Stranka rada i solidarnosti u četvrtak se oglasila priopćenjem oko spolne neravnopravnosti u parlamentarnim izborima.

Iz stranke Milana Bandića tako podsjećaju da su političke stranke dužne, sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova, prilikom utvrđivanja i predlaganja liste kandidata/tkinja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, za izbor članova/ica predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i za izbor članova/ica u Europski parlament, poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama te spriječiti osjetnu neuravnoteženost jednog spola koja postoji ako je zastupljenost tog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%.

“Unatoč činjenici što je Zakon o ravnopravnosti spolova donesen još 2008. godine te se povećanje zastupljenosti žena na izbornim listama trebalo postići najkasnije do provedbe trećih redovitih izbora od dana njegova stupanja na snagu, danas, 12 godina nakon donošenja spomenutog zakona, političke stranke, grupacije i drugi dionici i dalje krše gore navedene odredbe spomenutih zakona”, ističu u priopćenju.

Kao primjere spominju Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), koja je i sama poduprla donošenje spomenutig zakona, ali na listama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor od 154 moguća kandidata/kinja predložila je samo 39 žena, što je tek 25,32 posto.

“Pritom HDZ u nijednoj od 11 izbornih jedinica za predstojeće izbore nije ispunio kvotu od minimalno 40% žena na listi, pri čemu se u dvije izborne jedinice, četvrtoj i desetoj, na listama HDZ-a nalaze tek dvije žene od mogućih 14. Nadalje, žene su HDZ-ovim listama dominantno pri dnu lista, pri čemu na čak tri liste, u drugoj, trećoj i desetoj izbornoj jedinici, prvih 7 mjesta zauzimaju muškarci. Ističemo također kako su nositelji HDZ-ovih izbornih lista u svih 10 izbornih jedinica u Republici Hrvatskoj muškarci. Pritom predsjednik HDZ-a, g. Plenković, kao opravdanje za osjetnu spolnu neravnopravnost i podzastupljenost žena na HDZ-ovim izbornim listama navodi kako su u HDZ-u odlučili sastaviti pobjedničke, a ne spolno ravnopravne liste!?”, poručuju.

Spomenuli su i Restart koaliciju, koja u dvije izborne jedinice sedmoj i osmoj, na listama predlaže manje od 40% žena, pri čemu se u 8. izbornoj jedinici od 14 mogućih na izbornoj listi nalaze tek 4 žene, odnosno 28,57%. “Slično tome, Domovinski pokret, stranka Miroslava Škore, u 2. izbornoj jedinici na predloženim kandidacijskim listama ima tek 3 žene, odnosno 21,43%”, kažu.

Stranka rada i solidarnosti navodi i da je predviđena kazna za nepoštivanje načela ravbnopravnosti spolova pedeset tisuća kuna. “Slijedom navedenog, ukupna kazna koju bi HDZ trebao platiti iznosi čak 550.000,00 kn, a Restart koalicija 100.000,00 kn”, kažu i nastavljaju:

“Posebno je pritom zabrinjavajuće što se financijska sredstva za podmirivanje novčanih kazni za nepoštivanje ravnopravnosti spolova na izbornim listama istovremeno pribavljaju donacijama tvrtki i pravnih osoba koje su zbog očuvanja radnih mjesta, pada prometa i osiguravanja vlastitog opstanka od države zatražile i dobile znatnu financijsku pomoć tijekom pandemije bolesti COVID-19. Na navedeni način stranke zapravo samima sebi, posrednim putem, iz državnog proračuna isplaćuju financijska sredstva kojima onda podmiruju dospjele novčane kazne za nepoštivanje ravnopravnosti spolova u izradi kandidacijskih lista”.

Ističu da Stranka rada i solidarnosti ‘kontinuirano promiče i živi ravnopravnost spolova, dokaz čemu je ne samo činjenica da je u svim izbornim jedinicama u kojima izlazi na predstojeće izbore zadovoljila propisane kvote kojima se promiče ravnopravnost spolova, već i činjenica da su u Gradskoj skupštini Grada Zagreba od 16 članova i članica kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti polovica njih žene.’

“Ovim putem pozivamo sve političke stranke i grupacije u tijelima javnog i političkog odlučivanja da počnu poštovati odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova te tako daju svoj doprinos stvaranju Hrvatske kakvu svojim svakodnevnim radom stvara Stranka rada i solidarnosti – Hrvatsku koja živi jednakost svih građana, neovisno o njihovom spolu, rasi, religiji i socio-ekonomskom statusu, Hrvatsku koja je tolerantna, solidarna, socijalno osjetljiva i sigurna, multikulturalna, multikonfesionalna i multietična”, zaključili su.v