Nakon odličnog turističkog svibnja, kad smo imali snažan porast noćenja u odnosu na prošlu godinu, lipanj je donio osjetno zatišje, no i dalje bilježimo rast. Koliko je realno očekivati nastavak takvog trenda, jesmo li previše skupi i kakve su prognoze pitali smo stručnjake.

Turistička sezona generalno bilježi pozitivne trendove. Prema podacima sustava e Visitor od siječnja do kraja lipnja u Hrvatskoj je ostvareno preko 7,2 milijuna dolazaka i 28,1 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od šest posto u dolascima i dva posto u noćenjima. Na Jadranu bilježimo rast noćenja od dva posto u odnosu na prošlu godinu, a na kontinentu rast noćenja od sedam posto.

NIJEMCIMA (PRE)SKUPI Jurčić: ‘Nisu problem cijene – naš turistički proizvod nije kvalitetan’

U prvom dijelu godine najviše noćenja ostvareno je u Istri (8,4 milijuna noćenja) zatim Splitsko-dalmatinskoj županiji (5 milijuna noćenja) te na Kvarneru (4,4 milijuna noćenja).

„Prema dostupnim podacima koji se odnose na prvi dio godine možemo zaključiti kako Hrvatska postupno postaje cjelogodišnja, a ne samo ljetna destinacija. Također, možemo pretpostaviti kako će i ova turistička sezona bilježiti visoki turistički promet. Međutim, suvremeno upravljanje Hrvatskom kao turističkom destinacijom morat će uključivati snažnije partnerstvo javnih i privatnih aktera, a sve s ciljem sprečavanja daljnje prekomjerne apartmanizacije, suzbijanja iznajmljivanja na „crno“, nedostatka radne snage, devastacije prostora, opterećenja infrastrukture i zaštite lokalnog stanovništva te povećanja dodane vrijednosti hrvatskog turizma“, kaže predsjednica Odbora za turizam Hrvatskog sabora Sanja Radolović, koja naglašava da dio problema leži u tome što imamo najveću sezonalnost u usporedbi s konkurentskim destinacijama.

Da kroz vizuru postajanja cjelogodišnjom destinacijom trebamo analizirati hrvatski turizam slaže se i Predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK Boris Žgomba.
„Naglasio bih da ne možemo uspješnost turističke godine promatrati isključivo i samo po broju gostiju, a pogotovo u kontekstu cjelogodišnjeg, održivog turizma za kojeg se snažno zalažemo. U tom kontekstu bih istaknuo da u ovom trenutku bilježimo manju potražnju od ponude zbog čega postoji mogućnost da godinu završimo s ukupno manjim brojem gostiju. Istovremeno treba naglasiti sve veći interes u predsezoni i postsezoni, a tu je i potencijal kontinentalnog turizma, koji kontinuirano raste“ kaže Žgomba.

NAPAD NA SIROMAŠNIJE Bulić: Ne spuštajte cijene, jer ćete dobiti goste koji kupuju po marketima, a ne donose ništa

Imamo li kvalitetu koja može pratiti cijene?

Prema analizama portala za iznajmljivanje objekata za odmor AirDNA, Hrvatska je među zemljama u kojima je ove godine zabilježen najmanji rast cijena smještaja. To je jedan od razloga zašto se uvelike počelo pričati o mogućoj nezainteresiranosti turista za odmor u Hrvatskoj.

Istovremeno stopa inflacije za lipanj U Hrvatskoj je iznosila 2,4 posto, no cijene su najviše rasle upravo u kategoriji restorani i hoteli i to za 9,3 posto, dok se u stranim medijima moglo čitati o turistima koji su poprilično zatečeni skupoćom u Hrvatske.

„Hrvatsku turisti percipiraju kao skuplju destinaciju, ali još uvijek kao destinaciju koja nudi i određenu kvalitetu za novac. Ako poskupljenja prate kvalitetu usluge i utječu na zadovoljstvo gosta, onda se zadovoljan gost vraća u takvu destinaciju, smatra Radolović, dok Žgomba vjeruje da imamo i konkurentnu ponudu.

„Ne bismo trebali zbog određenog broja pojedinaca koji su možda otišli u neke ekstreme povlačiti paralele na cijeli sektor. Hrvatska ima vrlo raznoliku ponudu, gledajući i s aspekta cijena, tako da vjerujem da smo konkurentni, te da gosti za sebe mogu pronaći odgovarajuću ponudu“, vjeruje Žgomba.