Pobjednica talijanskih izbora Giorgia Meloni na prvi pogled možda ima puno toga zajedničkog s jako konzervativnim vladama u Poljskoj i Mađarskoj, ali stručnjaci smatraju da bi u realnoj politici bilo kakav krajnje desni savez mogao brzo pokazati svoja ograničenja.

Reakcije na jako dobar nedjeljni rezultat Melonine stranke Braća Italije bile su suzdržane u stupovima europskih integracija poput Pariza i Berlina, ali Varšava i Budimpešta toplo su im na tome čestitale.

„Nikada prije nam nisu toliko trebali prijatelji koji dijele viziju i zajednički pristup Europi”, komentirala je mađarska vlada, dok je Poljska pozdravila Meloninu „veliku pobjedu”.

„Mađarska i Poljska su i više nego zadovoljne tim izborima, kao prvo jer zbog njih popušta pritisak na njihove zemlje u EU, a kao drugo zato što utiru put zajedničkoj fronti”, rekao je Jordan Božilov, direktor bugarskog think-tanka Sofijskog sigurnosnog foruma.

Talijanski izbori održani su ubrzo nakon švedskih na kojima je krajnja desnica također doživjela uzlet.

Ali s krajnjom desnicom na vlasti u jednoj od najvećih članica Europske unije i jednoj od njezinih osnivačica, Mađarska i Poljska mogle bi biti daleko manje izolirane u svojim bitkama s Bruxellesom zbog vladavine prava.

Štoviše, Rim, Budimpešta i Varšava sada će biti usklađeni u socijalnim pitanjima, odnosno u svojem protivljenju islamu, pobačaju i pravima LGBT osoba.

„Zajedno ćemo poraziti cinične i razmažene eurokrate koji uništavaju Europsku uniju, krše ugovore, uništavaju našu civilizaciju i promiču LGBT agendu!”, istaknuo je zamjenik poljskog ministra poljoprivrede Janusz Kowalski u tvitu čestitajući u ponedjeljak Meloni.

Meloni također dijeli viziju svojih potencijalnih saveznika o kršćanskoj, bijeloj Europi suverenih nacija.

„Mađarska i Poljska zemlje su koje žele promijeniti EU iznutra i to ne skrivaju. Do sada im to ne polazi za rukom, ali definitivno će biti pokušaja uspostave osovine Rim-Budimpešta-Varšava”, rekla je Tara Varma, direktorica pariškog ureda Europskog vijeća za vanjske odnose.

No zahtjevi takvih stranaka za potpunim izlaskom iz EU-a zadnjih su se godina već ublažili imajući u vidu kako je završio brexit, dodala je.

Umjesto toga, ta bi osovina mogla postati „remetilački faktor” u Bruxellesu.

„Jedan korak naprijed, dva nazad, mogli bi sprječavati napredovanje EU-a koristeći istodobno i dalje zajedničke fondove”, rekla je Varma.

Podjele oko Rusije

Fronta utemeljena na vrijednostima mogla bi se ipak urušiti na pitanju rata u Ukrajini i odnosa EU-a s Rusijom.

Dok je Meloni do sada pratila Varšavu u izjavama potpore Ukrajini i europskim sankcijama Rusiji, mađarski čelnik Viktor Orban, blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, tome se protivi.

„Meloni će u nekom trenutku morati birati između Poljske i Mađarske”, prognozirala je Varma.

Ne očekuje se da će čelnica Braće Italije prilagođavati svoje stajalište onome svojih mlađih koalicijskih partnera, Silvija Berlusconija i Mattea Salvinija, koji su naklonjeniji Moskvi.

„Meloni podržava sankcije protiv Rusije i Braća Italije bliža su poljskoj vladajućoj stranci Pravu i pravdi (PiS) nego mađarskom Fideszu”, rekao je mađarski analitičar Patrik Szicherle.

Meloni „šalje ispravne poruke u vezi Ukrajine”, dodao je Martin Quencez iz Marshallovog fonda za Njemačku, ističući da je Italija pouzdan američki oslonac u NATO-u.

Kada je izaberu za premijerku, ona „ima dobre razloge za dobre odnose s Bruxellesom, a ne da se upušta u oštru bitku”, rekao je Paolo Modugno, profesor talijanske civilizacije na pariškom sveučilištu Sciences Po.

“Meloni je jako dobro svjesna problema talijanskih građana, njihova straha od inflacije i gospodarske situacije. Ona hitno mora rješavati tu krizu, a ne preuzimati ideološke rizike”, dodao je.

Analitičari sugeriraju da će izbor ministara nove vlade, posebno kad je riječ o financijama i vanjskim poslovima, biti jasan znak kako se Meloni misli pozicionirati u Europi.