Zlatan Morić, voditelj Katedre za kibernetičku sigurnost na Visokom učilištu Algebra i Dejan Gluvačević, pročelnik Odjela za komunikacije Veleučilišta Bernays, govore o porastu broja studenata koji se koriste alatima umjetne inteligencije te ističu da nisu učestali pokušaji njihove zloupotrebe u pisanju studentskih radova

Umjetna inteligencija ima sve veću važnost u raznim industrijama te se njome počinje služiti sve više ljudi. Zbog svoje široke primjene i brzine postoji bojazan da bi mogla zamijeniti određena radna mjesta. No postoji i određena zabrinutost zbog njene primjene u akademskom okruženju. Sve se više studenata koristi alatima umjetne inteligencije što može u pitanje dovesti sam integritet studentskog rada. Voditelj Katedre za kibernetičku sigurnost na Visokom učilištu Algebra Zlatan Morić kaže kako je primijetio značajan porast radova napisanih uz pomoć umjetne inteligencije: „Sve veća primjena umjetne inteligencije narušava razne industrije pa tako i obrazovanje. Studenti se okreću popularnim chatbotovima kako bi umjesto njih napravili njihove zadatke, dok se mi suočavamo s osmišljavanjem načina uključivanja alata umjetne inteligencije u obrazovno okruženje. Primijetio sam povećanje broja studentskih radova koji su izrađeni uz asistenciju umjetne inteligencije. Taj trend ukazuje na sve značajniju primjenu tih alata u obrazovnom procesu, pružajući studentima inovativne načine za rješavanje zadataka. Očito je da umjetna inteligencija postaje neizostavni alat koji olakšava, ali i poboljšava rad studenata, odražavajući rastuću važnost tehnologije u suvremenom obrazovanju. Brza integracija umjetne inteligencije u obrazovni proces očituje se u šokantnim statistikama recentnih istraživanja u svijetu. Oko 50 posto studenata u razvijenim zemljama priznaje da koristi umjetnu inteligenciju za učenje te većina njih smatra da im više pomaže od drugih oblika učenja. Da nisu samo studenti korisnici, potvrđuju i istraživanja koja pokazuju da i profesori u sličnoj mjeri koriste iste alate.“

‘Oko 50 posto studenata u razvijenim zemljama priznaje da koristi umjetnu inteligenciju za učenje’, kaže Zlatan Morić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Morić napominje da studenti koriste alate umjetne inteligencije u svim vrstama studentskih radova, od seminara pa sve do diplomskih: „Radovi koji se stvaraju uz pomoć umjetne inteligencije su raznovrsni. Ono što ja primjećujem je da se dosta često koriste alati umjetne inteligencije za sintetiziranje sadržaja ili za generiranje sažetaka. Također primjećujem da se često koriste kako bi unaprijedili pravopis i gramatičku ispravnost. Taj široki spektar primjene umjetne inteligencije odražava njezinu prilagodljivost različitim aspektima akademskih radova.“

Osim što su alati umjetne inteligencije prilagodljivi, Morić kaže da njihovoj popularnosti pridonosi i činjenica da je dio njih dostupan besplatno: “Među najčešće korištenim alatima ističe se ChatGPT. Ta platforma postala je posebno popularna zbog svoje dostupnosti i jednostavne upotrebe. Unatoč prisustvu sličnih alata već dugi niz godina, pojava ChatGPT-ja donijela je značajno širenje upotrebe umjetne inteligencije u istraživanju i pisanju studentskih radova. Njegova besplatna dostupnost dodatno je doprinijela povećanju interesa i upotrebe među studentima. Upravo ta kombinacija praktičnosti i pristupačnosti može objasniti zašto se ChatGPT ističe kao jedan od najčešće korištenih programa umjetne inteligencije u akademskim radovima.“

‘Među najčešće korištenim alatima ističe se ChatGPT. Ta platforma postala je posebno popularna zbog svoje dostupnosti i jednostavne upotrebe’, navodi Zlatan Morić

Iako je korištenje umjetne inteligencije sve popularnije među studentima, pročelnik Odjela za komunikacije Veleučilišta Bernays Dejan Gluvačević smatra da ona trenutno ne može zadovoljiti akademske norme pisanja. Uz to, smatra da učestalost korištenja tih alata još uvijek nije velika. „Budući da je korištenje umjetne inteligencije još uvijek u svojim počecima, pokušaji zloupotrebe takvih alata u svrhu pisanja studentskih radova još nisu učestali. Alati poput ChatGPT-ja i sličnih u ovom trenutku još uvijek nisu dovoljno razvijeni da bi generirali sadržaj koji bi zadovoljavao norme pisanja akademskih radova. ChatGPT je, zasad, poput Wikipedije. Može poslužiti kao polazna točna za uvođenje u temu, ali sadržaj koji generira ne može zadovoljiti akademske norme. Pokazuje određene nedostatke pri generiranju sadržaja, a među ostalim, ne navodi izvore, što je jedan od prvih indikatora koji ukazuju na mogućnost da je seminarski rad od nekoliko kartica teksta bez navođenja izvora, generiran upravo putem umjetne inteligencije“, upozorio je Gluvačević.

Morić je napomenuo da detekcija radova koji su izrađeni uz pomoć umjetne inteligencije može biti izazovna, no da postoje metode koje mogu ukazati na upotrebu alata umjetne inteligencije: „Kao profesor, mogu primijetiti kada se kvaliteta rada naglo poboljša u odnosu na prethodne zadatke ili kada student koristi vokabular koji nije bio prisutan u prijašnjim radovima. Ove promjene mogu izazvati sumnju u korištenje UI alata. Nadalje, nedostatak pravopisnih i gramatičkih grešaka može ukazivati na primjenu tih alata. Razumijevanje tih indikatora može pomoći u boljoj procjeni autentičnosti radova u kontekstu upotrebe umjetne inteligencije.“

FOTO: Privatni arhiv

No unatoč tome što postoji bojazan od novih tehnologija, Morić smatra da bi umjetna inteligencija mogla imati primjenu u akademskom obrazovanju.  „Opravdano je osjećati zabrinutost zbog mogućih zloupotreba umjetne inteligencije u kontekstu obrazovanja. No uz pravilan nadzor, temeljitu edukaciju i usklađivanje s etičkim smjernicama, postoji mogućnost da ova tehnologija ima pozitivan utjecaj na obrazovni proces. Važno je naglasiti da su slične brige vjerojatno postojale i prije više desetljeća kada su računalni sustavi počeli ulaziti u obrazovno okruženje. Očekujem da će budućnost biti usmjerena prema pravilnom balansiranju između inovacija koje umjetna inteligencija donosi i zaštite autentičnosti i integriteta u obrazovnom procesu. Zabrana uporabe alata umjetne inteligencije po meni je isto što i, primjerice, zabrana korištenja interneta pri traženju literature. Slično kao što je Internet omogućio brz i lak pristup informacijama, umjetna inteligencija otvara vrata novim načinima razmišljanja i rada. Dok se nekada tražilo izvore u knjigama, sada se studentima omogućuje da iskoriste snagu alata umjetne inteligencije kako bi analizirali podatke, generirali sadržaj i stvarali inovativne projekte. To ne znači da gubimo autentičnost ili kreativnost; umjesto toga, otvara se mogućnost za dublje razumijevanje područja studiranja.“

‘Iako je umjetna inteligencija sve popularnija među studentima, ona trenutno ne može zadovoljiti akademske norme pisanja’, kaže Dejan Gluvačević. FOTO: Privatni arhiv

Slično razmišlja i Dejan Gluvačević. Napominje kako je umjetna inteligencija puno širi pojam od ChatGPT-ja te da postoji niz alata umjetne inteligencije koji mogu pridonijeti kvaliteti akademskih radova bez da ih napišu umjesto studenata: „Korištenje umjetne inteligencije među studentima je poput korištenja noža koji može biti koristan pri pripremanju ručka i rezanju namirnica, ali i sredstvo kojim možete počiniti zločin. Isto tako je i s umjetnom inteligencijom gdje se ona s jedne strane može iskoristiti kao tehnička pomoć pri izradi zadataka, ali se isto tako može zlorabiti, na štetu akademskih standarda i izvrsnosti u struci. Treba napomenuti kako umjetna inteligencija nije samo ChatGPT i slični alati, koji generiraju tekstove koji mogu sadržavati niz nedostataka i nepravilnosti, već je tu još niz alata koji vam mogu itekako pomoći brže i jednostavnije oblikovati sadržaj. Primjerice, AI Excel Bot ili AI Assistant for Excel neki su od takvih alata koji omogućavaju brže i jednostavnije kreiranje formula koje statistički obrađuju zadane podatke te ih grafički prikazuju u optimalnim oblicima. Isto tako, ponekad je za prezentacije teško pronaći odgovarajuću fotografiju pa zašto onda studenti ne bi, uz pomoć korisnih alata, izradili slike koje odgovaraju sadržaju koji prezentiraju? Stoga, trend korištenja umjetne inteligencije među studentima ne treba biti zabrinjavajući, već upravo suprotno. Treba ga gledati kao priliku i tu je uloga svih nas u akademskoj zajednici i u obrazovanju, da ih naučimo pravilno i odgovorno koristiti alate koji generiraju sadržaje putem umjetne inteligencije.“

‘Slično kao što je internet omogućio brz i lak pristup informacijama, umjetna inteligencija otvara vrata novim načinima razmišljanja i rada’, kaže Zlatan Morić. FOTO: Privatni arhiv

Gluvačević je dodao kako je potrebno da se u području umjetne inteligencije obrazuju i profesori, no kaže da mnogi njegovi kolege već rade na tome jer su primijetili da je važno ostati ukorak s vremenom: „Naravno, način na koji su se izvodila predavanja prije 20, 30 godina i danas se u velikoj mjeri razlikuju, a prije svega u korištenju tehnologije. Generacijama koje obrazujemo za digitalni svijet naprosto moramo pokazati kako vladati tehnološkim mogućnostima umjesto biti njihovim robom i kako ih koristiti za optimizaciju rada i više prostora za nove ideje, inicijative i druge aktivnosti. Obrazovanje i usavršavanje ne završavaju stečenom diplomom, a toga su svakako svjesni profesori koji konstantno ulažu u vlastito usavršavanje kako bi bili ukorak s trendovima. Već sad kroz razgovor s kolegama iz matične i drugih institucija primjećujem kako većina njih testira razne AI alate ne bi li vidjeli prirodu generiranja sadržaja putem ChatGPT-ja, način kako GPTZero prepoznaje AI generiran sadržaj ili AI Excel Bot koji pomaže u analizi podataka – i itekako su otvoreni za testiranje koristi i vrijednosti noviteta koji se tek razvijaju.“

‘Korištenje umjetne inteligencije među studentima je poput upotrebe noža koji može biti koristan pri rezanju namirnica, ali i sredstvo kojim možete počiniti zločin’

Morić smatra da se treba staviti fokus na edukaciju studenata, a ne na njihovo kažnjavanje. Kaže da se edukacijom studenata o umjetnoj inteligenciji može kod njih potaknuti kritičko razmišljanje. „Koliko znam, trenutno u akademskoj zajednici nisu uspostavljena čvrsta pravila za sankcioniranje studenata koji nedozvoljeno koriste alate umjetne inteligencije. Vjerujem da pravilan pristup ne bi trebao biti kažnjavanje, već edukacija. Umjesto da zabranjujem studentima korištenje umjetne inteligencije, potičem ih na kritičko razmišljanje i razumijevanje rezultata koje takvi alati generiraju. Suočeni smo s činjenicom da mnogi odgovori koje pružaju popularni chatbotovi trenutno sadrže netočnosti pa se moj pristup sankcioniranju fokusira na identifikaciju studentskih radova koji nisu otkrili nepravilnosti, već su samo bez razmišljanja preuzeli odgovore. Kroz tu praksu nastojim potaknuti studente da razvijaju svoju sposobnost procjene i kritičkog vrednovanja informacija koje dobiju od tih alata. S obzirom na brzi razvoj tehnologije, edukacija o ispravnoj upotrebi alata umjetne inteligencije te o njihovim trenutnim ograničenjima postaje ključna kako bismo osigurali integritet i autentičnost u obrazovnom okruženju“, zaključio je Zlatan Morić.