Savjet za nacionalne manjine pozvao je u srijedu političku, kulturnu i sveukupnu javnost da se suprotstave svim pojavama diskriminacije onih koji su drugačiji od većine po svojim individualnim i kolektivnim osobinama, uključujući nacionalne, vjerske, rasne, rodne i dobne karakteristike te političke i idejne orijentacije.

“Poštovanje prava na slobodno mišljenje, kritički stav prema vladajućoj politici i tolerancija spadaju u osnovni izraz europskih vrijednosti, koje smo kao članica Europske unije u potpunosti prihvatili. No, ovi principi imaju smisao jedino ako se ne primjenjuju selektivno i ako djeluju univerzalno izvan zadatih političkih i ideoloških okvira”, poručuje u priopćenju Savjet za nacionalne manjine.

Kod nas smo se, ističu, u posljednje vrijeme tako reći svakodnevno, mogli uvjeriti da se kod mnogih ona tumače i primjenjuju selektivno, s primjenom duplih standarda kada se tiču ostvarivanja njihovih interesa.

Navode da se tu stvari kreću jedino u svom ideološkom krugu, “a oni koji ne pripadaju istom ne mogu očekivati da će netko dignuti glas u ostvarivanju njihovih prava ako nisu u sastavu njihove ideološke matrice”.

Kao ogroman problem ističu to što u shvaćanju demokratskih standarda u obrani svih ugroženih ljudskih i manjinskih prava ne vlada princip poštovanja slobode kritičkog mišljenja oslobođenog od političke i ideološke pristranosti.

“Jedina obrana od te prakse može i mora biti načelo demokracije društva – da svatko ima pravo na argumentirani način iznositi stajališta, ako korespondiraju s civilizacijskim tekovinama europskog sustava vrijednosti i ne ugrožavaju ničije drugo pravo, te nisu na tragu prijetnje unošenja straha i neizvjesnosti”, poručuje Savjet.

Demokracija podrazumijeva i sadrži sučeljavanje različitih stavova, što podrazumijeva i neslaganja, ali to nikada ne smije natkriliti uljuđeno prihvaćanje drugih stavova i mišljenja, kao ni voditi do diskvalifikacije neistomišljenika, upozoravaju.

Podsjećajući da je Hrvatska kao i mnoge europske zemlje u svojoj povijesti bile izložene i radikalnim političkim pokretima i sustavima, naglašavaju da taj teret prošlosti još uvijek uvelike nosimo i osjećamo u svakodnevnim emotivnim raspravama i sučeljavanjima.

“Manjinska i ljudska prava ne ovise prvenstveno o ustavu, zakonu i deklaracijama, nego o etici i moralnom svjetonazoru zajednice u kojoj se trebaju ostvarivati i konzumirati. Dobro je poznato iz povijesti kakve posljedice snose manjinske skupine kad ih se getoizira, dehumanizira, a onda u tako stvorenoj društvenoj klimi i atmosferi eliminira iz javnog, kulturnog i političkog života, bez poštovanja, empatije i pravne zaštite. Jednostavno rečeno, proglašavaju se suvišnima”, zaključuje u priopćenju krovno tijelo nacionalnih manjina na državnoj razini na čijem je čelu Aleksandar Tolnauer.