Prošle srijede su u nazočnosti bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i predstavnika investitora – kineske kompanije Norinco, svrstane među pet najvećih industrijskih kompanija u Kini – u probni rad puštena četiri električna agregata: turbine-vjetrenjače. Na otvorenje najvećeg vjetroparka u Hrvatskoj iz Kine je došao i potpredsjednik te velike svjetske kompanije Shan Jun. Pratila ga je i kompletna ekipa iz podružnice kompanije Norinco u Zagrebu: generalni direktor Liu Zhen, direktor elektroničkog i strojarskog odjela Ding Decai i komercijalni direktor zagrebačke podružnice Li Linghao.

Postavljene u vjetrovitom području iznad Senja, grada poznatog po buri i velikoj snazi vjetra u širem području, u probni rad puštene su prve četiri od ukupno 39 novih turbina-vjetrenjača. Ostalih 35 turbina nastavit će se postupno puštati u probni rad, koji će trajati ukupno šest mjeseci prije no što se ovaj, trenutačno i najveći vjetropark u Hrvatskoj uključi u hrvatski energetski sustav, a što će bitno poboljšati snabdijevanje električnom energijom u Ličko-senjskoj županiji.

Radovi na najvećem vjetroparku u Hrvatskoj, unatoč epidemiji, minimalno su kasnili, ne više od mjesec dana; počeli su 20. srpnja 2019. godine, a prošloga tjedna su u cijelosti završeni. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Kako smo saznali u razgovoru s Liu Zhenom, generalnim direktorom zagrebačke podružnice tvrtke Norinco International Cooperation Ltd., ta je kompanija osnovana 2001. godine, a bavi se inženjerskim poslovima u sektorima željezničkog prometa, autocesta i brzih cesta, hidrocentrala, industrijskom proizvodnjom, javnom infrastrukturom, a sada i obnovljivim izvorima energije. Unatoč epidemiji, radovi na najvećem vjetroparku u Hrvatskoj minimalno su kasnili, ne više od mjesec dana; počeli su 20. srpnja 2019. godine, a prošloga tjedna su u cijelosti završeni. U tom poslu bilo je angažirano ukupno 250 kineskih, ali i nešto hrvatskih radnika. Završetak radova bio je predviđen za rujan, a probni rad ličkog postrojenja počeo je sredinom listopada.

Nemaju namjeru tu stati. Ambicija im je nastaviti s ulaganjima u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj pa tako trenutačno ispituju mogućnost ulaganja u fotonaponske agregate u okolici Zadra. Kineski investitori iz tvrtke Norinco u ovaj projekt u Lici uložili su 230 milijuna eura pa je to trenutačno i jedna od najvećih investicija u Hrvatskoj. Druga je po vrijednosti ukupne investicije, odmah iza Pelješkog mosta procijenjenog trenutačno na 526 milijuna eura. Međutim, za razliku od Pelješkog mosta, koji također gradi kineska kompanija – China Road and Bridge Company (CRBC), ovaj projekt se ne financira sredstvima iz Europske unije nego kineskim kapitalom.

Uz kinesku kompaniju, dio radova izvodili su i hrvatski podizvođači, a u postrojenja su, osim kineske opreme, ugrađeni i Končarovi transformatori. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Na otvaranju energetskog pogona u Lici nije slučajno bio baš bivši predsjednik Stipe Mesić, poznat kao veliki promotor hrvatskog izvoza u Kinu, ali i promotor kineskih ulaganja u Hrvatsku kao poticaja razvoju hrvatskog gospodarstva. Na kasnijem službenom ručku u Senju bivši predsjednik Stjepan Mesić podsjetio je kineske investitore i na činjenicu iz svoje političke karijere koja je bitna za poslove s Kinom.

Kao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nije osobno upoznao aktualnog kineskog predsjednika Xi Jinpinga, koji je trenutačno u svom drugom petogodišnjem mandatu, nego se susretao s njegovim prethodnicima na čelu Kine – Hu Jintaom i Jiang Zeminom. Dosad su kineski predsjednici obnašali tu dužnost samo u dva predsjednička mandata, baš kao i Stjepan Mesić.

U dijelu vjetroparka koji smo posjetili s bivšim predsjednikom Mesićem i kineskim investitorima – među kojima je bila i Martina Rogić, građevinska inženjerka u podružnici kompanije Norinco u Hrvatskoj – zadnja instalacija bila je postavljena 30. listopada. Većinom se radi o zakupu državnog zemljišta, ali je napravljena i šumska cesta koju sada koriste i mještani.

Ovaj posao s kineskim partnerima bio je dogovoren 2018. godine u okviru investicijskog programa Kine i 16 država srednje, istočne i jugoistočne Europe. Tada se i premijer Andrej Plenković sastao s predsjednikom Uprave tvrtke Norinco International Wang Yitongom, rekavši da projekt vjetroparka u Lici „za hrvatsku vladu predstavlja otvaranje nove stranice i snažnu poruku investicijskoga karaktera“. Naglasio je da su „investicije, uz fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme, ključna sastavnica politike“ njegove vlade.

Već tada je bilo naglašeno da će izgradnjom vjetroparka u Lici ojačati proizvodni kapaciteti električne energije iz obnovljivih izvora, vodeći računa o zaštiti okoliša i modernizaciji postojeće elektroenergetske mreže. Doduše, ta se investicija u međuvremenu popela sa 160 na 230 milijuna eura, ali bi trebala omogućiti ličkoj općini Brinje i gradu Senju prihod od ukupno 5,5 milijuna kuna godišnje na temelju vjetroenergetske rente. Uz kinesku kompaniju, dio radova izvodili su i hrvatski podizvođači, a u postrojenja su, osim kineske opreme, ugrađeni i Konačarovi transformatori.

U proljeće 2019. godine u Dubrovniku je održan i summit Kina plus 16, kada se toj kineskoj investicijskoj inicijativi priključila i Grčka, koja je Kinezima iznajmila luku Pirej za dostavu kineskih proizvoda u Europu. U sustav vjetroelektrana u Lici ugrađena je tehnologija i oprema kompanije Shanghai Electric Power Generation Group, glavnog industrijskog proizvođača u Šangaju koji zapošljava 12.000 radnika. Electric Group specijaliziran je za proizvodnju opreme za proizvodnju i inženjering električne energije, a od 2004. godine na prvom je mjestu u svijetu u proizvodnji opreme za industriju proizvodnje električne energije.

Izgradnja vjetroparka u Lici, u senjskom zaleđu, prva je u nizu investicija proizišlih iz summita 16 plus jedan (Kina) u Budimpešti, kada je u nazočnosti hrvatskog i kineskog premijera i potpisan ugovor o ovom projektu, kao i budućoj suradnji između dviju zemalja. Taj summit u Budimpešti bio je uvertira u buduću suradnju unutar kineske Inicijative „Pojas i put“, nastavka kineskog investicijskog projekta poznatog kao „Novi put svile“.

Kina je 2017. godine u inozemstvo uložila oko 180 milijardi eura, a drugim zemljama posudila blizu 100 milijardi eura. Dok god će Kina imati plus na tekućem ra­čunu od dva do tri posto BDP-a, može se računati na kinesku investicijsku ofenzivu na Europu. Godinu dana ranije, 2016., kineska ulaganja u Europsku uniju bila su porasla 77 posto, a iznosila su 35 milijardi eura. Od toga je samo u Njemačkoj završilo 11 milijar­di eura, za kupovinu visoke tehnologije i pametnih tvornica. Kina i EU počeli su i razgovore o kineskom doprinosu Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSI).

Razmjeni poklona između Mesića i Shan Juna prisustvovao je i Liu Zhen, generalni direktor zagrebačke podružnice Norinca International Cooperation Ltd.. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO