Više od milijardu kuna ukradeno je iz Ine.

Zbog te pljačke uhićeno je pet osoba koje su sada pod istragom Uskoka. Zbog sumnje u zlouporabu u trgovini prirodnim plinom i pranje novca uhićeni su jedan od direktora u Ini, HDZ-ovac Damir Škugor, njegov otac Dane, šef Hrvatske odvjetničke komore Josip Šurjak, njegov poslovni partner Goran Husić te Marija Ratkić, predsjednica uprave firme Plinara istočne Slavonije.

Određen im istražni zatvor

Sutkinja je za svih petero okrivljenika za veliku pljačku Ine odredila istražni zatvor u trajanju od mjesec dana. Šteta za Inu prelazi milijardu kuna, protuzakonita zarada HDZ-ovca Damira Škugora i njegova oca Dane Škugora je gotovo pola milijarde kuna, dok je Goran Husić profitirao za preko 90 milijuna kuna, a Josip Šurjak za 68.9 milijuna kuna.

Istražitelji sumnjaju da je Škugor od lipnja 2020. do 27. kolovoza 2022., u Zagrebu, Šibeniku i Vinkovcima, kao direktor Plina i energije Industrije nafte i zamjenik predsjednika nadzornog odbora Plinare istočne Slavonije povezao u zajedničko djelovanje ostale osumnjičenike, pri čemu su prirodni plin kojim raspolaže Ina prodavali po cijenama ispod tržišne cijene.

Nevjerojatno da nitko iz Uprave ili NO-a nije znao

Uskok je priopćio da je u realizaciji plana Škugor odredio da Šurjak u ime okrivljenog društva ishodi od HERA-e dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti trgovine plinom, što je Šurjak i učinio.

“Škugor je koristeći svoje ovlasti u upravljanju procesima nabave i prodaje prirodnog plina u Ini, te svjestan očekivanog rasta cijena prirodnog plina u 2021., tijekom 2021. i 2022. dnevnu količinu plina koju je dogovorio s II. i IV. okr. alocirao na PIS radi daljnje prodaje VI. okr. društvu, a od prosinca 2021. dio dogovorene količine plina prodavao je VI. okr. društvu i neposredno od INE, kako bi prikrio da značajne količine prirodnog plina INE usmjerava prema VI. okr. društvu po iznimno niskim cijenama”, piše USKOK.

S obzirom na sve navedeno, stručnjaci od jučer upozoravaju da je gotovo nemoguće da je pljačka ovakvih razmjera izvedena bez znanja nekog od članova Uprave, Nadzornog odbora, kao i da je nevjerojatno da revizija nije otkrila mutne poslove, donosi Index.

Tko je sve u Upravi i NO-u

Koje su točno ovlasti ovih tijela?

Recimo prvo da Nadzorni odbor Ine ima devet članova, od čega vladi, koja u Ini drži 44.8 posto dionica, pripadaju tri mjesta (hrvatska strana predlaže i predsjednika NO-a), pet mjesta pripada mađarskom MOL-u, koji ima 49.1 posto dionica. Privatni i institucionalni investitori imaju 6.1 posto dionica. Hrvatski članovi NO-a i predsjednik biraju se svakih šest mjeseci.

Hrvatski članovi su Damir Mikuljan (predsjednik NO-a), Jasna Pipunić, Branimir Škurla i Ivo Ivančić. Mađarski predstavnici su zamjenik predsjednika József Molnár, Zsuzsanna Ortutay, Gabriel Szabo, Domokos Szollar i dr. László Uzsoki.

Uprava Ine ima tri hrvatska člana – Niku Dalića, supruga bivše ministrice gospodarstva Martine Dalić, Darka Markotića i Barbaru Dorić. Oni su imenovani u siječnju 2021. za nove članove Uprave. Krajem ožujka 2020. Dalić je imenovan za člana Uprave na mandat od pet godina.

Šef Uprave Ine je Mađar Sándor Fasimon, dok su mađarski članovi Uprave József Simola i Ferenc Horváth.

Energetski stručnjak Davor Štern misli da je najviše zakazala Uprava Ine.

“Zakazali su u prvom redu Uprava koja snosi dio odgovornosti, veliki dio, ali može se postaviti pitanje odgovornosti NO-a, pogotovo Odbora za reviziju NO-a i revizije koja je trebala ukazati na pojavu nestajanja takve količine novca u poslovnom tijeku”, rekao je Štern ranije za N1.

Evo što kaže Statut

Dakle, kako je moguće da nitko u Ini nije znao što se događa? Tko je morao znati? Što radi Nadzorni odbor, a što Uprava? U Statutu jasno piše o ulozi jednog i drugog, što sugerira da su morali znati za ovu pljačku.

“Svi članovi Uprave solidarno su odgovorni za vođenje poslova Društva. U okviru prava i obveza na vođenje poslova Društva, Uprava je ovlaštena i dužna poduzimati sve poslove i donositi sve odluke potrebne za uspješno poslovanje Društva unutar ograničenja određenih zakonom, drugim propisima i pravilima primjenjivim na Društvo te ovim Statutom”, piše u Statutu.

Navodi se i kako Uprava za poslove za koje je potrebna suglasnost mora dobiti prethodnu suglasnost Nadzornog odbora, koji je donosi većinom od sedam od devet članova.

Što se tiče navedenih poslova, to su između ostalog nova zaduživanja, povlačenje dionica sa Zagrebačke burze, izmjena ili raskid bilo kojeg postojećeg ugovora u kojem je član Grupe ugovorna strana s vrijednošću većom od 80 milijuna kuna kada takva izmjena ili raskid nije u okviru redovnog tijeka poslovanja Grupe.

Nadalje, tu spadaju i akvizicije nekretnine strane člana Grupe kod koje naknada za akviziciju prelazi 5 posto konsolidirane vrijednosti nelikvidne imovine, onda raspolaganje imovinom društva iz djelatnosti maloprodaje kada bi takvim raspolaganjem određeno područje Republike Hrvatske ostalo bez alternativne opskrbe gorivom, ali i bilo kakva investicija u djelatnost skladištenja podzemnog prirodnog plina.

NO nadzire financijska izvješća Društva

Što se tiče Nadzornog odbora, piše kako osam članova Nadzornog odbora bira i opoziva Glavna skupština Društva. Jednog člana Nadzornog odbora biraju i opozivaju radnici sukladno odredbama Zakona o radu.

Odluke Nadzornog odbora donose se u pravilu na sjednicama. Sjednice vodi predsjednik Nadzornog odbora ili, u slučaju njegove spriječenosti, zamjenik predsjednika. Ako zakon, Statut ili Poslovnik o radu Nadzornog odbora ne određuje drukčije, odluke Nadzornog odbora donose se običnom većinom danih glasova.

Ovo su ovlaštenja i odgovornosti Nadzornog odbora:

“Nadzorni odbor nadzire Upravu i njeno vođenje poslova Društva. U ostvarivanju te dužnosti, ovlaštenja Nadzornog odbora uključuju:

Suradnja s neovisnim revizorima

1. imenovanje i opoziv članova Uprave,

2. pregled i nadzor od strane Nadzornog odbora, ili putem komisija koje NO može osnovati u tu svrhu, ili korištenjem usluga neovisnih stručnjaka radi pregleda i nadzora financijskih izvješća Društva, računa, riznice, vrijednosnih papira te svih drugih isprava koje s tiču poslova Društva

3. davanje suglasnosti na odluke Uprave kada je to određeno Statutom ili odlukom Nadzornog odbora

4. ispitivanje i davanje suglasnosti na godišnja financijska izvješća te izvještavanje Glavne skupštine o rezultatima ispitivanja godišnjih financijskih izvješća

5. suradnju s neovisnim revizorima Društva

6. utvrđivanje ukupnih iznosa primanja članova Uprave sukladno zakonu”, piše.

Uprava podnosi izvješće NO-u o financijama, poslovanju…

Jasno piše i da Uprava podnosi izvješća Nadzornom odboru, između ostaloga, o:

“1. financijskom položaju (bilanca), financijskom rezultatu (račun dobiti i gubitka), novčanom toku i promjenama kapitala Društva

2. poslovanju i rezultatima poslovanja segmenta djelatnosti unutar Društva te izgledima za buduće rezultate

3. poslovanju i rezultatima poslovanja članova Grupe prema njihovim poslovnim aktivnostima i izgledima za buduće rezultate

4. konsolidiranoj bilanci, konsolidiranom računu dobiti i gubitka, konsolidiranom novčanom toku, konsolidiranom izvješću o promjenama kapitala Grupe sukladno računovodstvenim politikama

5. svim aktivnostima bitnima za likvidnost, profitabilnost i poslovanje Društva, uključujući sudske sporove, sposobnost zaduživanja, kao i stanje poslova članova Grupe koje može bitno utjecati na financijsko stanje i rezultate Društva”.

Uloga Skupštine

U Statutu piše više i oko podjele posla Glavne skupštine.

“Glavna skupština, nakon usvajanja godišnjih financijskih izvješća od strane Nadzornog odbora, odlučuje o podjeli dobiti. Glavna skupština može odlučiti da dobit unese u zakonske pričuve, pričuve za vlastite dionice ili ostale pričuve, da ga podijeli članovima Uprave (ili Nadzornog odbora) kao dio njihovih prava na udio u dobitku, i/ili može podijeliti dividendu dioničarima.

Tijekom poslovne godine Uprava je ovlaštena, uz suglasnost Nadzornog odbora, iz predvidivog dijela neto dobiti isplatiti dioničarima predujam na ime dividende, i to samo onda ako račun dobitka i gubitka za proteklu godinu pokazuje dobit. Na ime predujma može se isplatiti najviše polovina iznosa dobiti umanjenog za iznose koji se po zakonu i Statutu moraju unijeti u rezerve Društva”, stoji u Statutu.