Objavljeno u Nacionalu br. 658, 2008-06-23

Veličanstvena zgrada Sveučilišne knjižnice u Splitu stoji 250 milijuna kuna, prostire se na 19.000 m2 i može pohraniti čak 2 milijuna knjiga, a predstavljat će srce života novog splitskog kampusa i njegovih 23.000 studenata

Završena je izgradnja prve suvremene i po svjetskim standardima projektirane i opremljene sveučilišne knjižnice u Dalmaciji. Sveučilišna knjižnica u Splitu središnja je građevina sveučilišnog kampusa, prvog studentskog kampusa u Hrvatskoj. Sa 20.000 četvornih metara površine, sadržajima i funkcijama suvremenog bibliotekarstva, te sa svime što pruža studentima i nastavnicima, splitska Sveučilišna knjižnica stoji uz bok Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. ”Sveučilišna knjižnica ključna je institucija kampusa pa je logično da je knjižnica smještena u njegovu središtu, komunikacijski povezana s okolnim fakultetima“, ističe rektor Sveučilišta u Splitu dr. Ivan Pavić.

”Kampus na Visokoj, površine oko 300.000 četvornih metara, najveći je i najsloženiji projekt od nastanka splitskog Sveučilišta 1974. godine.“ U kampusu u novim zdanjima djeluju Ekonomski fakultet, Građevinsko-arhitektonski i Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Nedavno su započeli radovi na novim zdanjima triju splitskih fakulteta – Kemijsko-tehnološkom, Pomorskom i Prirodoslovno-matematičkom, dok su u pripremi projekti gradnje nove zgrade Pravnog fakulteta, Filozofskog fakulteta i Umjetničke akademije, s brojnim drugim sadržajima.

”Prije sedam godina na splitskom Sveučilištu studiralo je nešto više od 8 tisuća studenata. Danas ih je 23 tisuće i držim da taj broj više neće rasti. Prije sedam godina splitsko Sveučilište imalo je 800 zaposlenika, danas ih je 1500. Od njih čak je 1000 nastavnika. Raste broj znanstvenih novaka, a veliki broj naših nastavnika školuje se i specijalizira na najboljim svjetskim sveučilištima“, naglasio je rektor Ivan Pavić, koji nam je pokazao zgradu nove Sveučilišne knjižnice.

U vrijeme mandata rektora dr. Ive Babića proveden je natječaj za najbolje idejno-arhitektonsko rješenje. ”Split, kao drugi po veličini hrvatski grad i najveće naselje na istočnoj jadranskoj obali, zaslužuje novu, suvremenu biblioteku. U Splitu je sačuvana najstarija knjiga u Hrvatskoj, Splitski evanđelistar, a podaci o knjigama i njihovim vlasnicima sežu do ranog srednjeg vijeka. Zna se tako i za inventar biblioteke Marka Marulića, a ogroman fond sačuvan je u Sveučilišnoj knjižnici, koja je pod imenom Gradska biblioteka osnovana još 1903. godine, uključuje kodekse, inkunabule i arhivalije“, pisao je tadašnji rektor dr. Ivo Babić.

Između 29 prijavljenih radova iz Hrvatske i inozemstva prvu nagradu za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja dobio je zajednički rad šestero splitskih arhitekata: Dine Bašić-Ožić, Jurice Jelavića, Damira Perišića, Lovre Petrovića Sike, Jasmina Šenovića i Eugena Širole. Oni su projektirali zgradu Sveučilišne knjižnice koja lebdi i koja je samo dvjema točkama vezana za zemlju – nosačem i vertikalnom komunikacijom.

Druga karakteristika rada splitskih arhitekata je bila što su zamislili knjižnicu smještenu na tri etaže ispod površine i šest etaža iznad zemlje.

Isticali su tada da su nadzemni dio zamislili kao tanku vertikalnu lamelu, kako bi se izbjegao dojam monumentalnosti. ”Ne projektiramo palaču, nego knjižnicu“, isticao je tada arhitekt Jurica Jelavić. Dr. Ivan Pavić preuzeo je dužnost rektora 1. travnja 2002., te je izrada glavnog projekta, ishođenje dozvola, natječaj za izvoditelja radova i sve što je potom uslijedilo u realizaciji izgradnje Sveučilišne knjižnice napravljeno pod njegovim vodstvom. ”Svjetska praksa je da knjižnice budu dostupne studentima svakog trenutka“, ističe rektor Pavić.

Knjižnica je prva zgrada u Splitu izgrađena s dvostrukom fasadom koja se ventilira. Središnji dio knjižnice se nalazi ispod zemlje. Od ulaznog platoa, kao s palube broda, dugim se mostom posjetitelji spuštaju do središnjih dvorana čitaonica. To spuštanje do velike dvorane, u aulu magnu, simboličkog grotla znanja, u kojem su smješteni svi prateći sadržaji, arhitekti su preuzeli iz arhetipa starih i klasičnih biblioteka. U tom su prostoru na tri razine smještene tri čitaonice.

Najveća je kapaciteta 250 mjesta, druga 100 i treća 70 mjesta, zajedno sa spremnicima knjiga. Cijeli središnji dio knjižnice izoliran je u odnosu na južni toranj, a njezin krov je veliki otvoreni studentski trg, na kojem će se odigravati brojni sadržaji. Druga cjelina Sveučilišne knjižnice je južni toranj u kojem je smješten administrativno-upravni dio. U južnom tornju, na šest etaža, smještene su prostorije u kojima će znanstvenici, postdiplomanti moći studirati. U razdoblju u kojem se bavi izučavanjem bibliotečne građe, svaki korisnik imat će na raspolaganju svoju sobu tehnološki potpuno opremljenu. Taj dio knjižnice namijenjen je isključivo individualnom znanstveno-studijskom radu.

Tu se nalaze i prostori za seminarske radionice, sveučilišni depozitarij, stručne zbirke, čak i komore za preslušavanje kaseta. Treća cjelina Sveučilišne knjižnice je sjeverni toranj koji je povezan s ove dvije cjeline, ali ima i svoju zasebnu komunikaciju. To je javni dio knjižnice u kojoj će se na tri kata održavati izložbe, predstavljanja knjiga, javne tribine.Terasa između sjevernog i južnog dijela je otvorena površina, studentski trg na kojem se mogu održavati i koncerti i nogometne utakmice.

Zapravo, zdanje od prvobitno zamišljene tri etaže ima pet katova ispod zemlje. Na najnižoj razini je instalacijska etaža, između ostalog prostori sa 27 velikih klimatskih jedinica. Iznad nje je garaža sa stotinjak parkirnih mjesta, pa tek onda slijede tri kata s čitaonicama, spremnici knjiga i prostor za obradu, zaštitu i konzerviranje knjiga. U vrhu podzemnog dijela, tri kata čitaonica pod zemljom, je staklena stijena, difuzor koji omogućava prodor dnevnog svjetla. Postoje tri takva izvora svjetlosti, pa za sunčana dana u čitaonicama ima dovoljno dnevnog svjetla. Iz čitaonica korisnici sami mogu ulaziti u spremnike s knjigama.

Dakle, knjige se mogu pregledavati i kompjuterski, ali se mogu uzeti i u ruke. Komunikacija korisnika i knjige je izravna, a ne nužno preko knjižničara ili operatera. ”Čim prođe glavnu recepciju knjižnice, korisnik je u prostoru u kojem svaka knjiga ima svoj čip. Korisnik ne može knjigu ni oštetiti, niti je iznijeti izvan knjižnice. Takvu zaštitu imaju rijetke knjižnice. Korisnici koji su u odjelu za studijski rad u južnom tornju, knjigu mogu naručiti“, ističe rektor Pavić, zadovoljan činjenicom da u jednom trenutku ovakva knjižnica može opsluživati oko 500 studenata u sjedećem čitaoničkom dijelu, bez opasnosti da itko ikoga ometa, i još 200 korisnika u sjevernom i južnom tornju.

Knjižnica ima bruto površinu 19.000 četvornih metara, korisne površine oko 15.000 četvornih metara. ”Sadašnja Sveučilišna knjižnica u Splitu ima samo 1600 četvornih metara površine. Sveučilišna knjižnica je veća od naših sadašnjih potreba.

Trenutni knjižni fond je 420.000 naslova i 12.000 naslova časopisa i novina. Zagrebačka Sveučilišna knjižnica ima 2 milijuna naslova. U ovoj knjižnici bit će smještena Zbirka Dalmatica, sve što je objavljeno na području Dalmacije. Splitska Sveučilišna knjižnica će se širiti i za to će imati dovoljno mjesta. U Zbirci Dalmatica, među više od 10.000 starih knjiga, one posebno vrijedne knjige zahtijevat će veliku pažnju i posebne mikroklimatske uvjete. Poglavito će se brižno čuvati devet najvrednijih inkunabula i brojna srednjovjekovna izdanja. U posebnom prostoru, poput trezora, unutar knjižnice, takve će knjige biti čuvane u posebnom režimu.

Potpuno opremanje i otvaranje Sveučilišne knjižnice očekuje se početkom rujna, s novom nastavnom godinom. Investitor je Sveučilište u Splitu, a najveći dio novca osiguran je kreditom uz jamstvo Vlade RH, dakle proračunskim novcem. Uredska i kompjuterska oprema te kompaktusi za spremanje knjiga nabavljaju se iz donacija. Ukupna investicija će doseći 250 milijuna kuna.
U susjedstvu knjižnice grade se temelji tri nove zgrade: zgrade Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Kemijsko-tehnološkog i Pomorskog fakulteta.

Izrađena je i kompletna dokumentacija zgrade Filozofskog fakulteta, te se rektor Pavić nada početku gradnje na jesen. Novi Filozofski fakultet čini se i najpotrebniji, jer danas djeluje na šest lokacija. Filozofski fakultet u Splitu postoji tek nekoliko godina, ali se sve više studenata odlučuje za upis na taj studij. Unutar prostora kampusa priprema se dokumentacija za Umjetničku akademiju i za novu zgradu Pravnog fakulteta. Prije nekoliko dana nakon provedenog natječaja odabrano je idejno- arhitektonsko rješenje Pravnog fakulteta, rad profesora Hrvoja Njirića. Projekt nazvan „Skalinada“ pobijedio je između 16 prijavljenih radova. Napokon će studenti i nastavnici Pravnog fakulteta dobiti amfiteatre, informatičke kabinete, i sve što je potrebno za kvalitetan rad studenata i nastavnika. Radovi će početi u proljeće sljedeće godine, a izgradnja Pravnog fakulteta stajat će oko 150 milijuna kuna.

Na prostoru kampusa pripremljen je projekt izgradnje novog studentskog doma, koji će se graditi modelom privatno-javnog partnerstva. Osim zgrade rektorata i studentskog centra, u splitskom kampusu studentima će biti na raspolaganju restorani, kafići, kina, sportski tereni, knjižare, studentski klubovi, stanovi za potrebe Sveučilišta, ali i pastoralni centar i medicinska i stomatološka ambulanta. Naravno, i trgovi, parkovi, svi javni sadržaji. Bit će postavljen i spomenik Ruđeru Boškoviću.

”Kada se u cijelosti dovrši, splitski sveučilišni kampus bit će među najmodernijim kampusima na svijetu“, kazao je rektor dr. Ivan Pavić.

Deset tisuća rariteta

Sadašnja Sveučilišna knjižnica u Splitu osnovana 1903. ima samo 1600 četvornih metara površine, a u njoj se, između ostalog, čuva i 10.000 starih knjiga unutar iznimno vrijedne zbirke Dalmatica. Sve će te knjige tek sada biti prikladno pohranjene i postati posve dostupne brojnim zainteresiranim korisnicima.