Više velikih stranih medija posljednjih dana piše o srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću kao o “populistu” i nekom tko “vrijeđa oporbu”. Pritom se bave njegovim odgovorom na masovne pucnjave i prosvjede koji su uslijedili, kao i vezama države s klanom Veljka Belivuka, donosi N1.

Berlinski list Tagesspiegel piše da Vučića “sve više iritiraju novinarska pitanja“ o tome zašto se nije upisao u knjigu žalosti niti obišao osnovnu školu “Ribnikar“.

“Osjetljivi predsjednik vrijeđa oporbene političare koji su prošlog tjedna okupili sunarodnjake na dva velika prosvjeda protiv nasilja, naziva ih “hijenama i lešinarima” koji pokušavaju politički zloupotrijebiti tragediju“, navodi ovaj list, a prenosi Deutsche Welle.

Tagesspiegel piše i da Vučić odbacuje zahtjev za smjenom svojih “sljedbenika“ s čela Ministarstva unutarnjih poslova i Sigurnosno informativne agencije (BIA), te zahtjev da se oduzmu licence “televizijama koje glorificiraju nasilje, ali primaju državne subvencije i nalaze se u istoj kaši s Vučićevim SNS-om“.

“Umjesto toga, srpski moćnik ponovo pokušava pobjeći na čelo zbivanja“, zaključuje Tagesspiegel, prenosi N1.

Portal Politico piše da se Vučić suočio s pozivima da podnese ostavku jer raste bijes zbog smrti 17 ljudi u dva dana ranije ovog mjeseca. Predsjednik Srbije kaže da su i izvanredni izbori mogući nakon masovnih ubojstava nakon kojih su uslijedili prosvjedi.

On je insistirao da unatoč nizu napetih javnih demonstracija u kojima se poziva da napusti funkciju, “neće biti Majdana u Beogradu“, misleći na ukrajinsku revoluciju koja je zbacila nepopularni proruski režim u zemlji 2014.

Britanski Guardian bio je jako oštar prema predsjedniku Srbije, navodeći da je “populistički, prokremaljski autokrat“.

List navodi da su Vučićevi politički korijeni u krajnje desnom nacionalizmu, i podsjeća da je nakratko bio ministar informiranja u vrijeme srpskog lidera optuženog za ratne zločine Slobodana Miloševića.

Govoreći o masovnim ubojstvima u Srbiji i reakciji države, britanski list navodi da u duboko podijeljenoj naciji preplavljenoj smrtonosnim oružjem, gdje se veličaju ratni zločinci, reality programi, gdje su ljudi i dalje mislima u tragičnim događajima koji su se nedavno dogodili, mnogi sumnjaju da li će predsjednikovo obećanje da će “razoružati“ zemlju biti dovoljno.

Guardian podsjeća da je tisuće ljudi izašlo u petak na ulice Beograda u drugom prosvjednom skupu “Srbija protiv nasilja“ pod vodstvom oporbe, tražeći ostavku ministra unutarnjih poslova i okončanje onoga što mnogi vide kao kulturu nasilja propagiranog od strane medija i političara vladajuće stranke.

Vučić je optužio svoje protivnike da pokušavaju iskoristiti tragedije u političke svrhe i najavio planove za osobni miting krajem svibnja. On je u nedjelju rekao da će “uskoro“ podnijeti ostavku na mjesto lidera Srpske napredne stranke, obećavajući nove parlamentarne izbore prije kraja rujna, piše Guardian.

Kako navodi ovaj list, Vučić i njegova vladajuća stranka političke protivnike i strane rivale redovno omalovažavaju koristeći termine “ološ“, „lopov“, dok sjednicama parlamenta dominiraju grube i agresivne uvrede.

Poslije skupa građana koji je održan nakon masovnih ubojstava u Beograd u i Mladenovcu, njemački Deutsche Welle (DW) je pisao da je održan “najveći prosvjed još od Petog oktobra“. Kao da se strategija vlasti svodi na umanjivanje broja prisutnih, kao i na optužbe da oporba tragediju koristi za političke ciljeve. To, zapravo, nije ništa novo i uklapa se u propagandu vlasti koja pokušava svaku oporbenu aktivnost predstaviti kao nešto protuzakonito, piše DW.

Naglasak je stavljen na ograničavanje slobode kretanja, to jest, kako je to ponavljano na Pinku, “šačica nasilnika maltretira građane“. Stoga je i na mitingu bilo dozvoljeno nesmetano kretanje vozila trasom prosvjeda, jer prometna policija nije adekvatno asistirala, što je očito trebalo dovesti do napetosti između vozača i sudionika prosvjeda, naveo je njemački medij.

Početkom svibnja, New York Times je objavio tekst o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, ali i vezama kriminalnog klana Veljka Belivuka s državnim rukovodstvom, što se dešava usporedno s dolaskom na vlast SNS i Vučića 2012. godine.

New York Times za Belivuka piše da se spominjao kao netko tko je “u dobrim odnosima s policijom i obavještajnim službama“, a on i njegovi ljudi su fotografirani u društvu moćnih ljudi, među kojima je bio i sin predsjednika, Danilo Vučić, navodi se u tekstu koji je izazvao burnu reakciju srpskog predsjednika.

“Vučićev brend etničkog šovinizma i demagogije odjekuje onom njegovog saveznika Putina, a širenje neliberalne demokracije – koja već jača u dijelovima kontinenta – predstavlja jednaku, možda zlokobniju prijetnju. Slučaj Belivuk otvorio je prozor u sumornu moguću budućnost, u kojoj Vučić iznutra podriva europski projekt, gradeći državu u kojoj je demokracija fasada, a kriminalne bande se koriste za širenje straha“, ističe se u tekstu.

Osim toga, New York Times piše da je sudski dokumentirano da su Belivuk i njegova grupa dobili u MUP-a podršku u prethodnih 10 godina. Dodatno, ovaj medij objašnjava da navodi da pomisao kako se sve ovo moglo dogoditi bez Vučićevog znanja “izaziva smijeh u Beogradu“.

“Vučić ima gotovo u potpunosti kontrolu nad svim aspektima javnog života – od parlamenta, preko sudova, policije, biznisa… Uhićenje Belivuka i njegove grupe možda je jedna od rijetkih odluka posljednjih godina koju nije kontrolirao“, navodi New York Times.