Od 1. rujna u Gradu Dubrovniku započet će se s testnom primjenom Zone posebnog prometnog režima koju gradska uprava zajedno s Planom prihvatnog kapaciteta povijesne jezgre uvodi sukladno smjernicama UNESCO-a.

Grad Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj koja je uvela Zonu posebnog prometnog režima i donijela Plan prihvatnog kapaciteta povijesne jezgre, sukladno UNESCO-vim smjernicama, a sve kako bi zaštitila kulturnu baštinu u povijesnoj jezgri i usko područje oko gradskih zidina. U fokusu su trajna održivost, potrebe građana i njihova kvaliteta života.

Kada su predstavnici UNESCO-a prije devet godina u Dubrovnik stigli zbog promatračke misije zaštićenog lokaliteta, izrazili su nedvojben stav da je zona oko povijesne jezgre preopterećena prometom. Gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem uhvatila se u koštac s ovim izazovom, odlučna riješiti dugogodišnji problem uvođenjem Zone posebnog prometnog režima.

S primjenom Odluke započet će se 1. rujna ove godine u testnoj fazi, a od 1. siječnja 2025. primjenjivat će se u punom opsegu, uključujući prekršajne odredbe i naplatu kazne. Donošenju odluke prethodila je kompleksna procedura, a zalaganjem dubrovačkog gradonačelnika i saborskog zastupnika Mate Frankovića izmijenjen je Zakon o sigurnosti prometa na cestama.

Gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem uvodi novi prometni model oko povijesne jezgre | Foto: GV Dubrovnik

“Mi smo prvi grad u RH koji donosi ovakvu odluku i mi nemamo takozvani ‘know how’ ili prethodno stečeno znanje vezano za Zonu posebnog prometnog režima. Ovo prvi put donosimo i prolazimo kroz određeno razdoblje u kojem ćemo učiti gdje smo pogriješili, što trebamo popraviti i na koji način trebamo ići dalje. Upravo iz tog razloga želimo vidjeti 1. rujna koje smo sve pogreške napravili kako bismo ih mogli ispraviti do 1. siječnja, odnosno do primjene kaznenih odredbi”, kazao je gradonačelnik Franković na Gradskom vijeću 9. svibnja prilikom predstavljanja točke gradskim vijećnicima.

Dubrovnik ove godine slavi 45. godišnjicu uključenja Dubrovnika na UNESCO-vu listu svjetske baštine, 15. obljetnicu uključenja Feste sv. Vlaha na listu nematerijalne svjetske baštine i uključenje arhivskih fondova Dubrovačke Republike na UNESCO-vu listu Sjećanje svijeta

Posebni uvjeti za prometovanje zonom vrijedit će od 1. ožujka do 30. studenoga, dok će preostala tri mjeseca ulaz i prometovanje biti bez ograničenja. Novom odlukom u zoni oko povijesne jezgre moći će voziti građani Dubrovnika, stanovnici okolnih općina, turisti i vozila određene kategorije, ali svi s potrebnim propusnicama temeljem reguliranog statusa, dok nekim vrstama vozila, poput kampera, ulazak neće biti moguć. Za promet u toj zoni četiri vrste propusnica (zelena, plava, žuta i smeđa) izdavat će nadležni upravni odjel.

Gradsko vijeće usvojilo i plan prihvatnog kapaciteta povijesne jezgre

Druga odluka ključna za budućnost Dubrovnika i njegovih građana je usvajanje jedinstvenog dubrovačkog Plana prihvatnog kapaciteta povijesne jezgre, izrađenog prema UNESCO-ovim smjernicama za održivo upravljanje turizmom na područjima svjetske baštine.

Izrađivač je Sveučilište u Dubrovniku, a jedinstveni model po kojem je izrađen uzima u obzir sve vrste dionika na području svjetskog dobra i to:

– stanovnike nastanjene na lokalitetu (za potrebe istraživanja provedeno je ispitivanje stavova građana povijesne jezgre, njih čak 259),

– zaposlenike čija se radna mjesta nalaze na području svjetskog dobra,

– stacionarne turiste u hotelima i privatnom smještaju na području svjetskog dobra te

– dnevne posjetitelje koji se sastoje od posjetitelja smještenih u drugim dijelovima grada Dubrovnika,

– posjetitelje smještene u ostatku Urbanog područja Dubrovnik i

– posjetitelje s brodova na kružnim putovanjima.

Poseban element modela predstavlja i uvrštavanje potencijalnih učinaka prelijevanja s glavne turističke atrakcije. Takav pristup predstavlja iskorak u odnosu na dosadašnje prihvatne kapacitete u kojima je naglasak stavljen na pojedine kategorije posjetitelja, dok je uloga stanovništva i zaposlenika u procesima unutar analiziranog lokaliteta uglavnom zanemarivana.

Glavni tajnik Organizacije gradova svjetske baštine (OWHC) Mikhael De Thyse | Foto: GV Dubrovnik

Dubrovniku pohvale glavnog tajnika OWHC-a

Uoči rasprave o dvije strateške odluke koje su značajne za budući strateški razvoj Dubrovnika, pred početak 32. sjednice Gradskog vijeća obratio se glavni tajnik Organizacije gradova svjetske baštine (OWHC) Mikhael De Thyse.

Glavni tajnik OWHC-a uputio je zahvalu Gradu Dubrovniku na kontinuiranom doprinosu OWHC-u i na smjeru koji je Grad preuzeo te na “nadi koju pruža gradovima članovima Organizacije”.

“Dubrovnik je za nas u OWHC-u grad primjer. Ono što ste do sada postigli dokaz je da je moguće unaprijediti gradove i osigurati održivi razvoj urbanih povijesnih sredina, ne samo kroz zaštitu baštine, nego i u korištenju baštine kao resursa za održivi razvoj, što je vrijedno divljenja. Vi ste primjer i u drugim izazovima s kojima se naše sredine danas suočavaju, poput pitanja demografije i suzbijanja prekomjernog turizma, a odluke koje danas donosite čine vas posebnim u svijetu i predvodnicima promjena”, rekao je glavni tajnik De Thyse.

Izdvojio je i dubrovački i prvi hrvatski Plan upravljanja svjetskim dobrom pod zaštitom UNESCO-a rekavši kako je to, prema njegovu mišljenju, jedan od najboljih planova upravljanja na svijetu.

Studiju prihvatnog kapaciteta za povijesnu jezgru izložili su predstavnici izrađivača – Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku – prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, prof. dr. sc. Ivana Pavlić i izv. prof. dr. sc. Barbara Puh | Foto: GV Dubrovnik

“Većina gradova u našoj organizaciji još nije ni počela s izradom planova upravljanja, a vi ga već uspješno provodite”, rekao je i uputio zamolbu Gradu Dubrovniku da svojim činjenjem i političkom hrabrošću koju pokazuje pruži primjer gradovima OWHC-a i u donošenju Plana pripravnosti i upravljanja rizicima, što je još jedno važno strateško područje s kojim se ta organizacija suočava u budućnosti, ali i jedna od aktivnosti Plana upravljanja povijesnom jezgrom.

Navedeni plan je u procesu izrade i njegov završetak očekuje se kroz devet mjeseci.