Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u ponedjeljak u Vilniusu, uoči dvodnevnog samita NATO-a, kako je još uvijek moguće imati pozitivnu odluku o članstvu Švedske na ovom sastanku na vrhu.

“Još uvijek je moguće imati pozitivnu odluku o švedskom članstvu ovdje u Vilniusu”, rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Litve Gitanasom Nausedom, dan uoči dvodnevnog samita NATO-a.

Dodao je da će u ponedjeljak navečer održati sastanak s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i švedskim premijerom kako bi se pokušalo još jednom pronaći rješenje.

“Radimo snažno na tome da Švedska postane članicom što je prije moguće”, dodao je Stoltenberg.

Nakon što je nešto ranije turski predsjednik neočekivano povezao turski pristanak za pristupanje Švedske u NATO s ulaskom Turske u EU, Stoltenberg je komentirao da “podupire turske ambicije” za ulazak u EU, ali da je Švedska već ispunila uvjete za pridruživanje savezu od 31 članice.

Erdogan je rekao da bi Europska unija trebala otvoriti put pristupanju Turske u EU prije nego turski parlament odobri pristupanje Švedske u NATO.

“Kao prvo, otvorite put Turskoj u Europskoj uniji i mi ćemo tada otvoriti put Švedskoj, kao što smo i Finskoj”, rekao je, dodajući da će taj poziv ponoviti na samitu.

Posljednji pokušaj da se Tursku uvjeri da pusti Švedsku u NATO! Erdogan: “Švedska skriva Kurde”

Tursko pristupanje EU-u zamrznuto je godinama. Pristupni pregovori počeli su 2005. kada je Erdogan prvi put bio premijer.

Švedska i Finska aplicirale su za NATO prošle godine nakon ruske invazije na Ukrajinu. Finska je dobila zeleno svjetlo u travnju ove godine i prvi puta na ovom samitu sudjeluje kao punopravna članica, no Švedsku koče Turska i Mađarska. Budimpešta je rekla da će odobriti švedsko članstvo nakon što to učini Turska.

Ankara tvrdi da Švedska nije učinila dovoljno protiv ljudi koje ona smatra teroristima, uglavnom pripadnika zabranjene Kurdistanske radničke stranke (PKK) koju Turska, EU i SAD smatraju terorističkom organizacijom.

Što se tiče Ukrajine, Stoltenberg je rekao da saveznici još uvijek rade na “preciznim riječima” završne izjave u kojoj bi se Kijevu dalo više od onoga što je rečeno na samitu u Bukureštu 2008. Tada mu je poručena da su vrata saveza otvorena, no nije dobio stvarnu pozivnicu niti vremenski okvir.

Široko je prihvaćen stav da bi se NATO trebao pomaknuti dalje od Bukurešta i ne samo ponoviti da je spreman jednog dana prihvatiti Ukrajinu kao članicu.

Na pitanje je li donesena odluka da se Ukrajini ukine obveza da sudjeluje u Akcijskom planu za članstvo (MAP) , što je ranije rekao ukrajinski ministar vanjskih poslova, Stoltenberg je rekao da su “konzultacije u tijeku”.

Rekao je da je na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova članica NATO-a u svibnju u Oslu predstavio paket koji uključuje tri elementa: program interoperabilnosti ukrajinskih snaga sa snagama NATO-a, uspostavu Vijeća NATO – Ukrajina te ukidanje Ukrajini obveze članstva u MAP-u.

“Sada razmatramo te elemente i taj paket”, kazao je. “Ne bi ulazio u detalje o tome o čemu sada razgovaraju saveznici”.

Vijeće NATO-Ukrajina imat će svoj prvi sastanak u srijedu u Vilniusu i na njemu bi trebao sudjelovati predsjednik Volodimir Zelenski.

Nauseda je kazao da bi uklanjanje MAP-a bio dobar korak naprijed i olakšao bi Ukrajini proces približavanja NATO-u, ali i naglasio da je na ovom sastanku na vrhu potrebna jasna poruka da je Ukrajini članstvo moguće kada se ispune uvjeti.

Kijev želi primiti jasnu pozivnicu za pristupanje bloku nakon što završi ruski rat protiv Ukrajine i nada se da će dotad dobiti sigurnosna jamstva.