“Suzbijanje diskriminacije osoba s invaliditetom na radnom mjestu primjenom načela razumne prilagodbe i promicanjem pozitivne prakse” naziv je stručnog skupa koji je u četvrtak organizirala pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak s ciljem da se kroz primjere dobre prakse poslodavcima ukaže da osobe s invaliditetom prestanu doživljavati kao uteg poslovanju i počnu im pristupati kao osobama koje će im unaprijediti konkurentnost.

Na temelju pritužbi koje stižu u moj ured, nedovoljne informiranosti osoba s invaliditetom i poslodavaca što je to razumna prilagodba, odlučili smo organizirati ovaj skup i dobiti odgovore koji često nisu vezani uz promjenu zakonodavstva ili novac, već je riječ o dobroj volji poslodavaca, istaknula je Slonjšak.

I osobe s invaliditetom imaju potencijal za posao

Svakom poslodavcu u interesu je da bude konkurentan, da mu zaposlenici pruže svoj puni potencijal, a osobe s invaliditetom to sigurno mogu ako im se pruži prilika. Čak i osobe koje trebaju najveću razinu podrške mogu raditi neke poslove. Odbacivanje tih preostalih radnih sposobnosti samo zato jer ih ne znamo iskoristiti je veliki gubitak, ne samo za pojedinca nego i društvo, a to potvrđuju brojke o broju osoba u invalidskoj mirovini i postotak nezaposlenih osoba s invaliditetom, istaknula je Slonjšak.

Zbog toga nam je cilj informirati i senzibilizirati društvo na razumnu prilagodbu, što je kao pojam još uvijek nedovoljno poznato, rekla je Slonjšak objasnivši da se to odnosi na fleksibilne uvjete rada, tehničke prilagodbe radnog mjesta i sl.
U mnogim slučajevima prepreka nisu financijska sredstva, rekla je Slonjšak i poručila poslodavcima da i osobe s invaliditetom imaju svoje potencijale.

Usprkos tome što se prvi puta u 10 godina nakon proširenja obaveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom u prošloj godini povećalo njihovo zapošljavanje, poslodavci su, ustvrdila je, plaćanje naknade za neispunjavanje kvote proglasili nametom, a takav stav nije dobar.

U Hrvatskoj je ukupno 134.665 korisnika invalidskih mirovina, koja prosječno iznosi 1.841 kunu. Korisnika invalidske mirovine temeljem opće nesposobnosti za rad je 57.590 s prosječnim iznosom od 2.094 kuna.

Također ima oko 71.500 korisnika mirovine zbog profesionalne nesposobnosti ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti, a prosječno primaju 1.729 kune. Upravo ta kategorija osoba, kod kojih postoji u nekoj mjeri očuvana radna sposobnost, predstavlja značajan radni potencijal i podlogu za razvoj programa za njihovu radnu aktivaciju kroz osiguravanje razumne prilagodbe, kaže Slonjšak.

Mogućnost potrošnje 17 milijardi eura

Antonio Matković iz Instituta za razvoj tržišta rada fokusirao se na razloge zašto je za konkurentnost poduzeća važno da se prepoznaju osobe s invaliditetom. To se prvenstveno odnosi na prepoznavanje osoba s invaliditetom kao kupaca proizvoda i usluga, a posebice se to odnosi na sektor turizma.

Postoji veliki potencijal osoba s invaliditetom koje mogu koristiti usluge u turizmu i koje imaju iznimno visok postotak potrošnje, a nasuprot tome na raspolaganju im je jako mali broj usluga koje mogu koristiti, od smještaja do zabavnih i drugih prilagođenih usluga. Hrvatskoj se tu pruža veliki potencijal, jer samo na  razini EU-a osobe s invaliditetom imaju potencijal potrošnje od 17 milijardi eura godišnje, rekao je Matković.

S druge strane, za poslodavce je važno da razumiju osobe s invaliditetom. Naime, mnogi i ne znaju da među zaposlenicima imaju takve osobe koje bi im, uz razumnu prilagodbu, mogle dati svoj puni doprinos na radnom mjestu.

Treći aspekt je da poslodavci kod novog zapošljavanja prepoznaju osobe s invaliditetom, prilagode njihovo radno mjesto i uključe ih u tržište rada, zaključio je Matković.