukupnosti porezne reforme. Što smo mi rekli u našem izbornom programu i u programu Vlade? Da ćemo akcent prebacivati s oporezivanja rada na oporezivanje imovine. Rad je predmet oporezivanja kroz porez na dohodak. Mi želimo ovom reformom smanjiti taj raspon koji danas postoji po nižoj stopi. On je od najniže razine 15 posto, prema gore, do 23,6 posto. I od više stope od 25% pa u gradu Zagrebu do 35,4%. Mi vidimo enorman rast prihoda jedinica lokalne samouprave jer to je njihov prihod od poreza na dohodak. Rekao sam jučer u Saboru da je samo u gradu Zagrebu u prvih osam mjeseci prihod od poreza na dohodak narastao za 141 milijun eura. Dakle, ne da je to ukupna masa novca koja se prikupila od poreza na dohodak, nego je toliko veći u usporedbi s osam mjeseci lani. Što to znači? Da se reflektira na porezne prihode činjenica da u Hrvatskoj trenutno radi 1.748.000 ljudi. Da ne radi samo 83.000 ljudi. Svi ti ljudi dobivaju plaću pa na njihovu plaću se plaća porez na dohodak i da je ukupan iznos volumena novca puno veći. Stoga mi procjenjujemo da postoji prostor da direktnom zakonskom odlukom Sabora na prijedlog Vlade smanjimo tu stopu i da ljudima direktno povećamo plaću. Jer ona delegacija po načelu lokalne fiskalne autonomije negdje funkcionira pa su neki gradonačelnici i njihova predstavnička tijela smanjivali porez na dohodak. Neki nisu. Što je rezultat? Ubrali su puno više novca, da neki od njih plivaju u novcu u smislu lokalnih proračuna. I sad, eto više nije perfidna i zločesta vlada HDZ-a koja uzima novce u nekakvoj sredini gdje je na lokalnoj razini netko iz oporbe nacionalne na vlasti. Nego eto sada i oni su došli k sebi pa će reći možemo mi smanjiti stopu. Sad ćemo je mi smanjiti tako da ljudima povećamo plaću.

Kada je riječ o porezu na nekretnine, taj porez već postoji u zadnjih 30 godina. On se zove porez na kuće za odmor, koji u sadržaju svom nije samo klasična vikendica.

To znamo i znamo da su dosad neke jedinice lokalne samouprave mogle odabrati da ga neće implementirati. Hoće li to biti slučaj i nakon ove reforme?

– Mi u ovom trenutku vodimo završne konzultacije prije ponedjeljka kada će biti sastanak Gospodarsko-socijalnog vijeća, gdje želimo i sa socijalnim partnerima još jednom prije nego ode u javno savjetovanje cijeli taj paket njima predstaviti reformu u potpunosti. I ono što želimo da ovaj porez koji će se sada preimenovati iz poreza na kuće za odmor, a već postoji, koji je isto tako prihod lokalnih jedinica. Dakle, ne radi to država, radi neke proračunske rupe na nacionalnoj razini. Mi to radimo jedino i isključivo zato što imamo enorman broj praznih stanova i nekretnina, 600.000, prema procjenama ministarstva.

Kako ćete njih staviti u funkciju?

Dakle, tako da nešto što je prazno, a ljudi u njemu ne žive. Porez na nekretninu neće nitko plaćati u kući ili u stanu u kojem živi. Porez na nekretninu neće nitko plaćati u stanu u kojem ima, a recimo da vam je to druga nekretnina u kojoj ima nekoga najmoprimca pa je to neki dugoročni najam. Na to se neće plaćati. Mi želimo pomoći mladim ljudima i mladim obiteljima da pokušaju imati priuštivu cijenu stanovanja. To je glavno pitanje danas u EU, glavno pitanje u svijetu, kako da mlade generacije krenu u svoj privatni ili poslovni život na svoje dvije noge i da rade sa svojih deset prstiju, da se mogu priuštiti ili najam stana ili nekakvu kreditnu sposobnost koja ima omogućuje da kupe nekretninu. Mi ne možemo kao društvo koje ima ozbiljan problem prirodnog priraštaja, gdje se rađa oko 32.000-33.000 beba godišnje, gdje nam umire 51.000 naših sugrađana, gdje imamo minus 19.000 ljudi godišnje, se dovesti na to da će nam mlade obitelji biti limitirane s priuštivih 50 kvadrata. Koliko će on imati djece u 50 kvadrata? Jedno, možda dvoje. Više od toga sigurno neće imati. Mi ovu politiku gledamo kroz novu strategiju stambene politike koja ima svoj zemljišni element, financijski element, porezni element, element energetske učinkovitosti. Ostavit ćemo prostora da delegiranjem ovlasti lokalnim jedinicama učinimo taj porez primjerenim, a ostvarimo ovaj temeljni cilj, niža cijena nekretnina i za kupoprodaju i za najam.

Konzultacije su, znači, još uvijek u tijeku.

Jesu.

O predsjedničkim izborima

Očekujete li da će kampanja za predsjedničke izbore biti žestoka na razini one za parlamentarne izbore ili ipak malo mirnija?

Za parlamentarne izbore imali ste potpuni kaos. Imali ste Milanovića koji je kršio Ustav, imali ste SDP kao njegovog središnjeg jataka koji je doveo predsjednika Republike, koji je po našem Ustavu trebao biti neutralan, na svoj Glavni odbor. Ovaj je glumio da je kandidat za premijera, jedan dan, pa nije, pa je rekao Grbinu hajde se ti makni, ti više nisi taj nego sam ja taj. Pa onda idem u prvu jedinicu, pa ne idem u prvu jedinicu, pa jesam kandidat, nisam kandidat, ustavni suci su isluženi kuhinjski elementi ili stajske muhe. Dakle, imali ste jednu potpuno kaotičnu, politički gledano, katastrofalnu situaciju u Hrvatskoj gdje jedan dio medijskog prostora ljudi pratio taj kaos. Imali ste, što je meni drago, izašlo puno ljudi na izbore, ali izbore u srijedu, kakva je to izvanredna okolnost pa da Hrvati moraju ići srijedom na izbore, dovoljno daleko od jednog vikenda i dovoljno daleko od sljedećeg vikenda, medijska atmosfera, krize, katastrofe, sve jedna velika i brutalna laž. Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, sva ova strateška postignuća i nama netko ide kreirati atmosferu velike krize i katastrofe. To je bila perfidna laž i ne želim da se to zaboravi.

Ne može prozirnu strategiju Milanovića, da se on sakrije dva mjeseca gdje smo ga teško porazili na parlamentarnim izborima i njega i SDP. Cijeli njegov kaos je rezultirao jednim mandatom više za SDP od Bernardića prije četiri godine. To je sve. Mi smo formirali treću Vladu. Ovi su tu naricali, tražili iskre u DP-u. Dakle, jedna polutragična, polupatetična situacija za trajnu oporbu, a za nas i dalje nastavak politike kontinuiteta i odgovornosti i rasta gospodarstva. Hrvatska će imati 3,5 posto rast BDP-a ove godine. Smanjit  ćemo inflaciju na oko tri posto. Imat ćemo 3,5 ili 4 puta veći rast nego prosjek EU i eurozone doći ćemo već nakon ove godine na 78 posto prosjeka razvijenosti EU BDP per capita. Cilj mi je do 2028. doći do 82 posto. Što znači da za razliku od oporbe mi isporučujemo. Milanović ima jedan isprazni mandat u kojem je bilanca njegovog doprinosa hrvatskom čovjeku nula, to jest pridonio je imidžu Hrvatske da je jedan dio vlasti je proruski orijentiran. To je njegovo postignuće i naslijeđe.

Dragan Primorac, kao kandidat kojeg mi podupiremo, koji će imati idealnu situaciju u smislu političke zrelosti, iskustvo izvršne vlasti, prozapadno orijentiran, zagovara poštivanje Ustava, vladavine prava i želi kulturni i civilizirani dijalog. Treba svojom kampanjom privući sve one u Hrvatskoj koji ne žele kaos, ne žele vulgarnost, ne žele neciviliziranost, ne žele vrijeđanje i ne žele da Hrvatska koja se desetljećima nastojala svrstati u zapadni krug, najedanput ima nekoga čiji je eho izjava da nismo sigurni gdje smo mi tu. Je li možda Rusija agresor ili Ukrajina žrtva agresije. To bi Hrvatskoj trebalo biti upitno, ako slušate Milanovića da. Mislim da on ima sve preduvjete da pobjedi, da će kako kampanja bude odmicala, on biti uvjerljiviji, vidljiviji i da će na kraju prevladati zdrav razum hrvatskih birača. To je ključ.

O Domovinskom pokretu i parlamentarnoj većini

Spomenuli ste Domovinski pokret. Oni su imali popriličan raskol u stranci pri izboru svojih novih čelnika. Hoće li njihova potpora u ovoj vladajućoj većini ostati i dalje svi zastupnici ili što se tu može dogoditi?

Od ovih koji su u Domovinskom pokretu hoće.

Od ovih drugih?

Od ovih koji nisu, ja ne znam. To ćemo tek vidjeti. U svakom slučaju većina nije upitna, to ćete vidjeti već sutra na glasanju u Saboru.

Imate neke rezervne igrače, ako će trebati?

Mi smo potpuno transparentni. Ja nemam tu nikakvih lažnih informacija za javnost. Mi smo razgovarali sa svima kad smo formirali parlamentarnu većinu. Bilo je političkih stranaka koje bi po svojoj vokaciji itekako mogle biti dio ove parlamentarne većine, koje dolaze iz nekih regionalnih krajeva gdje im nijedna Vlada nije učinila više. Evo vam recimo Istarska županija. Mi smo otvorili prije tjedan dana 200 milijuna eura vrijednu drugu cijele tunela Učka. Mi smo u našem mandatu od Vlade u Puli iz 2018. godine rekli dovršit ćemo u potpunosti istarski Y, 70 kilometara poluautoceste, zahvaljujući našoj političkoj odluci i javnom-privatno partnerstvo s  Bouygues, pretvorili u puni profil. Izgradit ćemo dva vijadukta na Mirni i na Limskom kanalu i još do listopada 2026. riješiti dionicu Matulji-Učka. Imat ćemo potpuno integriranu Istru u hrvatsku mrežu autocesta. To je politika vlade koju predvodi HDZ prema, recimo, Istarskoj županiji. Mi smo razgovarali, oni u tom trenutku nisu bili spremni na suradnju, a to ne znači da mi nismo otvoreni za suradnju i s drugim akterima. Ali oni moraju doći k nama i reći, dobar dan, mi smatramo da bismo mogli naći temelje za suradnju. I to je ono što je važno. Ja nastojim njegovati kulturu političkog dijaloga i konvergirati što više možemo po zajedničkim ciljevima za Hrvatsku i za hrvatskog čovjeka i hrvatsko gospodarstvo.