Vinarstvo je u proteklih nekoliko godina postalo jedna od perjanica hrvatske poljoprivrede i jedno od rijetkih područja poljoprivrednog sektora koje donekle može konkurirati na europskom tržištu. Vinari iz Dalmacije, Istre i Slavonije svake godine rade sve kvalitetnija vina, što dokazuju i brojne nagrade na uglednim svjetskim izložbama. No zbog krize izazvane koronavirusom prodaja vina u Hrvatskoj se u 2020. godini praktički prepolovila, što je posljedica pada turističke potrošnje i blokade HoReCa kanala kroz koji naši vinari plasiraju gotovo 70 proizvodnje. Iako službenih podataka za ovu godinu još nema, za očekivati je da će sjajna turistička sezona donekle nadoknaditi gubitke iz 2020. te da će 2021. biti jedna od najboljih godina za hrvatsko vinarstvo.

Istovremeno su odlične i najave za ovogodišnju berbu i većina vinara tvrdi da bi vino iz berbe 2021. trebalo biti vrhunske kvalitete. Međutim, kao jedan od razloga za uspjeh mnogi će vinari izdvojiti i sve veći iznos koji mogu povući iz europskih fondova preko tzv. vinske omotnice. Vinska omotnica je skup mjera iz programa “Zajednička organizacija tržišta” i predstavlja poseban sustav unutar Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koja je regulirana Nacionalnim programom pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. Jedna od najbitnijih je svakako mjera Ulaganje u vinarije i marketing vina kojoj je cilj povećati konkurentnost proizvođača vina na zahtjevnom svjetskom tržištu kao i smanjenje troškova proizvodnje kroz modernizaciju proizvodnje. U prošlom razdoblju od 2014. do 2018. ukupno je odobreno 216 projekata (prema podacima sa stranica Agencije) i tako je realizirano manje od 50% predviđene omotnice za ovu mjeru. S novim programskim razdobljem od 2019. do 2023. interes za nju je značajno porastao, što govori i činjenica da je u prvom natječaju odobreno 79 projekata, a u drugom prijavljeno njih oko 90.

Prihvatljivi troškovi su oni vezani za građenje, odnosno izgradnju i rekonstrukciju prostora za preradu grožđa, proizvodnju, prezentaciju i prodaju vina, nabavu opreme i strojeva koji se koriste u preradi grožđa, proizvodnji vina i njegovoj pripremi za tržište. Kada je riječ o korisnicima, prihvatljive su fizičke i pravne osobe upisane u vinogradarski registar kao proizvođač i prodavač vina u trenutku podnošenja prijave.

Koliko vinska omotnica može pomoći razvoju vinara pokazuje i vjerojatno najpoznatiji slučaj, onaj bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića koji je dobio dva i pol milijuna kuna bespovratnih sredstava za mjeru ulaganja u vinarije i marketing vina. No Tolušić nije jedini koji je iskoristio ova sredstva za koja je u posljednje vrijeme sve veći interes.

Povećani interes prije svega je rezultat promjena koje su uveli u Agenciji i Ministarstvu nakon što su uvidjeli gdje su pogriješili u prvoj vinskoj omotnici. Naime, na ukupno 23 natječaja raspisana u sklopu Nacionalnog programa za vino od 2014. do 2018. Hrvatska je uspjela potrošiti tek 72,83 milijuna kuna kroz tri mjere, a na raspolaganju je bilo 266 milijuna. Dodatni je problem kod ove omotnice da se novac predviđen za jednu kalendarsku godinu ne može koristiti u sljedećoj. To znači da ako se novac ne iskoristi, on propada. Budući da je bilo više nego jasno da vinari u početku nisu bili odmah spremni za ovakav način korištenja novca, krenulo se s izmjenama prvog Nacionalnog programa u 2017. te su unesena tehnička poboljšanja koja su se odrazila na provedbu i atraktivnost mjera. Daljnji korak poboljšanja je uslijedio s novim Nacionalnim programom za razdoblje od 2019. do 2023. te je iskorištenost u 2019. bila 54%, a kriznoj 2020. iskorištenost je bila veća od 90 posto. Kako su vinari sve bolje prihvatili ove mjere te su njihovi projekti sve bolje pripremljeni, očekuje se da će u 2021. iskorištenost vinske omotnice biti veća nego što je bila u 2020.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković ističe da ‘vinska omotnica’ u 2020. ima najveće iskorištenje do sada, 94 posto. FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL, Saša Zinaja/NFOTO

Sredstva koja su na raspolaganju vinarima nisu zanemariva jer je u 2021. te u iduće dvije godine na raspolaganju godišnje 83.190.750 kuna (11.092.100 eura). Od navedenog iznosa sredstva učešća državnog proračuna kroz državnu potporu za dvije mjere iznose 1.950.750 kuna (260.000 eura), a sredstva iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda (EAGF) 81.240.000 kuna (10.832.000 eura). Novac je namijenjen za četiri mjere; ulaganje u vinograde i opremu oko 8.435.000 eura, restrukturiranje vinograda 1.530.000, promidžba 607.000 i informiranje 260.000 eura. Zbog koronakrize dodane su još dvije mjere za destilaciju i skladištenje vina vrijedne oko 60 milijuna kuna.

Usporedno s ovim fondom koji se uglavnom financira sredstvima Europske unije, Vlada je usvojila i Program sufinanciranja rada regionalnih organizacija vinara i vinogradara za razdoblje 2021. do 2023., za koji je na trogodišnjoj razini osigurano 6 milijuna kuna u državnom proračunu, od čega je za 2021. osiguran iznos od 2 milijuna kuna. Program sufinanciranja rada regionalnih organizacija vinara i vinogradara želi podržati njihove aktivnosti rada koje doprinose razvoju marketinga i promocije vinara iz svoje regije, promicati održivu i okolišno prihvatljivu poljoprivredu i povećati udio vina sa zaštićenim oznakama zemljopisnoga podrijetla u RH.

„Ovaj 6 milijuna kuna vrijedan Program pomoći će jačanju konkurentnosti i prepoznatljivosti domaćih vina i vinara. Također, u svjetlu teških uvjeta poslovanja u koronakrizi, konstantno produljujemo trajanje mjera i osiguravamo dodatna sredstva za naše vinare i vinogradare, zbog toga smo na raspolaganje stavili dodatnih 30 milijuna kuna sredstava za nastavak dokazano efikasnih kriznih mjera Destilacija vina u kriznim slučajevima i Potpora za krizno skladištenje vina“, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te naglasila kako „dijelom i zbog spomenutih kriznih mjera, vinska omotnica u 2020. ima najveće iskorištenje do sada u iznosu od 94 posto, drugim riječima, u hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo u prošloj je godini uloženo oko 76 milijuna kuna.“

No treba napomenuti da među vinarima u posljednje vrijeme vlada i povećani oprez jer je Hrvatskoj stigla i prva kazna zbog netransparentnog trošenja novca. Naime, Vinarija Galić, u vlasništvu poduzetnika Josipa Galića iz Kutjeva, mora vratiti 10 milijuna kuna iz vinske omotnice koji su joj putem Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi dodijeljeni za podizanje nove zgrade vinarije u Kutjevu vrijedne sedam milijuna eura. Odlučila je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja je temeljem preporuke Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) nedavno izdala odluku o poništenju odluke o odobrenju projekta i odluku o povratu sredstava isplaćene potpore u iznosu od 10.047.442,29 kuna.

Bivši ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić dobio je dva i pol milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava upravo za mjeru ulaganja u vinarije i marketing vina. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Podsjetimo, OLAF je u svom nadzoru ustvrdio kako je, prema njihovu zaključku, pri izgradnji vinarije došlo do malverzacije i zloupotrebe u odabiru izvođača, odnosno podizvođača radova. U konkretnom slučaju, jedan od podizvođača građevinskih radova na vinskom podrumu bila je tvrtka Presoflex u vlasništvu Ine Galića, sina Josipa Galića. Vinarija Galić je za izvođača radova angažirala jednu tvrtku, a ona je potom uzela pet podizvođača među kojima i tvrtku Galićeva sina, što u OLAF-u smatraju sukobom interesa obrazlažući to time da je “zakonodavnim okvirom korisnicima novca iz EU fondova zabranjeno za projekte za koje su dobili novac angažirati tvrtke s kojima ih vežu osobne ili poslovne veze”.

I takva kazna govori koliko je Europskoj uniji važan sektor vinarstva i koliko pažnje posvećuje tom dijelu poljoprivrede. Zato i ne čudi da su mnoge europske države zajednički reagirale na uvođenje carina iz SAD-a na europska vina. Predvođeni Francuskom, dio članica EU-a od Europske komisije traži da se vinarima nadoknadi šteta koju im nanose američke carine, koja samo u Francuskoj iznosi više od milijardu eura u prvih devet mjeseci ove godine.

Istovremeno je ovog ljeta predstavljen i Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike EU-a u Hrvatskoj. O reformi Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) unutar EU-a se pregovaralo čak tri godine, a konačni politički dogovor o ključnim pitanjima iz reformskog paketa ZPP-a postignut je na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva 28. lipnja 2021. Hrvatskim poljoprivrednicima će se za razdoblje provedbe Strateškog plana (2023. – 2027.) na raspolaganje staviti 3,42 milijarde eura, čemu treba pridodati i 1,5 milijardi eura koje tijekom ove i sljedeće godine, na osnovi Prijelazne uredbe, imamo na raspolaganju za provedbu mjera Programa ruralnog razvoja kao i 131 milijun eura za provedbu reformi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nema sumnje kako će dobar dio tog europskog novca otići i u ruke hrvatskih vinara koji će tako još više unaprijediti svoje poslovanje.