Protivljenje gradnji osmerokatnice s nekoliko podzemnih etaža na lokaciji koja je sada zelena površina iskazali su građani zagrebačke četvrti Knežija, ali i predstavnici krajobrazne i arhitektonske struke, javio je rtl.hr.

Zgrada bi trebala biti sagrađena na križanju ulica Davorina Bazjanca i Ludovika Zelenka.

Građani i građanke se protive izgradnji nove zgrade jer bi donijela novo opterećenje prometne i komunalne infrastrukture, a naselje bi ostalo bez još jednog zelenog prostora, pa peticijom od Grada traže obustavljanje gradnje i poništenje lokacijske dozvole te odgovor na pitanje zašto Grad Zagreb rasprodaje javni prostor u proceduri u koju nisu uključeni građani.

‘’Mi smo kao vijeće mjesnog odbora zaprimili inicijativu građana još u travnju i raspravili tu inicijativu na sjednici vijeća gdje smo donijeli zaključak kojim se protivimo gradnji sve dok se ne dostavi dokumentacija o tome što se ovdje planira graditi s obzirom na to da nismo imali konkretnu informaciju”, kazala je Larisa Petrić, vijećnica u mjesnom odboru Knežija.

Pokrenuto je i potpisivanje peticije, a podršku sugrađanima pružile su i inicijative Savica za Park te Udruga građana Siget.

Slučaj prati i ‘Obnovimo Zagreb’, interdisciplinarna zajednica stručnjaka i znanstvenika udruženih u cilju cjelovite obnove grada Zagreba nakon potresa, koja ocjenjuje kako, “iako se gradske vlasti pozivaju na opće dobro i javni interes, na djelu je komodifikacija i rasprodaja javnog dobra”.

Mario Jukić, predsjednik Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata (HDKA) poručio je kako je “izvrsno što se unazad nekoliko godina pripadnici lokalnih zajednica povezuju, ali loše je što je to potaknuto potezima gradske administracije koje lokalne zajednice doživljavaju ugrozom za kvalitetu života na svom području.”

Društvo arhitekata Zagreba (DAZ) poručilo je kako se Knežija, “primjer je hrvatskog urbanizma 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća”, u urbanističkom smislu može smatrati “cjelovitim i završenim”. “Nažalost, Generalni urbanistički plan Zagreba to ne prepoznaje u potpunosti što je direktna posljedica nepostojanja jasno razdvojenih sustava strateškog i provedbenog planiranja’’, kazali su u DAZ-u.