Oni prilično često mijenjaju poslodavce tražeći bolje uvjete, pa i odlaze iz Hrvatske u druge članice EU-a iako tamo ne mogu legalno raditi na osnovu hrvatske dozvole. Za Nepalce je uobičajena destinacija Portugal gdje već imaju velik broj sunarodnjaka, o čemu su naveliko pisali i tamošnji mediji, a samo mali dio ih ima legaliziran status.

„Raznorazne tvrtke u drugim članicama EU-a ‘otkrile’ su da u Hrvatskoj ima velik broj stranih radnika i sada ih regrutiraju. Postavlja se pitanje hoće li nam Europa sada iscrpiti i radnike koje mi dovodimo iz trećih zemalja“, kazao je za FORBES Hrvatska Jagodin, vlasnik Pinoy 385, zagrebačke agencije koja se godinama bavi posredovanjem u zapošljavanju te privremenim zapošljavanjem filipinskih radnika.

Dodaje da jedan dio stranih radnika u druge zemlje odlazi praktički odmah, dakle i bez da počnu raditi u Hrvatskoj, odnosno „čim dobiju boravišnu iskaznicu jer se s njome može putovati po Europi“.

Na pitanje kakva su konkretna iskustva njegove agencije oko odlazaka radnika, odgovara da je „bilo slučajeva otkaza radnika, prebjega i odlaska u druge zemlje EU“, ali ne navodi konkretne brojke. Njegova agencija radi isključivo s radnicima s Filipina, a s obzirom na „regulirano i kontrolirano zapošljavanje filipinskih državljana od strane filipinskog Ministarstva za prekomorski rad mogu reći da imamo izrazito nisku stopu radnika koji ne ispune obveze preuzete ugovorom o radu“.

Naravno, u Hrvatsku filipinski radnici ne dolaze uvijek ravno iz svoje države, što je prilično kontrolirano, nego ih agencije znaju regrutirati i u inozemstvu.

Što se općenito tiče odlazaka stranih radnika trbuhom za kruhom iz Hrvatske u druge zemlje EU-a, Jagodin smatra da bi, prije svega, trebalo bolje regulirati taj dio tržišta rada. „Kad govorimo o zapošljavanju stranih radnika, potrebno je kvalitetno provesti selekcijski postupak kandidata te ujedno procijeniti spremnost poslodavaca za zapošljavanje stranih radnika, sve u cilju smanjenja rizika i nezadovoljstva svih uključenih“, odgovara.

Pinoy 385 je u prošloj godini doveo, kaže Jagodin, gotovo dvije tisuće filipinskih radnika, a pretežno za sektor logistike, prehrambene i industrijske proizvodnje te ugostiteljstva i turizma.

Podsjetimo, MUP je prošle godine izdao 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, ali kako radnici mogu mijenjati poslodavce, za jednog državljanina može biti izdano više dozvola za boravak i rad tijekom godine. Ukinuto je istodobno na desetine tisuća radnih dozvola, velikim dijelom na zahtjev poslodavaca i samih radnika. MUP upravo najavljuje i da slijede nove izmjene Zakona o strancima koje bi, među ostalim, trebale poboljšati proceduru uvoza radne snage, ali i pojačati nadzor.