OBILJEŽENO 150 GODINA OD ROĐENJA MILANA ŠENOE

Prošloga tjedana u Kući Šenoa obilježeno je prigodnim događanjem 150 godina od rođenja Milana Šenoe, geografa, književnika i putopisca te najstarijeg sina Augusta i Slave Šenoa, rođenog 2. srpnja 1969.

Kako je rekla Jasmina Reis, voditeljica Kuće Šenoa i pokćerka Zdenka Šenoe, jedinog sina Milana Šenoe, Milan Šenoa rođen je u kući kovačkog majstora Matice u Svilarskoj ulici broj 1, današnjoj Preradovićevoj ulici: „U vrijeme njegova rođenja otac August imao je 31 godinu, pisao je svoj prvi roman ‘Zlatarovo zlato’ i prevodio ‘Romea i Juliju’ Williama Shakespearea. S prozora u današnjoj Kući Šenoa mlada Slava Šenoa gledala je dolazi li preko trga iz Bregovite ulice njezin muž August. U jednom intervjuu rekla je da se kosom zaplela za prozor i tako zaglavila da ju je August morao spašavati. Milan Šenoa bio je dovoljno velik da je mogao zapamtiti dan potresa u Zagrebu 9. studenoga 1880., očevu bolest i smrt. Kad mu je bilo 18 godina odlučio je zapisati svoja sjećanja, prvo u dvije teke naslovljene ‘Pod očinskim krovom’ i ‘Posljednje godine pod očinskim krovom’. Kasnije su njegova sjećanja objavljena u knjizi ‘Moj otac’.”

Milan Šenoa objavio je stotinjak knjiga i članaka iz područja geografije te 15 književnih djela. Nakon diplome Filozofskog fakulteta radio je kao profesor geografije u Klasičnoj gimnaziji na Katarininom trgu i istovremeno se bavio književnim radom. Prva objavljena pripovijest bila mu je „Njuta“, a zatim je slijedio niz djela koja su i dramatizirana za kazalište. Komedija „Kako vam drago“ u režiji Andrije Fijana prvo je njegovo djelo koje je dramatizirano i premijerno izvedeno u Gornjogradskom narodnom kazalištu 31. 1. 1893.

Jasmina Reis navela je još neke činjenice i zanimljivosti iz njegova života i rada: „U HNK-u su prikazane predstave po njegovoj povijesnoj drami ‘Kneginja Dora’,
komediji ‘Kako vam drago’ i tragediji ‘Ban Pavao’. Kao član studentske delegacije i tamburaškog društva Kola Milan Šenoa otputovao je u kolovozu 1889. na Svjetsku izložbu u Pariz. Tada je otvoren Eiffelov toranj u povodu 100. obljetnice Francuske revolucije. O tom putovanju Milan nam je ostavio simpatičan putopisni
zapis jednog 20-godišnjaka. Poput oca Augusta Šenoe, bio je urednik časopisa Vienac, 1902. godine. Paralelno s književnim radom i radom u Matici hrvatskoj, Milan Šenoa pripremio je doktorat i zatim dobio katedru Geografskih znanosti na Zagrebačkom sveučilištu. Postao je i šef Geografskog instituta Sveučilišta. Oženio se 1910. Verom Vencajz, kćeri ljubljanskog odvjetnika Ivana Pavla Vencajza koju je upoznao u Kraljevici. Uselili su se u unajmljeni stan u prizemlju zgrade Matice hrvatske na današnjem Strossmayerovu trgu.“

Obiteljski muzej Kuća Šenoa postoji od 2016., a kuću u Ulici Ive Mallina 27 sagradio je 1929. upravo Milan Šenoa: „U njoj je živio sa ženom Verom, sinom Zdenkom i majkom Slavom. Kuću nije slučajno sagradio na ovome mjestu – vezale su ga za ovaj kraj mnoge uspomene na pokojnog oca. Naime, za života Augusta Šenoe tu su bili vinogradi i voćnjaci u vlasništvu magistrata Grada Zagreba i Milan Šenoa je s roditeljima u djetinjstvu dolazio na izlet. Na mjestu današnje Gupčeve  zvijezde bio je Vrt Franje Josipa s ljetnikovcem biskupa Aleksandra Alagovića, koji se i danas tu nalazi, samo perivoju i potoku Medveščaku nema ni traga. Kako je taj kraj izgledao u njegovu djetinjstvu, Milan Šenoa opisao je u feljtonu objavljenom u knjizi ‘O Zagrebu koješta’.“

Za 90. rođendan Milan Šenoa primio je u Dvercima od zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca Orden rada I. reda kojim ga je odlikovao Josip Broz Tito za zasluge stečene u dugogodišnjem radu na polju znanosti, prosvjete i kulture. Umro je 16. studenog 1961. Počasni je građanin Kraljevice, a plaketa koja to pokazuje čuva se na zidu u knjižnici Kuće Šenoa.