Europske zemlje riskiraju da uzalud izgube goleme svote novca na infrastrukturu za uvoz plina koja im neće trebati nakon “panike” kao odgovora na zatvaranje ruskog plinovoda, upozorili su stručni analitičari.

U žurbi da pronađu alternativne izvore plina nakon što je ruski Gazprom počeo ograničavati uvoz vitalnih plinovoda za Europu, mnoge europske zemlje, a posebno Njemačka, ubrzale su planove za novu infrastrukturu za ukapljeni prirodni plin (LNG) za dopremanje opskrbe morem iz Sjedinjenih Država, Katara i drugih zemalja.

No, prema novoj analizi Instituta za energetsku ekonomiju i financijsku analizu (IEEFA), koju je podijelio POLITICO, europske su zemlje možda uvelike premašile granicu, s trenutnim planiranim kapacitetom uvoza koji daleko premašuje vjerojatnu potražnju za LNG-om do 2030. godine.

Ako se trenutni infrastrukturni planovi provedu, kapacitet LNG terminala diljem Europe, uključujući Veliku Britaniju, Norvešku i Tursku, koji su usko povezani s tržištem plina EU-a, mogao bi premašiti 400 milijardi kubičnih metara (bcm), pokazuje analiza.
Njemačka, koja je imala nulti kapacitet uvoza LNG-a prije 2022., jedna je od zemalja koje su najdramatičnije uložile u novu infrastrukturu, s planovima potrošiti najmanje 9,8 milijardi eura u sljedećih 15 godina. Prema analizi IEEFA-e, zemlja bi do 2030. mogla imati 9 milijardi kubičnih metara viška kapaciteta.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva gospodarstva i klimatskih mjera rekao je da su planovi zemlje “jačanje mjera predostrožnosti i očuvanje sigurnosti opskrbe energijom” za Njemačku i Europu šire.

No zemlje s već postojećom LNG infrastrukturom na putu su da imaju najveći višak kapaciteta, a predviđa se da će Španjolska imati neusklađenost od 50 bcm. U Turskoj ta brojka iznosi 44 bcm; u U.K, to je 40 bcm; u Francuskoj 14 bcm; au Italiji 10 bcm.

Uvoz LNG-a u Europu porastao je za 60 posto u 2022. u usporedbi s 2021., uključujući više od dvostruko povećanog uvoza iz SAD-a, 23-postotnog povećanje uvoza iz Katara i 12-postotnog povećanje uvoza LNG-a iz Rusije.

IEEFA je rekla da će potražnja za LNG-om nastaviti rasti 2023., ali će ponovno početi padati sljedeće godine, uglavnom zbog smanjenja potražnje za plinom u EU-u, obnovljivih izvora koji preuzimaju veći udio energetskog tereta i vlada koje se sve više fokusiraju na mjere energetske učinkovitosti.

Europska prezasićenost LNG infrastrukturnim planovima već je izazvala kritike boraca za klimatske promjene zbog straha da bi to moglo natjerati uvoznike da nastave koristiti prirodni plin kako bi opravdali trošak nove infrastrukture.

Očekuje se da će se dio LNG infrastrukture u budućnosti prenamijeniti za uvoz čistog vodika. No, Jaller-Makarewicz iz IEEFA-e upozorio je da je buduća potražnja za vodikom još neizvjesna i da postoje tehnički izazovi uključeni u pretvaranje infrastrukture za uvoz i transport vodika.