Mnogi Rusima koji su zbog moguće regrutacije ili ‘obične’ potrage za boljim životom posljednih godina pobjegli iz Rusije u Srbiju sada se suočavaju s ukidanjem boravišnih dozvola i protjerivanjem.

Kada je Elena Koposova potpisala otvoreno pismo protiv ruske invazije na Ukrajinu, nije očekivala reakcije u novoj domovini – Srbiji.

Na kraju krajeva, Srbija se formalno želi pridružiti EU-u dok usvaja sve demokratske vrijednosti koje idu uz članstvo, mislila je. Sada, Koposova vidi da je pogrešila.

Dvije godine nakon potpisivanja pisma, 54-godišnja Ruskinja ulaže žalbu na nalog za protjerivanje nakon što je proglašena prijetnjom po nacionalnu sigurnost Srbije i oduzeta joj je boravišna dozvola. Kaže da je jedini razlog kojeg može sjetiti antiratna peticija koju je potpisala, piše AP.

“Nisam aktivistkinja, ali sam potpisala antiratno pismo kada je počela ruska agresija u Ukrajini”, rekla je u intervjuu.

“Iako nisam aktivistkinja, nisam mogla šutjeti o tome. Zato da sam stavila svoje ime na otvoreno pismo u kojemu je pisalo da je rat zločin i da se svi moramo ujediniti da ga zaustavimo”, kaže.

Srbija povlači boravišne dozvole

Koposova nije usamljena. Srbija je posljednjih godina otvorila granice desecima tisuća Rusa koji su bježali od Vladimira Putina i rata u Ukrajini.

Ruski prodemokratski aktivisti u Srbiji sada kažu da ih se najmanje desetak suočava sa zabranama ulaska ili povlačenjem boravišnih dozvola na temelju toga što predstavljaju prijetnju za sigurnost Srbije.

Najmanje osam drugih se boji javno govoriti o svojim pravnim problemima sa srpskim vlastima, da ne bi ugrozili šanse da ostanu u zemlji s obiteljima, kažu ruski antiratni aktivisti.

“Bilo je iznenada, vrlo šokantno”, opisuje Koposova trenutak kada je primila nalog za protjerivanje, u kojemu nije objašnjen razlog za tu mjeru nego se samo tvrdi da “predstavlja prijetnju za nacionalnu sigurnost” i da mora napustiti zemlju u roku 30 dana.

Ona i suprug su izgradili modernu kuću na parceli izvan Beograda gdje žive s dvoje djece od 6 i 14 godina, koji pohađaju lokalne škole.

Vučić protjeruje rusku književnu prevoditeljicu. Elena Koposova: ‘Mi smo mirna obitelj…Rusija ne želi širenje antiratnih stavova’

Vučić i Putin se javno vole

Aktivisti za ljudska prava kažu da problemi s boravkom ukazuju na bliske veze između srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i Putina, unatoč formalnom nastojanju Srbije da bude primljena u EU. Vučić se odbio pridružiti zapadnim sankcijama protiv tradicionalnog slavenskog i pravoslavnog saveznika, dok dopušta moskovskoj propagandi poput RT-a i Sputnjika da šire svoj narativ diljem Balkana.

“Vlasti u Beogradu i u Moskvi su politički vrlo bliske”, kaže Predrag Petrović, koordinator istraživanja u BCBP-u, koji je od Ministarstva unutarnjih poslova zatražio objašnjenje o mjerama koje u Srbiji poduzimaju protiv odbjeglih Rusa.

“Ljudi koji kritiziraju Putinov režim predstavljaju veliku prijetnju režimu u Moskvi”, rekao je Petrović. “Zato su ti ljudi na meti srpskih vlasti“.

Srpski dužnosnici do sada nisu komentirali slučajeve koji se tiču ruskih građana, a MUP Srbije nije odgovorio na upit AP-a sa zahtjevom za intervju ili komentar o ovoj temi.

Otkad je rat u Ukrajini počeo prije dvije godine, mnogi Rusi su došli u Srbiju jer im nisu potrebne vize za ulazak u prijateljsku državu, potencijalnu usputnu stanicu za moguću buduću emigraciju na Zapad.

Biježali od rata, tražili bolji život…

Mnogi od njih su pobjegli od regrutacije, dok su se drugi, poput obitelji Koposove, koja je došla ranije, jednostavno zasitili Putinove vlade i željeli bolji život negdje daleko od Rusije.

Peter Nikitin, jedan od osnivača Ruskog demokratskog društva, proveo je dva dana na Beogradskom aerodromu prošlog ljeta kada mu je povučena dozvola za ulazak, iako mu je supruga Srpkinja i živio je u Srbiji sedam godina. Nikitinu je kasnije dopušten ulazak, ali pravna procedura u vezi s njegovim boravišnim papirima je u tijeku.

“Nemam sumnje da se ovo radi po direktnim zapovijedima iz Moskve, ili preko veleposlanstva ili direktno iz Moskve”, inzistira Nikitin, čija grupa je organizirala prosvjede protiv rata u Ukrajini i demonstracije kojima se tražila sloboda za političe zatvorenike, uključujući Alekseja Navaljnog, ruskog opozicijskog lidera i Putinovog kritičara, koji je 16. veljače preminuo u zatočeništvu.

Nikitin kaže da je među drugim antiratnim aktivistima koji su bili pod nadzorom srpskih vlasti, a drugi osnivač Ruskog demokratskog društva Vladimir Volohonski sada živi u Njemačkoj.

Pod sankcijama je bio i Jevgenij Iržanski, koji je organizirao koncerte anti-Putin bendova u Srbiji i koji je sa suprugom preselio u Argentinu, kao i Ilja Žernov, mladi Rus kojemu je zabranjen povratak u Srbiju, nakon što ga ja napao esktremni desničar dok je u Beogradu pokušavao obrisati grafit “smrt Ukrajini”.

Nikitin kaže da je cilj ovih mjera da se zastraši antiratne aktiviste. “Jedino objašnjenje je da sve žele zastrašiti. Jer ako ne možete potpisati antiratno pismo, onda ne možete ništa. E, to je zastrašujuće”, kaže.

“Poanta je da Rusi koji su protiv rata ne prosvjeduju ni protiv koga u Srbiji“, kaže Nikitin.

“Jedino smo zabrinuti za svoju zemlju i svoju susjednu zemlju, koja sada pati zbog naše zemlje”, kaže.

Bliske veze sigurnosnih službi

Bivši šef BIA-e Aleksandar Vulin, koji je pod sankcijama SAD-a zbog pomoći “malignom” ruskom utjecaju na Balkanu, nedavno je primio orden od ruskog FSB-a za blisku kooperaciju između dvije službe.

Vulin je navodno bio uključen u prisluškivanje istaknutih ruskih opozicijskih aktivista koji su se sastali u Beogradu uoči rata u Ukrajini, a kasnije su zatvoreni u Rusiji.

Za Koposovu, odluka srpskih vlasti da je izbace iz zemlje znači da bi ona i njena obitelj mogli izgubiti sve ako joj odbiju žalbu. Obitelj se ne može vratiti u Rusiju jer su prodali svu imovinu, a sada su etiketirani kao “anti-Putin” pa bi njezin muž bi mogao biti regrutiran da se bori u Ukrajini, piše AP.