Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju suicida i Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ)  komentirali su važnost mentalnog zdravlja za N1.

“Brojke zdravstvenog stanja nacije su katastrofalne. Imali smo 571 suicid tijekom prošle godine. Stanje se pogoršalo poglavito zbog epidemije i potresa. To su jaki stresori koji su izazvali depresiju i ansksioznost kod građana. Sad treba više nego ikada izdvajati za mentalno zdravlje. Borba za donošenje strategije trajala je pet godina, a ona na papiru ne znači ništa bez proračunskih sredstava”, rekao je Pongrac.

Navodi kako je strategija mrtvo slovo na papiru ukoliko se ona ne implementira. “Potrebna je politička volja od vrha pa do najnižih razina upravljanja, a treba ju implementirati u lokalnu zajendicu, tamo gdje ljudi žive”, rekao je. Štimac Grbić kaže kako ne možemo govoriti o zaštiti menatlnog zdravlja ako nisu u to uključeni svi sustavi poput sustava pravosuđa, sustava obrazovanja, sustava zdravstva i socijalne skrbi.

“Svi oni moraju ulagati i zajedno djelovati, mentalno zdravlje mora biti prisutno u svim politikama. Navedeni su optimistični rokovi strategije, do kraja 2023. godine. Draft je gotovo gotov, mislim da je u tijeku osnivanje Povjerenstva za akcijski plan za unapređenje, prevenciju i liječenje mentalnih poremećaja, akcijski plan za demenciju i za razvoj dječje i adolescentne psihijatrije. Ključni dionik u svim intervencijama moraju biti osobe kojih se to tiče, a to su osobe koje imaju problema ili su imale problema s mentalnim zdravljem. Onih kojih se to najviše tiče moraju biti onaj glas koji se najviše čuje. Stigma je još uvijek vrlo vrlo visoka, rekla je Štimac Grbić.

Pongrac navodi kako se ništa ne može bez novca. “Imam podatak da Hrvatska izdvaja iz proračuna za zdravstvo manje od 1,45 posto u odnosu na zemlje EU-a i čak 5,7 posto manje u odnosu na preporuke svjetskih stručnjaka. Ta idzvajanja prikazuju da je to samo mrtvo slovo na papiru ako se ne izborimo za to. Mora se osnovati monitoring točka koja će provjeravati izdvajaju li se sredstva i kako ona napreduju jer bez te kontrole ništa se neće provesti u stvarnosti”, rekao je.

Štimac Grbić kaže kako se u velikoj mjeri u strateškom planu naglašava potreba edukacije, i angažmana stručnjaka različitih profila.

“Psihijatri su zadnji neželjeni korak u procesu očuvanja mentalnog zdravlja. Treba educirati najmlađe o socijalnim i emocionalnim vještinama, prva linija stručnjaka koji bi se trebali educirati su upravo stručnjaci u školama. S druge strane psiholozi kad ih ima, onda rade na krivim radnim mjestima, pa psihoterapija koja je nedovoljno definirana u zakonu”, rekla je te dodala: “Isto tako, bitno je organizirati mobilne timove stručnjaka po iskustvu koji bi pružali skrb i podršku pacijentima s ozbiljnim psihičkim poremećajima, koji su važni u pružanju intervencija, kaže Štimac Grbić.

Pongrac navodi kako osobe s iskustvom koje su uspjele razriješiti svoje poteškoće s mentalnim zdravljem uspješno pomažu onima koji su sad u krizi. “Kvalitetniji stručnjaci prepoznaju taj rad, ali financiranje do sad je nula. Prilično je tužno, ciljana vrijednost za financiranje mobilnih timova do 2030. je samo 10 posto. Apsolutno nedovoljno, jedna jako slaba potpora”, rekao je dom do Štimac Grbić dodala: “Postoji odluka o mjerama koje moraju biti implementirane do 2022. godine, ja se nadam da će u donošenju tog zakona biti sluha za male izmjene koje će učiniti velike promjene”.

Pongrac kaže kako je najhitnija prevencija prevencija suicida i depresije, a sve drugo se može s vremenom liječiti kad dođu neka bolja vremena. “Ako ljudi u međuvremenu počine suicid, to je nepovratno. Jedan od planova mora biti posvećen baš suicidu. Potreban nam je funkcionirajući telefon za osobe sa suicidalnim krizama jer Centar za krizna stanja na Rebru ne funkcionira efektno. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije imamo vodeću stopu suicida osoba iznad 65 godina. To su ljudi koji su cijeli život radili i koji zaslužuju dobiti adekvatnu pomoć”, rekao je Pongrac.

Štimac Grbić zaključuje da je najbitnije u samoj perevenciji suicida rano prepoznavanje i otkrivanje. “Važno je uvesti rano otkrivanje rizika na pojavu mentalnih poremećaja kako bi se mogli liječiti. Bolnica treba biti zadnja instanca. Sve je to korak prema ranijoj intervenciji i ranom liječenju”, zaključuje.