Od izvora iz SDP-a koji su dobro upućeni u tijek pregovora s HDZ-om oko odabira sudaca Ustavnog suda, Nacional je u ponedjeljak poslije podne doznao da su na sastanku održanom istog dana praktički dogovorena imena Ustavnih sudaca te da će oni vrlo vjerojatno biti izabrani u ustavnom roku, odnosno u petak 6. prosinca. Tako bi se izbjegao scenarij kojim bi postalo upitno održavanja predsjedničkih izbora. No, ono što je u ovom trenutku možda i zanimljivije jest da je isti izvor Nacionalu izjavio kako su u SDP-u zadovoljni ishodom sastanaka te da su u HDZ-u pristali na sve njihove zahtjeve. Upitan što to točno znači, isti je izvor rekao da su pregovarači HDZ-a pristali na sve prijedloge SDP-a, te da su ujedno prihvatili da Đuro Sessa i Mate Palić ne budu dio HDZ-ove kvote od pet kandidata za suce Ustavnog suda. Nacionalov je izvor potom dodao:

“Čini mi se da su se Plenković i njegovi saborski zastupnici malo zaigrali i da su se našli u škripcu pa su praktički pristali podržati sve naše prijedloge uključujući i Andreja Abramovića. Doduše ostaje mogućnost da se neke stvari promjene pa da Predsjedništvo HDZ-a donese neku drugu odluku, ali to bi samo značilo da HDZ ne želi izabrati suce i da namjerno opstruira izbor, pa zato ne vjerujem da će se to dogoditi. Uglavnom mislim da oporba može biti jako zadovoljna onime što smo dogvorili jer je moglo to biti i puno gore nego što je.”

Premijer Andrej Plenković odustao je, po svemu sudeći, od plana otezanja s izborom sudaca i instaliranja predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića na mjesto predsjednika države. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Načelni dogovor koji je postignut u ponedjeljak, a koji je novnarima u Saboru potvrdio i voditelj HDZ-ova pregovaračkog tima Ivan Malenica, zapravo je poprilično iznenadio oporbene zastupnike koji su još krajem prošlog tjedna vjeroavli kako od izbora sudaca Ustavnog suda neće biti ništa. Razlog tome je što se Ivan Malenica gotovo cijeli tjedan nije javljao oporbenom pregovaračkom timu, iako je na sastanku prošlog ponedjeljka bilo dogovoreno da će se članovi pregovarčkih timova čuti tijekom tjedna. No, kako se Malenica nije javljao, među oporbenim se političarima već počelo govoriti o mogućoj opstrukciji izbora od strane HDZ-a i premijera Plenkovića, a sve kako bi se dovelo u pitanje održavanje predsjedničkih izbora. Neki od njih su smatrali kako je moguć i scenarij koji je prošloga tjedna objavio Nacional, a po kojem se premijer Plenković nadao da u slučaju neodržavanja predsjedničkih izbora na mjesto predsjednika države postavi predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića. Jedan utjecajan SDP-ovac ovu je mogućnost ovako prokomentirao:

“Neka samo Plenković to pokuša napraviti. Jedva čekam. Ako stvarno to pokušaju napraviti, to bi značilo masovne prosvjede na ulicama. Mislim da bi to napokon probudilo hrvatske građane, a jedini koji masovno može privući ljude na ulice je Zoran Milanović. No, nakon sastanka u ponedjeljak čini se kako je Plenković povukao ručnu i kako je shvatio da bi jedini gubitnik u slulčaju neizbora Ustavnih sudaca bio on.”

Ne izaberu li se ustavni suci ovoga petka, samo dan prije obveznog ustavnog roka 7. prosinca, Ustavni sud sveo bi se na troje sudaca uključujući i svog predsjednika Miroslava Šeparovića. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Upravo zbog nepovjerenja u HDZ i premijera Plenkovića dio oporbe vrlo je oprezan i ne žele unaprijed zaključivati izbor Ustavnih sudaca. Dio opreza je i zbog izjava nekih od kandidata iz kvote HDZ-a kao što je Mate Palić. On je prošloga tjedna izjavio da se na osnovi članka 3. Ustava o ustavnim vrednotama može ponovo produljiti mandat desetorici ustavnih sudaca izvan već iskorištenog strogog zakonskog okvira. Zbog takvih izjava i među nekim ustavnopravnim stručnjacima vlada oprez kada je u pitanju izbor sudaca do posljednjeg zakonskog roka, a neki od njih nakon Palićevog istupa iznijeli su svoj prijedlog.

„Nakon tvrdnje Mate Palića, docenta s osječkog Pravnog fakulteta, da se na osnovi članka 3. Ustava o ustavnim vrednotama može ponovo produljiti mandat desetorici ustavnih sudaca izvan već iskorištenog strogog zakonskog okvira za takva produljenja od šest mjeseci, da sam u poziciji Zorana Milanovića spriječio bih to vrlo jednostavno. Pozvao bih se na ustavne ovlasti predsjednika Republike Hrvatske i aktivirao članak 94 Ustava. Što bi to aktiviranje članka 94 Ustava omogućilo predsjedniku države? U najkraćem, ne izaberu li se suci u ustavnom roku do 7. prosinca, dakle, najkasnije ovoga petka 6. prosinca na plenarnoj sjednici Sabora, kao predsjednik države osobno bih imenovao tih desetoro ustavnih sudaca. Cilj takve odluke bio bi, uz zaštitu temeljnih prava građana, omogućiti i nesmetano održavanja predsjedničkih izbora 29. prosinca, a koje je, da apsurd bude veći, raspisala baš Plenkovićeva Vlada“, rekao je za Nacional jedan redoviti sveučilišni profesor inzistirajući ovaj put na anonimnosti.

Izjavio je to neposredno nakon prošlotjedne izjave Arsena Bauka iz SDP-a da se, doduše, ovoga tjedna, nastavljaju pregovori o imenovanju desetoro ustavnih sudaca od ukupno njih trinaestero, ali je isto tako naglasio da „treba tek vidjeti hoće li biti stvoreni uvjeti da se ti pregovori i završe“. Drugim riječima, Arsen Bauk, kao jedan od troje oporbenih pregovarača uz Peđu Grbina i Sandru Benčić, nije isključio mogućnost da se pregovori o ustavnim sucima s HDZ-ovom ekipom u sastavu s Ivanom Malenicom, Ante Sanaderom i Krunoslovom Katičićem ne okončaju do ovoga petka, 6. prosinca. Da ti pregovori završe i neuspjehom. A uspjeh tih pregovora preduvjet je da bi Sabor na plenarnoj sjednici prije zimske stanke uopće mogao izglasati ustavne suce potrebnom dvotrećinskom većinom. Dakle, 101 zastupničkim glasom. Pogledajmo i kako glasi taj članak 94 Ustava na koji je ukazao ovaj Nacionalov sugovornik: „Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Predsjednik Republike brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske“.

Izvori iz SDP-a tvrde da ne odustaju od blokade izbora Đure Sesse u Ustavni sud te navode da je HDZ prihvatio njihov uvjet. FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Radi se o vrlo važnim predsjedničkim ovlastima o kojima ovisi i samo funkcioniranje države, kao i funkcioniranje svih njenih institucija uključujući u konkretnom slučaju i „redovito i usklađeno djelovanje“ Ustavnog suda. Ne izaberu li se ustavni suci ovoga petka, samo dan uoči tog obveznog ustavnog roka, a taj je rok 7. prosinca, Ustavni sud bi se sveo samo na tri suca uključujući i njegovog predsjednika Miroslava Šeparovića. Njima mandat ističe tek u listopadu sljedeće godine. Drugim riječima, Ustavni sud ne bi mogao donositi nikakve odluke, pa se ni referirati na eventualne žalbe u samom izbornom procesu za predsjednika države, a za što je nadležan i temeljem Ustava i temeljem Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Ovim napomenama Nacionalovog sugovornika, pale su u vodu i ove, po njemu, posve nestručne teze Mate Palića, docenta iz Osijeka, o nekakvoj potencijalnoj mogućnosti produljenju mandata ustavnih sudaca izvan ovih, već iskorištenih šest mjeseci definiranih ustavnim zakonom. A ustavni zakon ima veću snagu u odnosu na sve druge zakonske akte, jer se i on donosi dvotrećinskom većinom svih saborskih zastupnika baš kao što se dvotrećinskom većinom biraju i ustavni suci.

Nakon sastanka koji je održan u ponedjeljak (na slici), vođa HDZ-ova pregovaračkog tima Ivan Malenica izjavio je da će u petak biti izabrani novi suci Ustavnog suda. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Prema ovom sugovorniku Nacionala, ključevi raspleta ove potencijalne ustavne drame nalaze se isključivo u rukama Andreja Plenkovića i nikog drugog. Da se izborom desetoro ustavnih sudaca, koji su trebali biti izabrani još 6. lipnja ove godine, kada im je formalno i iscurio osmogodišnji mandat, ušlo u debeli zeitnot, svjedoče i proceduralni koraci nužni za izbor tih desetoro sudaca. Osim uspjeha u pregovorima o tome bi se prethodno trebao izjasniti i potvrditi ih nadležan saborski odbor, pa tek onda bi mogao doći kao prijedlog i na plenarnu sjednicu Sabora. A odgovornost za izostanak izbora sudaca u ovoj važnoj instituciji, koja u konačnici odlučuje o svim temeljnim ljudskim pravima i slobodama svih hrvatskih građana, premijer Plenković prošloga je tjedna pokušao prebaciti na oporbu. Evo i kako se osvrnuo sam Plenković na ovu ozbiljnu prijetnju ustavnom krizom, a na koju je ozbiljno upozorio i sam predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović naglasivši da ne izaberu li se ustavni suci „neće se moći provoditi“ ni predsjednički izbori.

Na pitanje hoće li u roku biti izabrani ustavni suci, premijer Plenković je za N1 televiziju rekao: “Mi smo već dva ili tri puta pozivali oporbu, a oni su iz nama nepoznatih razloga odbili konzultacije. Dakle teret je na opoziciji. Mi smo spremni.” Nasuprot ovim tvrdnjama o spremnosti za izbor ustavnih sudaca premijera Plenkovića iz njegovog tabora do Nacionala stigli su i nagovještaji da bi Plenković mogao namjerno opstruirati izbor ustavnih sudaca ne prihvate li se njegovi uvjeti. Te uvjete javno je obznanio bivši HDZ-ov ministar pravosuđa Ivan Malenica i nisu nepoznati javnosti. A Malenica je javno izjavio da HDZ računa da će dobiti sedmero ustavnih sudaca s njihove liste iako se načelno podrazumijeva da bi ustavni suci trebali biti neovisne stručne osobe, pa onda i neovisni o stranačkim listama i stranačkim bojama. Ono što je dosada objavljeno iz pregovaračkih kuloara s obje strane iako još uvijek i bez službene potvrde, na HDZ-ovoj listi u igri su Dražen Bošnjaković, Branko Brkić, Ante Galić, Mario Jelušić, Davorin Lapaš, Rajko Mlinarić, Mato Palić, Đuro Sessa, Frane Staničić, Ljiljana Stipišić i Miroslav Šumanović.

Andrej Abramović jedan je od kandidata koji su na oporbenom spisku, ali je pitanje koliko je poželjan HDZ-u. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Oporbena trojka navodno vetom osporava izbor Đure Sesse i gore spomenutog Mate Palića, a na njihovoj listi potencijalnih ustavnih sudaca su Andrej Abramović, Vesna Alaburić, Sanja Bezbradica Jelavić, Vedran Đulabić, Biljana Kostadinov, Lovorka Kušan, Maša Marochini Zrinski, Alen Rajko i Alan Uzelac. S druge strane, do javnosti se probila i informacija da će predstavnici oporbe podići veto i odbiti kandidature Đure Sesse i već spomenutog Mate Palića. Dok je za Đuru Sessu poznato zašto se oporba buni protiv njegovog izbora za ustavnog suca, jer kao aktualni sudac Vrhovnog suda gotovo otvoreno donosi sve odluke u korist HDZ-a, za Matu Palića čula se ocjena iz akademskih krugova da je on „prava katastrofa“. „Mato Palić objavio je dosada dva znanstvena rada, a sada je unatoč tome na Katoličkom pravnom fakultetu postao i voditelj katedre za ustavno pravo“, bio je jedan od komentara iz sveučilišnih krugova.

Dok se očekivano među kandidatima za koje HDZ također namjerava upotrijebiti veto i onemogućiti njegov izbor našao Andrej Abramović, ustavni sudac poznat po svojim izdvojenim mišljenjima, neočekivano se u istoj situaciji našao i Vedran Đulabić, redoviti profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Navodno, protiv izbora profesora Đulabića za ustavnog suca pobunili su se zastupnici manjina. S druge strane, prema informacijama iz Đulabićevog okruženja, a dobivenih opet iz krugova samih manjinskih zastupnika, to je netočno. Nego, kako tvrde ovi Nacionalovi izvori, radi se o „klasičnoj HDZ-ovoj kuhinji“, a samo im je kao alibi poslužio bošnjački saborski zastupnik Armin Hodžić. Zašto? Prema ovim Nacionalovim izvorima, za to je iskorištena jedna sentenca iz intervjua Đulabića na saborskom odbora. Hodžić je postavio profesoru Đulabiću pitanje treba li osmero saborskih zastupnika iz redova nacionalnih manjina odlučivati o saborskoj većini, a Đulabić je nesmotreno odgovorio da zastupnici nacionalnih manjina ne bi trebali biti „taj jezičac na vagi“, koji o tome odlučuje. Odnosno, da ne trebaju odlučivati kada se bira Vlada, kao ni onda kada se glasa o povjerenju Vladi.

Po tvrdnjama iz SDP-a, zastupnici te stranke neće glasati ni za profesora s osječkog fakulteta Matu Palića. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Prema ovom, ne samo Đulabićevom, razmišljanju manjinski zastupnici u tom slučaju sada ne bi trebali odlučivati sada kada se bude glasalo o povjerenju Vladi u povodu nove velike korupcijske afere „mikroskop“ zbog koje je ministar zdravstva Vili Beroš morao podnijeti ostavku, a proboravio je i tjedan dana u istražnom pritvoru. Manjinski zastupnici, prema riječima profesora Đulabića iz tog intervjua pred saborskim odborom, „ne bi trebali biti jezičac na vagi, koji odlučuje o saborskoj većini“, odnosno o sudbini vlade. Kako o njenom formiranju, tako i o njenom opozivu. Objašnjavajući zašto tako misli odgovorio je da je to bio njegov dobronamjerni savjet da manjinski zastupnici „ne bi ikome postali politički plijen“. Jer ionako, barem je tako bilo dosada, participiraju i u lijevim i u desnim hrvatskim vladama. No, Nacionalovi izvori, smatraju da se profesor Đulabić više zamjerio Andreju Plenkovića nego zastupnicima manjina zbog profesorovog stava da Zoran Milanović nije bio „kršitelj Ustava“, a na čemu Plenković uporno inzistira, kada je uoči parlamentarnih izbora u travnju ove godine najavio da se namjerava kandidirati za premijera i otvoreno je podržao oporbenu koaliciju „Rijeke pravde“. Taj svoj stav profesor Vedran Đulabić temeljito je i argumentirano obrazložio i u kolumni objavljenoj u Nacionalu.