Predsjednik Građanskog odjela na Vrhovnom sudu, ali i predsjednik važne strukovne Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontrec, u više konkretnih prilika otvoreno je oponirao predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću, suprotstavio se njegovim prijedlozima ili ih opstruirao te se u posljednjem razdoblju formirao kao Dobronićeva izrazita oporba unutar pravosudnog sustava, pa i samog suda na kojemu zajedno rade. Takav odnos snaga bio je vidljiv prilikom odlučivanja o slučaju kredita u švicarskim francima – kada je odjel na čijem se čelu nalazi Kontrec najprije odugovlačio, a potom usvojio neobičan stav po kojemu oštećeni potrošači de facto nemaju pravo na nadoknadu, što kasnije nije prošlo sudsku evidenciju – a prošlog tjedna on je, ovaj put u ulozi predsjednika Udruge hrvatskih sudaca, neobično ažurno pokušao demantirati navode Nacionala o pritužbi ili čak tužbi protiv Republike Hrvatske Sudu Europske unije u Luksemburgu. Razlog potezu koji se po više visokih pravosudnih izvora sprema protiv Plenkovićeve vlade jest ignoriranje štrajka sudskih službenika i namještenika zbog malih plaća, u prosjeku 630 eura, što dovodi u pitanje funkcioniranje cijelog pravnog sustava u državi. Nakon što je Nacional objavio da će se na taj korak odlučiti upravo Udruga hrvatskih sudaca, što je u jednom trenutku bio realan scenarij, njen predsjednik Damir Kontrec neobično ažurno se potrudio demantirati ove informacije – po nekim izvorima, moguće i zato što je u međuvremenu bio podvrgnut uvjeravanju da bi tako i on ‘’politizirao štrajk’’, za što Dobronića optužuje Plenković.

‘’Udruga hrvatskih sudaca ne razmatra o slanju pritužbe protiv Vlade RH Europskom sudu za ljudska prava. Udruga hrvatskih sudaca je nevladina strukovna organizacija, koja djeluje sukladno odredbama Ustava, zakona i temeljem Statuta Udruge. U tom kontekstu su ustanovljena i odgovarajuća tijela Udruge (upravni i nadzorni odbor, zbor, predsjednik) na kojima se, u okviru propisanih nadležnosti, donose odluke iz djelokruga djelovanja Udruge. Navedena tijela Udruge nisu niti raspravljala niti su donijela ikakvu odluku o navodnim tužbama ili pritužbama Europskom sudu za ljudska prava, protiv bilo koje institucije Republike Hrvatske’’, stoji u reagiranju udruge kojoj je Kontrec na čelu, objavljenom u prošlom broju Nacionala. U ostatku sudačkih redova još uvijek nije isključeno da neka pritužba ipak ode u Bruxelles, sjedište Europske unije, ili u Luksemburg u centralu Suda Europske unije. Mogu je napisati i pojedini suci, a prema Nacionalovim izvorima, neki je suci već i pišu.

Štrajk pravosudnih djelatnica i djelatnika traje od početka lipnja, a prije desetak dana su štrajkaši prosvjed održali ispred NSK, gdje se održavala sjednica vlade pa su u jednom trenutku bili angažirani i specijalci. FOTO: Lovro Domitrovic/PIXSELL

U pozadini ovakvog razvoja događaja evidentno je golemi raskorak koji se, ne prvi put, otvorio između predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića i Damira Kontreca – barem nominalno – jednog od njegovih najbližih suradnika. U slučaju štrajka pravosudnih djelatnika Dobronić je sasvim izvjesno poduzeo niz konkretnih mjera kojima je barem pokušao spriječiti potpuni kolaps sustava: u više navrata javno je upozorio Ministarstvo pravosuđa i Vladu na njegove pogubne posljedice, zahtijevao je i sastanak s premijerom Plenkovićem na što se ovaj oglušio, na vlastiti zahtjev 13. srpnja susreo se s predsjednikom Zoranom Milanovićem koji je prošlog vikenda sazvao i izvanrednu sjednicu Sabora, na koncu je u više navrata i javno istupao o ovom problemu te neuvijeno zahtijevao njegovo rješavanje. U suprotnom, kako je rekao, više sudske instance u Hrvatskoj neće moći preuzeti odgovornost za daljnji tijek događaja u pravosuđu. Dobronić je, nema tajne, bio sklon slanju pritužbe ili tužbe europskim instancama protiv Republike Hrvatske, što nije nepoznata praksa – slično je već u Europskoj uniji učinila i Udruga sudaca Portugala, kada je portugalska vlada smanjila plaće sucima u vrijeme ekonomske krize. Kako je prije dva tjedna objašnjeno Nacionalu, Vrhovni sud ne može slati tužbe jer je riječ o instituciji, ali zato može toj tužbi sudačke udruge pridodati detaljan izvještaj o stanju pravne države u Hrvatskoj i položaju sudbene vlasti. Taj detaljan izvještaj najvjerojatnije bi mogao pripremiti sam predsjednik Vrhovnog suda Dobronić. ‘’Mi nećemo u to ući olako, ali ako nemamo pravodoban odgovor Vlade, nećemo imati izbora. Vidjet ćemo što će se događati do kraja tjedna pa bismo taj potez mogli poduzeti već u srpnju’’, objasnio je tada Nacionalov izvor iz sudačkih redova. Neposredno prije nego što je predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontrec očito promijenio svoj stav, ili barem jasno artikulirao da s Radovanom Dobronićem ne namjerava surađivati ni po ovom pitanju.

Damir Kontrec neobično ažurno je demantirao informacije o tužbi protiv RH, a po nekim izvorima to je učinio jer je u međuvremenu bio podvrgnut uvjeravanju da bi tako i on ‘politizirao štrajk’, za što Dobronića optužuje premijer Plenković. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

‘’Sud Europske unije osigurava poštovanje prava pri tumačenju i primjeni osnivačkih ugovora. Njegove najvažnije nadležnosti su postupci zbog povrede obveza na temelju prava Unije, postupci za poništenje akta i postupci zbog propuštanja djelovanja. Dakle, ako se država ulaskom u Europsku uniju obvezala da će imati neovisno pravosuđe i pravnu državu, onda ne može imati ovakvu pravosudnu krizu’’, jedan je od argumenata kojima je visoki pravosudni izvor za Nacional ovog tjedna objasnio prednosti podnošenja tužbe protiv Republike Hrvatske.

Premda ona po svom krajnjem ishodu ne može imati konkretan učinak – kazne za tužene države su, naime, isključivo novčane prirode – bez sumnje bi barem implicitno utjecale da se najdulji štrajk u hrvatskoj povijesti prekine u što kraćem roku, a potpuni kolaps pravosudnog sustava spriječi.

S druge strane, Nacionalovi sugovornici objašnjavaju da se odbijanjem suradnje po ovom pitanju Damir Kontrec svrstao u oponente predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića i, dapače, jasno se isprofilirao kao predvodnik snaga unutar pravosuđa koje predsjednika Vrhovnog suda na svakom koraku žele opstruirati i blokirati njegove poteze. Vrlo sličan tijek događanja zbio se i oko kredita u švicarskom franku, za koje je Dobronić još kao sudac Trgovačkog suda u kolektivnom sporu za zaštitu potrošača 2013. godine donio prvostupanjsku presudu, koja do današnjeg dana zapravo nije provedena.

Imenovanjem za predsjednika Vrhovnog suda on je naišao na opstrukcije upravo na slučaju na kojemu je osobno započeo rješavati goleme nepravde. Čekao se konačni pravorijek Vrhovnog suda za koji je zadužen Građanski odjel koji vodi upravo Damir Kontrec, kojemu je Dobronić u jednom trenutku čak zaprijetio smjenom – kao što je to učinio s predsjednicima Kaznenog odjela i Odjela za europska pitanja Damirom Kosom i Marinom Mrčelom. Kao rezultat, prije točno godinu dana, Kontrec je javno obećao raspraviti sve predmete vezane uz ove toksične kredite.

Dobronić se na vlastiti zahtjev 13. srpnja susreo s predsjednikom Zoranom Milanovićem koji je sazvao i izvanrednu sjednicu Sabora. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

To je i učinjeno, no s krajnje bizarnim ishodom: suci na Vrhovnom sudu nisu se mogli složiti da potrošačima pripada obeštećenje – nedostajala su tek dva glasa – ali niti da im ne pripada ništa, pa je usvojeno neobično i nejasno pravno shvaćanje kao navodni ‘’srednji put’’. U stvarnosti, potrošači koji su imali kredite u francima i punih deset godina čekaju pravdu time bi bili oštećeni i na njihovu sreću reagirale su službe Vrhovnog suda. Ovakva odluka nije prošla sudsku evidenciju i stoga je de facto nevažeća, čeka se neki novi predmet oko kredita u švicarskim francima o kojemu će se nanovo odlučivati. Potrošači očekuju da se u njihovu korist napokon razriješe dvije ključne navodne dileme – imaju li pravo na odštetu i oni koji su u međuvremenu konvertirali svoje kredite te jesu li sklopljeni osnovni ugovori zapravo i ništetni, budući da su ništetne njihove glavne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i o valutnoj klauzuli u francima. Uz problem štrajka sudskih službenika koji evidentno treba riješiti u najkraćem mogućem roku jer u suprotnom slijedi potpuni kolaps sustava, za idućih nekoliko mjeseci najavljeno je i konačno rješavanje svih dilema oko švicarskog franka. Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u ove je dvije teme uložio značajan trud i bez sumnje na stolu ima potencijalna rješenja, no činjenica je da je, pored ignoriranja izvršne vlasti, i dalje suočen sa značajnim opstrukcijama iz pravosuđa. Pa i unutar suda kojemu predsjeda.

REAKCIJA: ‘Radovan Dobronić i Damir Kontrec nisu ni u kakvom sukobu’

U vašem tjedniku od 25. srpnja 2023./br.1318 u tekstu pod naslovom “Štrajk u pravosuđu dodatno pojačao sukob između Radovana Dobronića i Damira Kontreca na Vrhovnom sudu”, novinar Damir Petranović izrekao je više netočnih tvrdnji.

Kao prvo, predsjednik suda Radovan Dobronić i sudac tog suda Damir Kontrec nisu ni u kakvom sukobu, niti u funkciji predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika građanskog odjela tog suda, kao niti u funkciji predsjednika suda i predsjednika Udruge hrvatskih sudaca.

Između predsjednika i suca Kontreca postoji vrlo visoka suglasnost o svim pitanjima o kojima se navodi u članku.

Također, autor teksta pokazuje elementarno nepoznavanje rada sudova, kao i uloge sudbene vlasti. Naime, predsjednik sudskog odjela nije osoba koja je zadužena kontrolirati suđenje, već su suci neovisni u donošenju svojih odluka, koje donose pojedinačno, u sastavu vijeća, a ponekad i u sjednicama odjela odnosno općim sjednicama.

Slijedom navedenog tekst je pun netočnih tvrdnji, nagađanja, pretpostavki, koje onda kreću prema insinuacijama i zaključcima koji nemaju nikakvog temelja, i predstavljaju grubu dezinformaciju.

Željko Pajalić, sudac

Glasnogovornik Vrhovnog suda Republike Hrvatske