STRUČNA ANALIZA COVID-a više nema, no jesmo li išta iz toga naučili?

Autor:

27.12.2020., Pula - Usporedo sa svim vecim gradovima u Hrvatskoj, i u pulskoj Opcoj bolnici pocelo je cijepljenje protiv COVIDa 19.Prvi se cijepio doktor Deni Bulesic.rPhoto: Sasa Miljevic / PIXSELL

Sasa Miljevic/PIXSELL

Sjećate li se one mantre iz pandemije COVID-a da su ‘iduća dva tjedna presudna’ pa su se dva pretvorila u tri ili četiri, a tjedni su u taj čas postali u mjeseci? Stručni izvještaj, koji je u SAD-u objavljen povodom četvrte godišnjice borbe protiv pandemije koronavirusa donosi porazni zaključak za sve kreatore zdravstvenih politika širom svijeta: izloacije, zatvaranja i karantene stajale su više života nego što su spasile!

Američki Odbor za oslobađanje prosperiteta objavio je izvještaj pod nazivom Naučene lekcije iz COVID-a: Retrospektiva nakon četiri godine u kojem se zaključuje da je unatoč najboljim namjerama odgovornih i svim poduzetim mjerama virus nastavio mutirati, ubijati i širiti se.

Autori izvještaja na temelju javno dostupnih podataka i recenziranih studija zaključuju da su sve mjere donijele više zla nego koristi.

Komentar toga izvještaja uglednog analitičara Petera Roffa prenosimo u cijelosti:

“Izolacija uvedena tijekom pandemije COVID-a trebala je trajati samo nekoliko dana. Sjetite se kako su “presudna iduća dva tjedna” bila sve što je bilo potrebno kako bolnice ne bi bile preplavljene pacijentima zaraženim novim koronavirusom koji se brzo širio. Dva tjedna pretvorila su se u tri, zatim u mjesece. Škole su bile zatvorene. Poduzeća su zatvorena. Komercijalne aktivnosti najmoćnije države na svijetu gotovo se zaustavile, ali virus je nastavio ubijati, mutirati i širiti se.

Američke savezne države poput Kalifornije i Kentuckyja nametnule su karantene s nemilosrdnom učinkovitošću. Slobodna bogoslužja i okupljanja bila su žrtvovana na oltaru javnog zdravlja i sigurnosti. Je li vrijedilo? Izvještaj Odbora za prosperitet Naučene lekcije iz COVID-a: Retrospektiva nakon četiri godine, kaže – ‘ne’.

Njegovi autori, među kojima su dr. Scott Atlas iz Instituta Hoover (koji je bio savjetnik radne skupine Bijele kuće za koronavirus), Steve Hanke, ekonomist sa Sveučilišta Johns Hopkins i Casey Mulligan sa Sveučilišta u Chicagu zaključuju korištenjem javno dostupnih podataka i recenzirane studije, da su blokade, zatvaranja i karantene stajale više života nego što su spasile.

Atlas, Hanke, Mulligan i Phil Kerpen, predsjednik Odbora za oslobađanje prosperiteta (CTUP) te četvrti i posljednji koautor, zaključuju: “Naređeno zatvaranje naših škola, crkvi i poduzeća donijelo je malo zdravstvenih dobrobiti, a nametnulo višestruke probleme. Trilijune dolara dugoročnih društvenih troškova“.

“Nismo se fokusirali na teorije ili modele. Gledali smo hladne, gole činjenice”, kaže Kerpen. “Dokazi su porazni. Karantene, zatvaranja škola i društvena panika/poremećaj rezultirali su zapanjujućim brojem smrtnih slučajeva koji nisu povezani s COVID-om u Sjedinjenim Državama u odnosu na nulu u Švedskoj koja nije bila zatvorena”.

Kerpen procjenjuje da su politike primijenjene tijekom karantene spasile otprilike 16.000 života dok su uzrokovale oko 400.000 dodatnih smrti i nametnule nevjerojatne ekonomske troškove, uključujući gubitak 49 milijuna radnih mjesta.

Druge štetne posljedice koje proizlaze iz karantene navedenih u izvještaju uključuju povećanje državnog duga od 6 trilijuna dolara, stotine tisuća bankrota i stotine tisuća smrtnih slučajeva od usamljenosti, depresije, alkoholizma, zlouporabe droga i odgođene bolničke skrbi dijelom zbog prisilne društvene izolacije.

Tužni prizori kakvih zapravo uopće nije trebalo biti | Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

U SAD-u katastrofe poput COVID-a obično su praćene imenovanjem dvostranačkih stručnih komisija da sve prouče i izdaju preporuke za koje nam je rečeno da će spriječiti da se nešto slično ponovi.

Ovog puta to nije učinjeno, što pojačava sumnju kod nekih da kreatori politike iz ere COVID-a, koji su još uvijek u poziciji utjecati na javnost, nešto skrivaju. Nakon što su napravili zbrku, odmah dopuštaju da sve sklizne u zaborav.

Čak i u Kini, gdje javno mnijenje nije važno, istraga o podrijetlu virusa naišla je na nepremostivu prepreku zahvaljujući nečemu što su mediji nazvali “birokratskim klinčem”.

Previše ljudi misli da su karantene uspjele. Oni ignoriraju podatke. Izvještaj CTUP-e pokazuje da nisu u pravu. To je poziv na daljnju istragu u potrazi za istinom, koliko god neugodna bila. Bez toga, kako možemo biti sigurni da će zdravlje i sigurnost javnosti idući put biti zaštićeni, a da ne spominjemo naše građanske slobode?

Izvještaj CTUP-a nudi nekoliko “naučenih lekcija” koje bi donositeljima politika trebale pomoći pri donošenju odluka u sljedećoj krizi. Jedna je da “lideri trebaju smirivati strahove javnosti, a ne ih raspirivati”.

“Uvriježena mudrost prije COVID-a bila je da zajednice najbolje reagiraju na pandemije kada je normalno društveno funkcioniranje zajednice najmanje poremećeno“, zaključuju autori.

Tijekom pandemije, odgovorni dužnosnici u očima javnosti “namjerno su raspirivali i pojačavali strah, koji je prekrivao ogromne ekonomske, socijalne, obrazovne i zdravstvene štete povrh štete od samog virusa“.

Koliko god je teško protiviti se tome, lako je sugerirati da je kriza iskorištena kao politička batina. Što s tim? Pretpostavimo da su službenici javnog zdravstva, mediji i drugi kreatori politike namjerno ignorirali čvrstu znanost i dokazane protumjere protiv pandemije kako bi nanijeli političku štetu predsjedniku kojeg su željeli vidjeti smijenjenog. Zar je to bitno? Odgovor je da, itekako.

Ima još toga za naučiti jer ima još za proučavati. Nijedna država koja je uvela karantene kako bi spriječila širenje COVID-a ne može se pohvaliti da je radila kako je planirano.

“Najbolja velika zemlja na svijetu bila je Švedska“, kaže Kerpen, “koja nije uvela obavezne karantene. Ipak, u mjeri u kojoj su službene i neslužbene komisije u mnogim zemljama objavile izvještaje, zaključci govore da je glavna lekcija koju treba naučiti iz pandemije oštrije i brže zatvaranje. Dokazi to ne podupiru. To nam govori da se politika karantene više nikada ne smije nametnuti“.

Ako je Kerpen u pravu, a dokazi sugeriraju da jest, onda kreatori politike izvlače pogrešne zaključke. Karantene su bile neuspjeh, a ne uspjeh.

Moraju se pronaći drugi načini kako bi se spriječilo da se buduća epidemija pretvori u pandemiju, nadajmo se, prije nego što dođe do sljedeće krize“, zaključuje Roff.

O autoru

Peter Roff bivši je kolumnist U.S. News & World Reporta i doajen političkog izvještavanja za agenciju United Press International. Roff je priznati stručnjak za američku politiku i politički proces. Njegov pogled na politiku i politike često se pojavljuje u tisku i na američkim i međunarodnim televizijskim postajama.

Možete mu se javiti emailom ili ga pratiti na društvenim mrežama.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Marijan

prije 7 mjeseci

Opet će me ljudi razapeti. Točno je cijepljen sam, ne znam kakve štete mi je cjepivo nanijelo, no nije ok. Zbog kontrola i odlazaka u bolnice morao sam biti cijepljen. No vjerujem da je cijeli taj projekt Covida smišljen kako bi se ljude prisililo na KONTROLU. Pritom je imalo za vladajuće zvijeri pozitivne učinke a to je da su umirali slabiji, bolesnici i starci upravo RADI MJERA PROTIV COVIDA. Mislim da smo puno naučili a EK će možda i kolektivno odgovarati zbog korupcije i kriminala radi upletenosti sa velikim farmaceutskim tvrtkama.