Stoljeće nakon njegove smrti, pažljivo očuvano tijelo Vladimira Iljiča Lenjina izloženo je u mauzoleju na Crvenom trgu i eklatantan je podsjetnik na rusku komunističku prošlost. 

Ali oca boljševičke revolucije iz 1917. kojom je utemeljen Sovjetski Savez i stotu obljetnicu njegove smrti, obični Rusi uglavnom su ignorirali.

Malo je službenih događaja predviđeno za obilježavanje stote obljetnice u nedjelju, osim ceremonije Komunističke partije na njegovu grobu u sjeni Kremlja.

Predsjedniku Vladimiru Putinu, koji je javno prekorio Lenjina zbog njegove navodne uloge u podjeli Ruskog Carstva na nacionalne države poput Ukrajine, to odgovara.

Putin, sada zaglavljen u gotovo dvogodišnjem napadu na Ukrajinu, umjesto toga zagovarao je Josifa Staljina, čovjeka koji je vodio SSSR do pobjede u Drugom svjetskom ratu i koji je uklonio sve svoje političke protivnike u višegodišnjoj vladavini terora.

Turistička atrakcija

Nakon što je Vladimir Iljič Uljanov (Lenjin) umro 21. siječnja 1924.,  sovjetske vlasti balzamirale su njegovo tijelo i izgradile mu mauzolej.

Hram od crvenog i crnog poliranog kamena postavljen je u srcu Crvenog trga u listopadu 1930., a u njemu su se nakratko nalazili Staljinovi ostaci do 1961. godine.

U sovjetsko vrijeme ogromne gomile ljudi čekale su u redovima kako bi odale počast Lenjinu, ali danas u svečanosti u čast revolucionara sudjeluju uglavnom oni nostalgični za komunističkim razdobljem, sa zastavama i crvenim karanfilima u rukama.

Njegovo balzamirano tijelo postalo je, prije svega, turistička atrakcija. Svakih 18 mjeseci mauzolej se zatvara kako bi znanstvenici mogli ponovno balzamirati njegovo tijelo i popraviti štetu koju je uzrokovalo vrijeme.

Samo 23 posto Lenjinova tijela ostalo je netaknuto, smješteno u staklenom kovčegu na stalnoj temperaturi od 16 stupnjeva Celzijevih, izvijestila je državna novinska agencija TASS.

Od raspada SSSR-a 1991. godine, u ruskim medijima redovito se pojavljuje rasprava o tome treba li zatvoriti mauzolej i pokopati njegovo tijelo.

No taj je prijedlog naišao na žestok otpor komunista i vlasti ga nikada nisu ozbiljno razmotrile.

Putin, Lenjin i Ukrajina

Putin rijetko spominje Lenjina. Stoga je njegov napad na predvodnika Oktobarske revolucije, nekoliko dana prije nego što je svojim snagama naredio ulazak u Ukrajinu 24. veljače 2022., bio značajan.

U oštrom govoru u kojem je dovedena u pitanje državnost Ukrajine tri dana prije napada, čelnik Kremlja optužio je Lenjina da je “izmislio” Ukrajinu kada je utemeljio Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR).

Dajući sovjetskim republikama određeni stupanj autonomije, objašnjavao je Putin, Lenjin je dopustio pojavu nacionalizma i konačno urušavanje SSSR-a.

“Zbog boljševičke politike nastala je sovjetska Ukrajina, koju bi bilo sasvim opravdano nazvati Lenjinovom Ukrajinom”, bjesnio je Putin.

“On je njezin izumitelj, njezin arhitekt”, nastavio je.

“A sada su”, rekao je Putin, “zahvalni potomci srušili Lenjinove spomenike u Ukrajini”.

Ali Lenjin nije potpuno izbrisan. Njegov lik još uvijek dominira mnogim gradskim središtima u Rusiji, iako je većina kipova uklonjena nakon raspada SSSR-a.

U Moskvi se Lenjinov spomenik visok 22 metra još uvijek uzdiže nad trgom Kaluga. U Ulan-Udeu, u istočnom Sibiru, skulptura glave revolucionara postavljena je na pijedestalu visokom 14 metara.

A na Antarktiku, gdje je osnovana istraživačka polarna postaja nazvana Pol nepristupačnosti, postavljena je bista Lenjina koji gleda u smjeru Moskve.

Kremlju ‘treba Staljin’

Od svih sovjetskih vođa, čelnik Kremlja najčešće se poziva na Staljina- ne kako bi osudio njegovu strašnu represiju, već kako bi pohvalio državnika i ratnog vođu koji je porazio Njemačku Adolfa Hitlera.

Putin je oduvijek nastojao svoju vojnu kampanju protiv Ukrajine prikazati kroz prizmu Drugoga svjetskog rata, uspoređujući ukrajinske vlasti s nacistima i predstavljajući sukob kao egzistencijalnu borbu za opstanak Rusije.

Za Kremlj Staljin ostaje model pobjede i moći, a Lenjin gubitnik.

“Trenutno vodstvo treba Staljina jer je on i negativac i heroj”, rekao je za AFP Aleksej Levinson, sociolog s neovisnog instituta Levada.

“On je pobijedio u ratu, tako da su sva njegova zlodjela izbrisana”, rekao je.

Nasuprot tome, Lenjinova su postignuća poništena ili se nikad nisu ostvarila, objasnio je.

“Lenjin je vođa svjetske revolucije – to se nikada nije dogodilo. Lenjin je vođa svjetskog proletarijata – on ne postoji. Lenjin je tvorac socijalističke države – nje više nema. I nitko je više ne želi graditi“, rekao je Levinson.